Posts by alfa1

Quote from emil

ktome pa taj fond ce i dalje ulagat u petrokemiju-fortenovu-brodogradilista-rimca

Sve probrane firme. Neznas koja bolje stoji od koje .

Imaš ovdje najveće investitore u Rimac Group:

Who Owns Bugatti Automobiles? (businessmodelanalyst.com)

Mate Rimac 37%

SoftBank Vision Fund 20%

Goldman Sachs Asset Management 18%

Porsche 24%

InvestIndustrial 12%

Po tvome mišljenju zašto su ovi uložili: a) pod šapom su HDZ-a

b) nose bijele čarape (rođe iz Ercegovine)?

Ili možda si ti slijep pored zdravih očiju, emocije ti isključile razum...?

Evo što kaže Lutz Meschke, zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Porsche AG-a i član Izvršnog odbora za financije i IT:

"Oduševljeni smo što je Rimac stekao istaknute nove ulagače i optimistični smo glede nastavka razvoja ove uzbudljive tvrtke", kaže Lutz Meschke, zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Porsche AG-a i član Izvršnog odbora za financije i IT. "Već smo bili uvjereni u potencijal tvrtke u 2018. godini i zadovoljni smo što nam je naša predanost omogućila da doprinesemo njezinu napretku i trenutnom uspjehu." Porsche je prvu investiciju u Rimac ostvario 2018. godine i sukcesivno je povećao svoj interes. "S novim ulagačima na brodu, Rimac nastavlja širiti svoju poziciju u elektromobilnosti, čineći ga još jačim partnerom Porschea", kaže Lutz Meschke.

Porsche participates in further Rimac funding round - Porsche Newsroom

Pitanje je isto kao prije: HDZ ili rođo?

Quote from Lynx

Rekao bih da se nas ne tiče nikakva recesija u Njemačkoj i Italiji 😀

No to su velike države, njih možemo gledati kao izvor budućeg rasta! Koliko god tržišta da imamo, mnoga velika su još daleko od zasićenih, mjesta za rast udjela na pretek.

Pa to je čovjek i rekao, da ih se recesija u Njemačkoj ne dotiče jer tamo imaju ugovorenih poslova s obzirom na svoje kapacitete za sljedeće 3 godine i da rade na povećanju proizvodnih kapaciteta kako bi mogli zadovoljiti tržišne potrebe, koje su očito veće od njihovih trenutnih mogućnosti.

Već par dana nema "drukanja", pa da prenesem "drukanje" predsjednika uprave Končara Gordana Kolaka.

Kolak: Energetska tranzicija prilika je za Končar, a proizvodni kapaciteti su izazov | Bloomberg Adria

Spomenuli ste Njemačku i Italiju kao ključne trgovinske partnere. Znamo da njihova gospodarstva usporavaju, njihova ekonomska aktivnost trenutačno slabi. Hoće li to negativno utjecati na vaše poslovanje?

Analize koje se pojavljuju u zadnje vrijeme pokazuju i stanje tehničke recesije u Njemačkoj. Međutim, u isto vrijeme mi bilježimo book-to-bill omjer u odnosu na njemačko tržište od 3,2. To znači da smo u tom zadnjem periodu tri puta više ugovorili poslova u Njemačkoj nego što smo ih realizirali. Uvjetno rečeno, to pokazuje da smo mi gotovo za sljedeće tri godine bukirali to njemačko tržište.

Dakle, njemačka recesija vas zasad ne dotiče?

Skoro pa ne.

S obzirom na snažno usmjerenje od 90 posto prema vanjskim tržištima, Končar D&ST zauzima stabilnu i povoljnu poziciju u trenutnom tržišnom okruženju. U cilju održavanja koraka s intenzivnom potražnjom, tvrtka intenzivno ulaže u proširenje proizvodnih kapaciteta, osiguravajući tako dugoročnu sposobnost zadovoljavanja tržišnih potreba.

Končar Grupa puno investira. Jesu li investicije unutar grupe na neki način stvorile određeni problem u smislu likvidnosti ili neke možda povećane zaduženosti?

Mi imamo sasvim solidnu poziciju i naš neto dug je negativan, što uvelike govori da i dalje uspijevamo financirati sve s vlastitim sredstvima.

Razmatrate li neke nove akvizicije unutar Grupe u 2024. godini?

U svakom slučaju, razmatramo.

Živimo u vremenu velike tehnološke akceleracije, pogotovo u svjetlu umjetne inteligencije. Koja će biti najveća promjena za elektroindustriju u idućim godinama?

U ovom razgovoru govorili smo o mrežama u njihovu standardnom smislu. Čak bih rekao konzervativnom smislu prijenosa te energije od točke A do točke B i osiguranja kvalitetnih i dostatnih dalekovoda, odnosno kapaciteta za prijenos energije. Međutim, ono o čemu mi u budućnosti moramo razmišljati je upravo ta distribuirana proizvodnja. Vi danas imate proizvodnju električne energije gotovo na svakom krovu, a onda je i distribucija te energije puno kompleksnija u odnosu na ono što imamo danas. U tom kontekstu upravljanja takvom jednom složenom distribucijom sigurno moramo promišljati o rješenjima za napredne energetske mikromreže.

Meeting Demand: How to Find Reliable Manufacturing Partners in the Transformer Industry (powersystems.technology)

The global electronic components market is projected to grow by 8.5% annually over the next five years, potentially reaching a valuation of 595 billion by the year 2028. The power transformer sector, meanwhile, is not far behind, with a projected 7% growth rate over the upcoming nine years, primarily fueled by burgeoning demand in commercial and industrial applications.

USPOREDBA PRIMANJA I RAZLIKA OD ČAK 764 EURA: Ako ste se pitali je li u Njemačkoj bolje raditi ili primati novac od države evo odgovora - Fenix Magazin (fenix-magazin.de)

"Jednostavni prikaz primanja onih koji rade i onih koji ne rade od 2024. godine:

Samac – Prihodi kućanstva ako prima Bürgergeld 966 eura, prihodi kućanstva ako radi za minimalnu satnicu 1.498 eura, razlika 532 eura

Samohrani roditelj s jednim djetetom (14-17 godina) – Prihodi kućanstva ako prima Bürgergeld 1.701 eura, prihodi kućanstva ako radi za minimalnu satnicu 2.465 eura, razlika 764 eura

Obitelj s troje djece – Prihodi kućanstva ako primaju Bürgergeld 3.514 eura, prihodi kućanstva ako rade za minimalnu satnicu 3.960 eura, razlika 446 eura."

Puno pametnije i bolje nego ovo:

Homeless Population by State: Latest Insights into US Homeless Crisis - YouTube

Za one koji su bili najglasniji oko brutto 2, pa onda razglabali o tuđem novcu, gdje bi ga trebali uložiti ( ne beton, nego dionice), a sada su na porezima razmislite kako je imati takve susjede, ili da imate poslovni prostor ili stan za iznajmljivanje u njihovoj blizini. Ne pričam o ljudskosti, empatiji jer o tome ništa ne znate.

I pogledajte kada se najviše raspravljalo na navedenim temama, baš nekako slučajno onih dana, crvenih na berzi, kada se mora naći krivac i netko manje pametan od vas.

S obzirom da je tema birtija da ne bi skretao s teme ubacit ću i pivo za lakše čitanje brojki Burgergelda, ali i minimalnih plaća (sigurno poslodavci u Njemačkoj ne plaćaju poreze).

Pozdrav adminu

Quote from Lynx

Kod nas fali i medijske pokrivenosti tržišta kapitala pa prosječnog čovjeka ništa ne potakne da krene razmišljati u tom smjeru.

Ali zato ne fali svakodnevnog ponavljanja kako kod nas ničega osim turizma i nema.

HUP-ovci su donedavno pričali isključivo o tome kako država sve uzme pa su svi na rubu propasti, uz obavezno spominjanje kako i on razmišlja da odustane i zatvori firmu i čuveno bruto 2, nakon kojeg bi uposlenik (nebitno koje struke, bijeli ili plavi ovratnik) trebao kupiti dionice, pogotovo kada mu objasne (do nedavno dok nije falilo radne snage) da on ima tajanstveni bruto 2 (koji nikada ne izračunaju ) manji od neto plaće na zapadu zbog poreza, a ne zato "jer ima 'ko će za manje, ako nećeš ti" i nedovoljno investicija u biznis kako bi se bilo konkurentno. Ne zarađuju li kod nas najviše firme koje investiraju u posao i radnici im imaju pristojne plaće, bez obzira da li su izlistane ili ne, a porezi i birokracija isti kao i za one koji to ne rade?

Šlag na torti forumi na kojima se donedavno slavilo svaki pad, jeftina kupnja. Netko gleda sa strane i vidi kako cijena pada, a forumaši oduševljeni prva pomisao naravno što dalje od "proizvoda" po kojem svi pljuju i poduzetnici i imaoci dionica, (dokup) i oni koji čekaju jeftinu kupnju.

A za to vrijeme betonu ne pada cijena, a ako se iznajmljuje ne računa se povrat investicije kada zaradiš koliko si platio beton, kako se uglavnom ovdje piše, beton nikada ne vrijedi nula nečega, nego ga i nakon 30 godina rentanja i održavanja možeš dobro unovčiti.

Zbilja čudno, prevladava narativ kako firme zbog visokih poreza ne mogu ništa zaraditi, kako je burza lokva u kojoj je sve naštimano i kako toga ima samo kod nas a ljudi ipak ne žele uložiti novac. Kako to?

Možda jedino kada bi bilo više transparentih kraljica koje žele dokapitalizaciju ali ne napišu ni slova zašto, posuđuju novac i opet ni slova zašto. To je kao da ti u trgovini kažu da na kasi ostaviš određenu cifru, ali ti ne kažu što dobijaš, ti se nadaš velikom tv-u, ali možda dobiješ samo stiropor i praznu kutiju. To bi trebalo biti pametnije i sigurnije od kupnje betona?

Nije problem što ima takvih firmi, nego što je to kraljica, kao što nije problem biti kritičan, ali to da educirani ulagači, investitori prenose isključivo indeks, osim kada doslovno nacrta broj gostiju i cijene u turizmu kroz godine, a u najširem luku zaobilaze arhivanalitika gdje stručno analiziraju stvari s vlastitim izračunima, grafikama i linkovima na relevantne adrese po meni je.

Pozdrav adminu

Redovito se prenosi Index kada nešto generalizira i pljuje, jednom kada ima dobar text o cijenama i turizmu nitko ga nije snimio.

Nacrtano tako da zaista moraš biti "opegeovac" iz Danice (Podravka će se svesti na OPG) koji čita s "razumijevanjem" i po mogućnosti "brutaš" (znaš ti koliko je bruto2!) pa da i dalje trubiš o cijenama u turizmu, tržišnoj utakmici ...

Cijene nisu problem hrvatskog turizma. Cirkus koji se radi je besmislen - Index.hr

"Medijski naslovi su puni analiza kuglice sladoleda u turističkim mjestima, u televizijskim reportažama dominira novinarsko obilaženje gradova i povlačenje turista za rukav da ih se pita njihov stav o sladoledu, ekonomske analitičare se zove u gostovanja da iskažu svoj stav o "stvarnoj vrijednosti" kuglica. Mediji jako dobro znaju koje teme su im najgledanije, i koji naslovi najčitaniji, pa sasvim racionalno prate duh naroda, ono što je u određenom trenutku gledateljima/čitateljima najinteresantnije. I ekonomski analitičari pokušavaju prilagoditi svoje stavove dominantnom društvenom stavu"

"Godinama je cijena kave obavljala istu funkciju kao ove godine cijena kuglice sladoleda. Radi se samo o varijaciji na vječnu temu, nacionalnu opsesiju pitanjem hoće li Nijemci, Austrijanci, Slovenci i drugi smatrati da je određena cijena previsoka, te biti iznenađeni i uvrijeđeni ako procijene da je.

Komentari uglavnom slijede istu šablonu. Prvo se izrazi šok cijenom kave (ove godine kuglice sladoleda) i to na nekoj najfrekventnijoj turističkoj lokaciji, zaključi se da je to previše na osnovu odokativne osobne procjene i bez informacije o tome ima li dovoljno kupaca po toj cijeni, zatim se predvidi veliki pad broja dolazaka i krah sezone, a završni čin je recitiranje pokore u nekom od oblika fraze: "Neka, tako nam i treba kada previše dižemo cijene."

Kada se sve navedeno podigne na razinu cijelog društva, a stvarno se radi o društvenom fenomenu koji se ponavlja u razgovorima između građana, u medijima, među "analitičarima", i u govorima političara, poprima kvazireligijska obilježja. Grijeh (previsoke cijene), kazna (krah sezone), i kajanje (tako nam i treba, sami smo krivi). Kult turizma u Hrvatskoj."

Cijene prate rast turizma

Unatoč tome što se svake godine previđa krah sezone zbog previsokih cijena, istina je sasvim drugačija. Izuzetak su godine pandemije, ali to nije imalo nikakve veze s cijenama kuglica sladoleda i kave. Iako, ako slijedimo kvazireligijski obrazac kulta turizma, onda bi pandemija mogla biti oblik kazne kakvog božanstva turizma zbog rasta cijena.

Turizam u Hrvatskoj iz godine u godinu obara rekorde (izuzev spomenutih godina). 2019. je bila bolja od 2018., koja je bila bolja od 2017., a ona je nadmašila 2016., i tako već godinama. Govorimo o povijesno dobrim rezultatima ne samo od nezavisnosti Hrvatske, nego od kada postoji turizam u njoj. 90-e su u mnogočemu unazadile Hrvatsku (rat turistima nije baš privlačna atrakcija), ali brojke turista su već 2010. bile veće nego 1985., a do 2015. je i broj noćenja premašio brojke iz 80-ih.

U 2019. je ostvaren 21 milijun dolazaka, 6 milijuna više nego 2015., i 14 milijuna više nego 2000. Naravno da je veliki rast dolazaka pratio i rast cijena, jer je prostor ograničen. Kako je Hrvatska postajala sve poznatija kao turistička destinacija, kako je sve više rasla potražnja za odmorom u Hrvatskoj, kako se širila turistička ponuda, tako su rasle i cijene. Ništa neobično u tome, sasvim logično i očekivano. Šokiranje rastom cijena u djelatnostima vezanima za turizam iz godine u godinu je besmisleno, jer taj rast prati rast potražnje. Da je situacija suprotna, tj. da cijene rastu iako broj dolazaka i noćenja pada, onda bi eventualno postojao razlog za analizu.

Uz to treba naglasiti da su, osim temeljnog zakona ponuda i potražnje, cijene ove godine dodatno veće zbog visoke inflacije u cijeloj Europi kroz prošlu godinu, a koja se nastavila i kroz ovu.

Hrvatska nije preskupa

U konačnici, ne samo da cijene u hrvatskom turizmu rastu iz sasvim razumnih razloga nego Hrvatska uopće nije toliko skupa. Dakako, nije jeftina, ali cijene ne odstupaju značajno od cijena u konkurentskim državama poput Grčke, Španjolske i Italije. Usporedba s državama poput Crne Gore, Albanije i Turske nije primjerena, jer je Hrvatska članica EU i geografski bliža destinacija.

Od svih problema turizma u Hrvatskoj, kojih definitivno ima, cijena je najmanji. Dapače, uopće nije problem. Da bismo razumjeli zašto je to tako, trebamo znati što cijena je, a što nije, što pokazuje, a što ne.

Cijenu dominantno određuje potražnja, a s tim Hrvatska nema problema, kao što se vidi iz podataka o rastu broja dolazaka i noćenja. Cijena nije ni nekakva moralna kategorija da se određuje koliko bi "poštena cijena" trebala biti, ona ima svoje mehanizme i lako se korigira.

Posebno to vrijedi za turizam, jer se cijene apartmana, restorana, kafića i ostalih usluga mogu vrlo brzo prilagoditi novim uvjetima. Koliko je potrebno iznajmljivaču da na Airbnb-ju smanji cijelu noćenja, kafiću da smanji cijenu kave, slastičarnici da smanji cijenu sladoleda itd.? To mogu vrlo brzo, i te djelatnosti mogu brzo reagirati ako primijete da im visoke cijene narušavaju profitabilnost.

Cijene su signal i informacija, a u turizmu se lako prilagođavaju

Mehanizam cijena je i signal. Daleko najveći problem turizma u Hrvatskoj je visoka sezonalnost, činjenica da se više od 60 posto dolazaka ostvaruje u srpnju i kolovozu. S obzirom na toliko snažan pritisak potražnje u srcu sezone, sasvim je racionalno da i cijene budu daleko veće.

Smanjivanje sezonalnosti, tog najvećeg problema hrvatskog turizma, moguće je upravo cjenovnim mehanizmom. Ništa katastrofalno se ne bi dogodilo ni da se smanji broj dolazaka u srpnju i kolovozu, a poveća u ostalim mjesecima. To bi smanjilo sezonalnost. A to se može postići upravo cijenama, i to bez ikakve centralno planirane državne regulacije, koja bi vjerojatno napravila više štete nego koristi.

Šizofrena situacija, u kojoj se Hrvati s jedne strane žale da im dolaze turisti niske platežne mogućnosti koji rade probleme po turističkim mjestima (pijanstvo, javno uriniranje, buka), a s druge strane se samobičuju u kvazireligijskoj pokori zbog toga što smatraju da su cijene prevelike i nisu priuštive takvim istim turistima, (djelomično) se rješava upravo rastom cijena.

Visina cijena uopće ne bi trebale biti tema, jer rastu zbog objektivnih razloga, i djeluju kao korektiv strukturnih problema turizma u Hrvatskoj. Na njih ne treba gledati kroz prizmu morala i "poštenih cijena", jer s tim faktorima nemaju veze. Oni koji se bave turističkim djelatnostima će spustiti cijene kada primijete da im zbog toga pati poslovanje, u to možete biti sigurni.

Trebalo je naravno vertikalno polijetanje, a ne horizontalno.

I samo još jedna stvar u vezi raznih Daytonskih sporazuma, u Bosni je on dao pola države onome tko je započeo rat, ta polovica vodi politiku srpskog sveta što je u suprotnosti s interesima države u kojoj se nalazi.

Takvi sporazumi šalju poruku budućem agresoru, ako ne uspiješ okupirati cijelu susjednu državu tu su razni sporazumi koji će čuvati ono što si okupirao, a ti možeš svoju vojsku povući i pripremati se za sljedeću "obranu od fašističkog režima susjeda" ili "provokacije s zapada".

Quote from KultLicnosti

I tako istina malo po malo izlazi na svijetlo, a uporna medijska pompa o velikoj ofenzivi pada u vodu, ma koliko god stizalo hardware sa Zapada. Fantazije da Ukrajinci mogu Ruse pobjedit više ne doživljavaju niti najjače otrovani Index-novinarstvom. Po mom mišljenju Ukrajina je nova XXXL BiH, a ovo se neće riješit dok se unutar RU ne dogode promjene u vidu neke funkcionalne demokracije i totalnog zaokreta u politici. Za 5-10-20 godina. U svemu ovome, EU mora na kraju ljeta zauzet stav i sama sa sobom razjasnit što zapravo želi.

Quote from plavi05

Slažem se da je novi Dejtonski sporazum jedini način za okončanje ove agonije

Pa koja to istina izlazi na vidjelo?

Da Rusi iako su se prije rata bez da im itko trese kavez hvalili da imaju superiorne avione (horizontalno polijetanje), najbolji tenk, superiorne rakete nisu u godinu i po rata uspjeli okupirati ni tisućiti dio onoga što su planirali u 10-tak dana?

Ili možda da im je vojska toliko dobra i motivirana da su za okupaciju jednog jedinog grada trebali angažirati kriminalce iz zatvora kojima je trebalo 8 mjeseci za to?

Ili možda da su i Ameri u Vijetnamu, a i Rusi u Afganistanu popušili, oba protivnika su bili slabiji od Ukrajine?

Promjene u Rusiji će se dogoditi kada i u Srbijatriji ili Kini, nikada.

Daytonski sporazum je kao trebao smiriti Srbijatriju pa je to nije spriječilo da na Kosovu pokuša iseliti ili pobiti sve nesrbe.

Ustalom što je Daytonski sporazum riješio? Ništa. U Bosni nema rata samo zato jer Srbijatrija nije vojna sila veličine Rusije, visoki predstavnik u Bosni nešto i može napraviti, ali što bi mogao nametnuti Rusiji?

Daytonski sporazum za Ukrajinu bi samo bio signal za Rusiju da u budućnosti može okupirati dio Poljske, Baltičke države, dio Finske ...

Po toj logici i NATO bi se trebao zapitati treba li riskirati nuklearni rat (koji ni ruski vladari ne žele) ili se Dayonski sporazumjeti i u Poljskoj ...

EU se treba zapitati da li je bolje da se rat vodi samo u Ukrajini, pogotovo jer je tamo narod odlučan osloboditi okupiran teritorij ili želi nagraditi okupatora i nastaviti trgovati s njim do sljedećeg rata i tako svakih 10-tak godina.

Plus bi to bila jasna poruka i Kinezima i svim ostalim mnogoljudnim državama (velika tržišta ) da se "brane i oslobađaju teritorije koje su od uvijek njihove ali".

Nije baš teško zaključiti što je bolje.

Koje zemlje EU su ekonomski najbolje prošle kroz 3 godine pandemije?   – Arhivanalitika

Možda udio turizma ima neke veze s duljinom obale i brojem stanovnika.

Hrvatska ima dulju obalu od Španjolske i od Francuske.

Hrvatska ima 5835 km (4 mil stanovnika),

Francuska 4853 km (65 mil stanovnika),

Španjolska 4964 km (46,7 mil stanovnika), a

Slovenija 47 km (2 mil stanovnika) obale.

Da li bi nam turizam toliko doprinosio da imamo 100 km obale (2x obale Slovenije, ima nas 2 puta više)?

Map of Coastal Countries of Europe, List of European Countries with Coastlines (mapsofworld.com)

Sve to u bogatoj Njemačkoj s jakom industrijom, ali u siromašnoj državi "koja živi samo od turizma" kao nema potrebe za tim i kontraproduktivno je.

Nešto o tome kako su Njemci "spašavali industriju"

Ovo je njemački paket pomoći građanima i tvrtkama vrijedan čak 65 milijardi eura: Za svakog ima ponešto - tportal

"Privatna domaćinstva, ali i mala i srednja poduzeća u Njemačkoj, trebala bi dobivati određenu količinu struje po povoljnoj cijeni. Sve što je iznad ove osnovne potrošnje - plaća se po tržišnim cijenama. "

"Da bi subvencionirale osnovnu potrošnju struje, energetske tvrtke trebale bi se odreći dijela profita."

"Jer u EU vrijedi pravilo da najskuplja elektrana određuje cijenu struje, a trenutno su to elektrane na plin. Ovakav tip tržišta, merit order, mnogim energetskim kompanijama generira značajan dodatni prihod, piše Deutsche Welle.

Njemačka vlada pak govori o 'slučajnom profitu' i planira ga djelomično oduzeti tvrtkama."

"Takozvani paušal za energiju u visini od maksimalno 300 eura, koji će u rujnu biti isplaćen svim zaposlenima, bit će proširen i na umirovljenike, a studenti će dobiti 200 eura. Novac će biti isplaćen 1. prosinca 2022."

"Predviđeno je da se krug korisnika subvencije za stanarinu proširi sa sadašnjih 640.000 na oko dva milijuna ljudi. Od rujna do kraja prosinca 2022. korisnici ove vrste socijalne pomoći dobit će drugu subvenciju za grijanje i to: 415 eura u domaćinstvu u kojem živi jedna osoba, 540 eura za dvije osobe, a za svaku dodatnu osobu u domaćinstvu još po 100 eura. Nakon toga, od siječnja 2023., ova povećanja bit će trajno integrirana u subvencije za stanarinu, piše Deutsche Welle."

"Poslije završetka projekta karte za devet eura vlada se zalaže za novu nacionalnu kartu za lokalni javni prijevoz i za to namjerava osigurati 1,5 milijardi eura - ako savezne pokrajine osiguraju isti iznos. Mjesečna karta trebala bi koštati između 49 i 69 eura."

"Ako poslodavci žele financijski podržati svoje zaposlene zbog visokih cijena energenata, onda se na taj iznos neće plaćati porez i doprinosi - do iznosa od 3000 eura. Svrha ovih bonusa je sprečavanje da inflacija potakne zahtjeve za većim plaćama, a time i povećanje cijena."

"Ministar financija Christian Lindner (FDP) naglašava da paket mjera košta 65 milijardi eura, ali će savezna vlada morati izdvojiti samo 32 milijarde eura. Razlika bi trebala biti pokrivena 'slučajnim profitom' energetskih tvrtki i uplatama saveznih pokrajina."

Quote from accountant

naša industrija su apartmani na moru koji zimi ne rade pa se ne griju

a ono nešto sitnih obrta je Stožer pozatvarao u koroni pa je propalo, bankrotiralo

čak i ako gledaš relativno, to je nekih 6% njemačkog BDPa pomoći, dakle nije neka velika razlika jer nijemci imaju ogromnu industriju koju je trebalo spašavati

Zaboravite BDP +7,7%, to je daleka prošlost – Arhivanalitika

Autor je Velimir Šonje.

Što se tiče razumijevanja, ti si protiv intervencije, ali si za spašavanje industrije.

Razlika?

U kakav turizam ubrajaš Končar, SPAN, Podravku, Rimca, DOK-ING, ... kampovi ili privatni iznajmljivači soba ili hoteli s 3 zvjezdice?

Quote from plavi05

Više bih volio da je u RH prosječna plaća 2000 Eura i da nas ima kao nekada 4.8 milijuna nego da plaćamo najnižu cijenu plina i struje a onda političari sa 900 mil. naših Eura krpaju rupe da uhljebi u HEPu nebi ostali bez prihoda, a privatizaciju spominju kao vraga iz pakla

U Njemačkoj imaju 2000 eura plaću, pa je država ipak intervenirala s 265 milijardi eura, njihovih poreznih obveznika, nisu političari dali svoj novac.

Jedno je imati mišljenje da država treba ili ne treba intervenirati, a drugo je kada se ignoriraju činjenice (intervencija svugdje) pa bi isti ljudi koji su protiv intervencije isto tako bili protiv slobodnog tržišta, kada svi ostali interveniraju. To nije mišljenje. Da bi nešto bilo mišljenje mora biti dosljedno, principjelno, može se ili intervenirati ili ne, čovjek može biti za ili protiv i to je OK.

Problem je što su kod nas oni koji najviše njurgaju uvijek kontra, ako se intervenira oni su protiv intervencije, ali bi isto tako bili i protiv slobodnog tržišta da država nije intervenirala. To je problem.

Ako su svi intervenirali ili niskom cijenom energenata ili su imali tržišnu cijenu energenata pa su im na neki način vraćali novac onda je jedino normalno da to i naši naprave. Ne zbog uhljeba nego zbog konkurentnosti firmi i omogućavanja ljudima s malim primanjima da prežive i rade promet ne samo firmama kojima plaćaju režije.

Quote from accountant

naša industrija su apartmani na moru koji zimi ne rade pa se ne griju

a ono nešto sitnih obrta je Stožer pozatvarao u koroni pa je propalo, bankrotiralo

čak i ako gledaš relativno, to je nekih 6% njemačkog BDPa pomoći, dakle nije neka velika razlika jer nijemci imaju ogromnu industriju koju je trebalo spašavati

Quote from plavi05

Zdravo društvo je kad država naplaćuje poreze za svoje temeljne funkcije, kada država počme davati subvencije i poticaje do neminovno vodi prema državi kao kriminalnoj organizaciji jer je minimum pravednosti nemoguće održati

Provjerili smo koliko je građane EU-a pogodilo poskupljenje struje i plina, Hrvati prošli kao da rata u Ukrajini nije ni bilo - tportal

"Pojedinačno, na mjere pomoći najviše je potrošila Njemačka, čak 265 milijardi eura ili 41 posto iznosa koji su potrošile sve zemlje članice EU-a. Golemi njemački paket pomoći je očekivan jer je ta zemlja prije početka rata u Ukrajini bila najviše ovisna o jeftinom plinu iz Rusije.

Nakon Njemačke, pozamašne iznose potrošili su i Ujedinjeno Kraljevstvo (103 milijarde eura), Italija (92,7 milijardi eura) te Francuska (92,1 milijardu eura). Hrvatska je i na dnu te ljestvice s paketom pomoći od 1,7 milijardi eura, što odgovara udjelu od tek nešto više od tri posto BDP-a."

Najveći problem u HR je to što bi barem 95% ljudi koji su protiv državne intervencije isto tako njurgali da je nije bilo i tada bi svi vidjeli gornji tekst (koji ovako nitko od njih nije vidio).

Onda bi svi pričali kako jedna Njemačka, najjača ekonomija unutar EU s puno boljim standardom od našeg intervenira s 265 milijardi eura, a naši se prave pametni.

Komšije kod Rimca.

Mate Rimac i Nevera - sve tajne proizvodnje elektricnih automobila PRODUZENA EMISIJA SAT - 1h 25min - YouTube

Quote

Quote

Saudijcima su uzeli 10% dionica banke, a likovi ih dokapitalizirali krajem lanjske godine...

Koliko je pisalo dionicari dobivaju za dionice cijenu preuzimanja

To je neke sića...5-10% prijašnje tržišne vrijednosti udjela, čisto da se zadovolji forma i izbjegnu sudske parnice.

Pravna država i zaštita investitora i malih dioničara, a ne kao kod nas, gdje je potpuno isto, zato je kod njih burza jaka, a kod nas nije.

Nema veze s percepcijom, mentalitetom prvenstveno onih koji imaju dionice.

Najveća antipropaganda za ulaganje u HR je čitati komentare na ovom portalu, koji kao propagira jaču burzu, više izlistanih i više trgovine.

Pod komentare mislim na nekakav RSI komentara, količina sitnih duša x količina destrukcije naprema količini zdravog razuma x količina afirmativnog.

Sentiment povoljne kupnje kod kupaca dionica mi je ono baš fenomenalan, "extra". Kupiš povoljno i nadaš se da će sljedeće godine biti još povoljnije, a za dvije godine još povoljnije, što je lako moguće (općenito bilo koja dionica, ne konkretno adpl) kada krene pad (povoljna kupnja). Onda samo treba biti siguran da Kina neće zaratiti ili se neće pojaviti neka nova bolest ... i nakon par godina povoljnih kupnji (minusa) ako se ne otjeraju svi potencijalni kupci dionica sentimentom "povoljne kupnje" (pad cijene dionice) može se očekivati najmanje razina prve povoljne kupnje.

Kada kupiš auto ili tv u pola cijene ( povoljna kupnja ) onda te oni služe potpuno isto kao da si platio punu cijenu, ali dionice se ne ponašaju tako ( vidjeti pod tehnička analiza, linije podrške i otpora, najviša postignuta cijena, sentiment povoljna kupnja koji traje godinama je medvjed koji tjera i kupce i dionice sa štanda burze).

Prizivanje ili radovanje sentimentu povoljne kupnje je kao prizivanje rata zbog povoljnije kupnje nekretnina, treba "samo" imati sreće pa preživjeti, da infrastruktura o kojoj ovisi cijena nekretnina ostane neoštećena i da kupljena nekretnina ostane neoštećena, nakon toga treba samo naći preživjelog (kupca na burzi) koji želi kupiti nekretninu za daljnju prodaju.

Ništa lakše, vjerojatno i vani dižu cijene sentimentom povoljne kupnje. Kako bi inače napuhali cijenu Tesle ?

Napuhana cijena Tesle onda privuče kupce na burzu, mnogi koji su kupili precijenjenu dionicu Tesle su je prodali sa zaradom pa kupili neku drugu dionicu itd.

Iznenađujuće povoljne kupnje ne dovode sve više novih kupaca, a prenapuhane cijene dovode. Isto vrijedi i za dionice na štandu burze. (Kada bih koristio emotikone ovdje bi išle razna kreveljenja)

Ništa od ovoga ne spada pod temu ali kada sam već počeo...

Još nešto što mislim da je fenomenalno to su ljudi koji bez obzira koliko voljeli povoljno kupovati, zaraditi mogu samo ako ima pozitive, ako ljudi vjeruju da će kupljeno moći prodati skuplje svakodnevno dokazuju da ništa ne vrijedi, da je sve namješteno i na rubu provalije.

Van svake pameti.

Usporedbe tipa promet na našoj burzi je kao bakšiš koji investitor ili broker ne sjećam se više ostavi konobaru, i sl. u vezi prometa, je kao da prosječan košarkaš na svakom treningu i utakmici sebi i svojoj ekipi cijelo vrijeme govori da su smiješni i glupi jer nikada neće moći zabiti tricu iz bloka kao Dončić ili imati njegov postotak šuta i prosjek postignutih koševa i asistencija po utakmici.

Trener ( admin ) nema ništa protiv toga, naprotiv ako netko reagira opomene ga da ne doprinosi temi ili zbog komentiranja osobe, a ne teme.

Tko normalan to govori samom sebi ili ekipi u kojoj igra? Koji trener vodi tako ekipu kojoj želi uspjeh?

Van svake pameti.

Za admina

Pozdrav da ti uštedim trud ovo ne doprinosi temi i imam opomenu.

Investiramo | Portfelj Dioničara (SKDD)

Kapitalni je vani, stanje dionica ADPL=0 komada.