Posts by alfa1

Quote from Lynx

Kod nas fali i medijske pokrivenosti tržišta kapitala pa prosječnog čovjeka ništa ne potakne da krene razmišljati u tom smjeru.

Ali zato ne fali svakodnevnog ponavljanja kako kod nas ničega osim turizma i nema.

HUP-ovci su donedavno pričali isključivo o tome kako država sve uzme pa su svi na rubu propasti, uz obavezno spominjanje kako i on razmišlja da odustane i zatvori firmu i čuveno bruto 2, nakon kojeg bi uposlenik (nebitno koje struke, bijeli ili plavi ovratnik) trebao kupiti dionice, pogotovo kada mu objasne (do nedavno dok nije falilo radne snage) da on ima tajanstveni bruto 2 (koji nikada ne izračunaju ) manji od neto plaće na zapadu zbog poreza, a ne zato "jer ima 'ko će za manje, ako nećeš ti" i nedovoljno investicija u biznis kako bi se bilo konkurentno. Ne zarađuju li kod nas najviše firme koje investiraju u posao i radnici im imaju pristojne plaće, bez obzira da li su izlistane ili ne, a porezi i birokracija isti kao i za one koji to ne rade?

Šlag na torti forumi na kojima se donedavno slavilo svaki pad, jeftina kupnja. Netko gleda sa strane i vidi kako cijena pada, a forumaši oduševljeni prva pomisao naravno što dalje od "proizvoda" po kojem svi pljuju i poduzetnici i imaoci dionica, (dokup) i oni koji čekaju jeftinu kupnju.

A za to vrijeme betonu ne pada cijena, a ako se iznajmljuje ne računa se povrat investicije kada zaradiš koliko si platio beton, kako se uglavnom ovdje piše, beton nikada ne vrijedi nula nečega, nego ga i nakon 30 godina rentanja i održavanja možeš dobro unovčiti.

Zbilja čudno, prevladava narativ kako firme zbog visokih poreza ne mogu ništa zaraditi, kako je burza lokva u kojoj je sve naštimano i kako toga ima samo kod nas a ljudi ipak ne žele uložiti novac. Kako to?

Možda jedino kada bi bilo više transparentih kraljica koje žele dokapitalizaciju ali ne napišu ni slova zašto, posuđuju novac i opet ni slova zašto. To je kao da ti u trgovini kažu da na kasi ostaviš određenu cifru, ali ti ne kažu što dobijaš, ti se nadaš velikom tv-u, ali možda dobiješ samo stiropor i praznu kutiju. To bi trebalo biti pametnije i sigurnije od kupnje betona?

Nije problem što ima takvih firmi, nego što je to kraljica, kao što nije problem biti kritičan, ali to da educirani ulagači, investitori prenose isključivo indeks, osim kada doslovno nacrta broj gostiju i cijene u turizmu kroz godine, a u najširem luku zaobilaze arhivanalitika gdje stručno analiziraju stvari s vlastitim izračunima, grafikama i linkovima na relevantne adrese po meni je.

Pozdrav adminu

Redovito se prenosi Index kada nešto generalizira i pljuje, jednom kada ima dobar text o cijenama i turizmu nitko ga nije snimio.

Nacrtano tako da zaista moraš biti "opegeovac" iz Danice (Podravka će se svesti na OPG) koji čita s "razumijevanjem" i po mogućnosti "brutaš" (znaš ti koliko je bruto2!) pa da i dalje trubiš o cijenama u turizmu, tržišnoj utakmici ...

Cijene nisu problem hrvatskog turizma. Cirkus koji se radi je besmislen - Index.hr

"Medijski naslovi su puni analiza kuglice sladoleda u turističkim mjestima, u televizijskim reportažama dominira novinarsko obilaženje gradova i povlačenje turista za rukav da ih se pita njihov stav o sladoledu, ekonomske analitičare se zove u gostovanja da iskažu svoj stav o "stvarnoj vrijednosti" kuglica. Mediji jako dobro znaju koje teme su im najgledanije, i koji naslovi najčitaniji, pa sasvim racionalno prate duh naroda, ono što je u određenom trenutku gledateljima/čitateljima najinteresantnije. I ekonomski analitičari pokušavaju prilagoditi svoje stavove dominantnom društvenom stavu"

"Godinama je cijena kave obavljala istu funkciju kao ove godine cijena kuglice sladoleda. Radi se samo o varijaciji na vječnu temu, nacionalnu opsesiju pitanjem hoće li Nijemci, Austrijanci, Slovenci i drugi smatrati da je određena cijena previsoka, te biti iznenađeni i uvrijeđeni ako procijene da je.

Komentari uglavnom slijede istu šablonu. Prvo se izrazi šok cijenom kave (ove godine kuglice sladoleda) i to na nekoj najfrekventnijoj turističkoj lokaciji, zaključi se da je to previše na osnovu odokativne osobne procjene i bez informacije o tome ima li dovoljno kupaca po toj cijeni, zatim se predvidi veliki pad broja dolazaka i krah sezone, a završni čin je recitiranje pokore u nekom od oblika fraze: "Neka, tako nam i treba kada previše dižemo cijene."

Kada se sve navedeno podigne na razinu cijelog društva, a stvarno se radi o društvenom fenomenu koji se ponavlja u razgovorima između građana, u medijima, među "analitičarima", i u govorima političara, poprima kvazireligijska obilježja. Grijeh (previsoke cijene), kazna (krah sezone), i kajanje (tako nam i treba, sami smo krivi). Kult turizma u Hrvatskoj."

Cijene prate rast turizma

Unatoč tome što se svake godine previđa krah sezone zbog previsokih cijena, istina je sasvim drugačija. Izuzetak su godine pandemije, ali to nije imalo nikakve veze s cijenama kuglica sladoleda i kave. Iako, ako slijedimo kvazireligijski obrazac kulta turizma, onda bi pandemija mogla biti oblik kazne kakvog božanstva turizma zbog rasta cijena.

Turizam u Hrvatskoj iz godine u godinu obara rekorde (izuzev spomenutih godina). 2019. je bila bolja od 2018., koja je bila bolja od 2017., a ona je nadmašila 2016., i tako već godinama. Govorimo o povijesno dobrim rezultatima ne samo od nezavisnosti Hrvatske, nego od kada postoji turizam u njoj. 90-e su u mnogočemu unazadile Hrvatsku (rat turistima nije baš privlačna atrakcija), ali brojke turista su već 2010. bile veće nego 1985., a do 2015. je i broj noćenja premašio brojke iz 80-ih.

U 2019. je ostvaren 21 milijun dolazaka, 6 milijuna više nego 2015., i 14 milijuna više nego 2000. Naravno da je veliki rast dolazaka pratio i rast cijena, jer je prostor ograničen. Kako je Hrvatska postajala sve poznatija kao turistička destinacija, kako je sve više rasla potražnja za odmorom u Hrvatskoj, kako se širila turistička ponuda, tako su rasle i cijene. Ništa neobično u tome, sasvim logično i očekivano. Šokiranje rastom cijena u djelatnostima vezanima za turizam iz godine u godinu je besmisleno, jer taj rast prati rast potražnje. Da je situacija suprotna, tj. da cijene rastu iako broj dolazaka i noćenja pada, onda bi eventualno postojao razlog za analizu.

Uz to treba naglasiti da su, osim temeljnog zakona ponuda i potražnje, cijene ove godine dodatno veće zbog visoke inflacije u cijeloj Europi kroz prošlu godinu, a koja se nastavila i kroz ovu.

Hrvatska nije preskupa

U konačnici, ne samo da cijene u hrvatskom turizmu rastu iz sasvim razumnih razloga nego Hrvatska uopće nije toliko skupa. Dakako, nije jeftina, ali cijene ne odstupaju značajno od cijena u konkurentskim državama poput Grčke, Španjolske i Italije. Usporedba s državama poput Crne Gore, Albanije i Turske nije primjerena, jer je Hrvatska članica EU i geografski bliža destinacija.

Od svih problema turizma u Hrvatskoj, kojih definitivno ima, cijena je najmanji. Dapače, uopće nije problem. Da bismo razumjeli zašto je to tako, trebamo znati što cijena je, a što nije, što pokazuje, a što ne.

Cijenu dominantno određuje potražnja, a s tim Hrvatska nema problema, kao što se vidi iz podataka o rastu broja dolazaka i noćenja. Cijena nije ni nekakva moralna kategorija da se određuje koliko bi "poštena cijena" trebala biti, ona ima svoje mehanizme i lako se korigira.

Posebno to vrijedi za turizam, jer se cijene apartmana, restorana, kafića i ostalih usluga mogu vrlo brzo prilagoditi novim uvjetima. Koliko je potrebno iznajmljivaču da na Airbnb-ju smanji cijelu noćenja, kafiću da smanji cijenu kave, slastičarnici da smanji cijenu sladoleda itd.? To mogu vrlo brzo, i te djelatnosti mogu brzo reagirati ako primijete da im visoke cijene narušavaju profitabilnost.

Cijene su signal i informacija, a u turizmu se lako prilagođavaju

Mehanizam cijena je i signal. Daleko najveći problem turizma u Hrvatskoj je visoka sezonalnost, činjenica da se više od 60 posto dolazaka ostvaruje u srpnju i kolovozu. S obzirom na toliko snažan pritisak potražnje u srcu sezone, sasvim je racionalno da i cijene budu daleko veće.

Smanjivanje sezonalnosti, tog najvećeg problema hrvatskog turizma, moguće je upravo cjenovnim mehanizmom. Ništa katastrofalno se ne bi dogodilo ni da se smanji broj dolazaka u srpnju i kolovozu, a poveća u ostalim mjesecima. To bi smanjilo sezonalnost. A to se može postići upravo cijenama, i to bez ikakve centralno planirane državne regulacije, koja bi vjerojatno napravila više štete nego koristi.

Šizofrena situacija, u kojoj se Hrvati s jedne strane žale da im dolaze turisti niske platežne mogućnosti koji rade probleme po turističkim mjestima (pijanstvo, javno uriniranje, buka), a s druge strane se samobičuju u kvazireligijskoj pokori zbog toga što smatraju da su cijene prevelike i nisu priuštive takvim istim turistima, (djelomično) se rješava upravo rastom cijena.

Visina cijena uopće ne bi trebale biti tema, jer rastu zbog objektivnih razloga, i djeluju kao korektiv strukturnih problema turizma u Hrvatskoj. Na njih ne treba gledati kroz prizmu morala i "poštenih cijena", jer s tim faktorima nemaju veze. Oni koji se bave turističkim djelatnostima će spustiti cijene kada primijete da im zbog toga pati poslovanje, u to možete biti sigurni.

Trebalo je naravno vertikalno polijetanje, a ne horizontalno.

I samo još jedna stvar u vezi raznih Daytonskih sporazuma, u Bosni je on dao pola države onome tko je započeo rat, ta polovica vodi politiku srpskog sveta što je u suprotnosti s interesima države u kojoj se nalazi.

Takvi sporazumi šalju poruku budućem agresoru, ako ne uspiješ okupirati cijelu susjednu državu tu su razni sporazumi koji će čuvati ono što si okupirao, a ti možeš svoju vojsku povući i pripremati se za sljedeću "obranu od fašističkog režima susjeda" ili "provokacije s zapada".

Quote from KultLicnosti

I tako istina malo po malo izlazi na svijetlo, a uporna medijska pompa o velikoj ofenzivi pada u vodu, ma koliko god stizalo hardware sa Zapada. Fantazije da Ukrajinci mogu Ruse pobjedit više ne doživljavaju niti najjače otrovani Index-novinarstvom. Po mom mišljenju Ukrajina je nova XXXL BiH, a ovo se neće riješit dok se unutar RU ne dogode promjene u vidu neke funkcionalne demokracije i totalnog zaokreta u politici. Za 5-10-20 godina. U svemu ovome, EU mora na kraju ljeta zauzet stav i sama sa sobom razjasnit što zapravo želi.

Quote from plavi05

Slažem se da je novi Dejtonski sporazum jedini način za okončanje ove agonije

Pa koja to istina izlazi na vidjelo?

Da Rusi iako su se prije rata bez da im itko trese kavez hvalili da imaju superiorne avione (horizontalno polijetanje), najbolji tenk, superiorne rakete nisu u godinu i po rata uspjeli okupirati ni tisućiti dio onoga što su planirali u 10-tak dana?

Ili možda da im je vojska toliko dobra i motivirana da su za okupaciju jednog jedinog grada trebali angažirati kriminalce iz zatvora kojima je trebalo 8 mjeseci za to?

Ili možda da su i Ameri u Vijetnamu, a i Rusi u Afganistanu popušili, oba protivnika su bili slabiji od Ukrajine?

Promjene u Rusiji će se dogoditi kada i u Srbijatriji ili Kini, nikada.

Daytonski sporazum je kao trebao smiriti Srbijatriju pa je to nije spriječilo da na Kosovu pokuša iseliti ili pobiti sve nesrbe.

Ustalom što je Daytonski sporazum riješio? Ništa. U Bosni nema rata samo zato jer Srbijatrija nije vojna sila veličine Rusije, visoki predstavnik u Bosni nešto i može napraviti, ali što bi mogao nametnuti Rusiji?

Daytonski sporazum za Ukrajinu bi samo bio signal za Rusiju da u budućnosti može okupirati dio Poljske, Baltičke države, dio Finske ...

Po toj logici i NATO bi se trebao zapitati treba li riskirati nuklearni rat (koji ni ruski vladari ne žele) ili se Dayonski sporazumjeti i u Poljskoj ...

EU se treba zapitati da li je bolje da se rat vodi samo u Ukrajini, pogotovo jer je tamo narod odlučan osloboditi okupiran teritorij ili želi nagraditi okupatora i nastaviti trgovati s njim do sljedećeg rata i tako svakih 10-tak godina.

Plus bi to bila jasna poruka i Kinezima i svim ostalim mnogoljudnim državama (velika tržišta ) da se "brane i oslobađaju teritorije koje su od uvijek njihove ali".

Nije baš teško zaključiti što je bolje.

Koje zemlje EU su ekonomski najbolje prošle kroz 3 godine pandemije?   – Arhivanalitika

Možda udio turizma ima neke veze s duljinom obale i brojem stanovnika.

Hrvatska ima dulju obalu od Španjolske i od Francuske.

Hrvatska ima 5835 km (4 mil stanovnika),

Francuska 4853 km (65 mil stanovnika),

Španjolska 4964 km (46,7 mil stanovnika), a

Slovenija 47 km (2 mil stanovnika) obale.

Da li bi nam turizam toliko doprinosio da imamo 100 km obale (2x obale Slovenije, ima nas 2 puta više)?

Map of Coastal Countries of Europe, List of European Countries with Coastlines (mapsofworld.com)

Sve to u bogatoj Njemačkoj s jakom industrijom, ali u siromašnoj državi "koja živi samo od turizma" kao nema potrebe za tim i kontraproduktivno je.

Nešto o tome kako su Njemci "spašavali industriju"

Ovo je njemački paket pomoći građanima i tvrtkama vrijedan čak 65 milijardi eura: Za svakog ima ponešto - tportal

"Privatna domaćinstva, ali i mala i srednja poduzeća u Njemačkoj, trebala bi dobivati određenu količinu struje po povoljnoj cijeni. Sve što je iznad ove osnovne potrošnje - plaća se po tržišnim cijenama. "

"Da bi subvencionirale osnovnu potrošnju struje, energetske tvrtke trebale bi se odreći dijela profita."

"Jer u EU vrijedi pravilo da najskuplja elektrana određuje cijenu struje, a trenutno su to elektrane na plin. Ovakav tip tržišta, merit order, mnogim energetskim kompanijama generira značajan dodatni prihod, piše Deutsche Welle.

Njemačka vlada pak govori o 'slučajnom profitu' i planira ga djelomično oduzeti tvrtkama."

"Takozvani paušal za energiju u visini od maksimalno 300 eura, koji će u rujnu biti isplaćen svim zaposlenima, bit će proširen i na umirovljenike, a studenti će dobiti 200 eura. Novac će biti isplaćen 1. prosinca 2022."

"Predviđeno je da se krug korisnika subvencije za stanarinu proširi sa sadašnjih 640.000 na oko dva milijuna ljudi. Od rujna do kraja prosinca 2022. korisnici ove vrste socijalne pomoći dobit će drugu subvenciju za grijanje i to: 415 eura u domaćinstvu u kojem živi jedna osoba, 540 eura za dvije osobe, a za svaku dodatnu osobu u domaćinstvu još po 100 eura. Nakon toga, od siječnja 2023., ova povećanja bit će trajno integrirana u subvencije za stanarinu, piše Deutsche Welle."

"Poslije završetka projekta karte za devet eura vlada se zalaže za novu nacionalnu kartu za lokalni javni prijevoz i za to namjerava osigurati 1,5 milijardi eura - ako savezne pokrajine osiguraju isti iznos. Mjesečna karta trebala bi koštati između 49 i 69 eura."

"Ako poslodavci žele financijski podržati svoje zaposlene zbog visokih cijena energenata, onda se na taj iznos neće plaćati porez i doprinosi - do iznosa od 3000 eura. Svrha ovih bonusa je sprečavanje da inflacija potakne zahtjeve za većim plaćama, a time i povećanje cijena."

"Ministar financija Christian Lindner (FDP) naglašava da paket mjera košta 65 milijardi eura, ali će savezna vlada morati izdvojiti samo 32 milijarde eura. Razlika bi trebala biti pokrivena 'slučajnim profitom' energetskih tvrtki i uplatama saveznih pokrajina."

Quote from accountant

naša industrija su apartmani na moru koji zimi ne rade pa se ne griju

a ono nešto sitnih obrta je Stožer pozatvarao u koroni pa je propalo, bankrotiralo

čak i ako gledaš relativno, to je nekih 6% njemačkog BDPa pomoći, dakle nije neka velika razlika jer nijemci imaju ogromnu industriju koju je trebalo spašavati

Zaboravite BDP +7,7%, to je daleka prošlost – Arhivanalitika

Autor je Velimir Šonje.

Što se tiče razumijevanja, ti si protiv intervencije, ali si za spašavanje industrije.

Razlika?

U kakav turizam ubrajaš Končar, SPAN, Podravku, Rimca, DOK-ING, ... kampovi ili privatni iznajmljivači soba ili hoteli s 3 zvjezdice?

Quote from plavi05

Više bih volio da je u RH prosječna plaća 2000 Eura i da nas ima kao nekada 4.8 milijuna nego da plaćamo najnižu cijenu plina i struje a onda političari sa 900 mil. naših Eura krpaju rupe da uhljebi u HEPu nebi ostali bez prihoda, a privatizaciju spominju kao vraga iz pakla

U Njemačkoj imaju 2000 eura plaću, pa je država ipak intervenirala s 265 milijardi eura, njihovih poreznih obveznika, nisu političari dali svoj novac.

Jedno je imati mišljenje da država treba ili ne treba intervenirati, a drugo je kada se ignoriraju činjenice (intervencija svugdje) pa bi isti ljudi koji su protiv intervencije isto tako bili protiv slobodnog tržišta, kada svi ostali interveniraju. To nije mišljenje. Da bi nešto bilo mišljenje mora biti dosljedno, principjelno, može se ili intervenirati ili ne, čovjek može biti za ili protiv i to je OK.

Problem je što su kod nas oni koji najviše njurgaju uvijek kontra, ako se intervenira oni su protiv intervencije, ali bi isto tako bili i protiv slobodnog tržišta da država nije intervenirala. To je problem.

Ako su svi intervenirali ili niskom cijenom energenata ili su imali tržišnu cijenu energenata pa su im na neki način vraćali novac onda je jedino normalno da to i naši naprave. Ne zbog uhljeba nego zbog konkurentnosti firmi i omogućavanja ljudima s malim primanjima da prežive i rade promet ne samo firmama kojima plaćaju režije.

Quote from accountant

naša industrija su apartmani na moru koji zimi ne rade pa se ne griju

a ono nešto sitnih obrta je Stožer pozatvarao u koroni pa je propalo, bankrotiralo

čak i ako gledaš relativno, to je nekih 6% njemačkog BDPa pomoći, dakle nije neka velika razlika jer nijemci imaju ogromnu industriju koju je trebalo spašavati

Quote from plavi05

Zdravo društvo je kad država naplaćuje poreze za svoje temeljne funkcije, kada država počme davati subvencije i poticaje do neminovno vodi prema državi kao kriminalnoj organizaciji jer je minimum pravednosti nemoguće održati

Provjerili smo koliko je građane EU-a pogodilo poskupljenje struje i plina, Hrvati prošli kao da rata u Ukrajini nije ni bilo - tportal

"Pojedinačno, na mjere pomoći najviše je potrošila Njemačka, čak 265 milijardi eura ili 41 posto iznosa koji su potrošile sve zemlje članice EU-a. Golemi njemački paket pomoći je očekivan jer je ta zemlja prije početka rata u Ukrajini bila najviše ovisna o jeftinom plinu iz Rusije.

Nakon Njemačke, pozamašne iznose potrošili su i Ujedinjeno Kraljevstvo (103 milijarde eura), Italija (92,7 milijardi eura) te Francuska (92,1 milijardu eura). Hrvatska je i na dnu te ljestvice s paketom pomoći od 1,7 milijardi eura, što odgovara udjelu od tek nešto više od tri posto BDP-a."

Najveći problem u HR je to što bi barem 95% ljudi koji su protiv državne intervencije isto tako njurgali da je nije bilo i tada bi svi vidjeli gornji tekst (koji ovako nitko od njih nije vidio).

Onda bi svi pričali kako jedna Njemačka, najjača ekonomija unutar EU s puno boljim standardom od našeg intervenira s 265 milijardi eura, a naši se prave pametni.

Komšije kod Rimca.

Mate Rimac i Nevera - sve tajne proizvodnje elektricnih automobila PRODUZENA EMISIJA SAT - 1h 25min - YouTube

Quote

Quote

Saudijcima su uzeli 10% dionica banke, a likovi ih dokapitalizirali krajem lanjske godine...

Koliko je pisalo dionicari dobivaju za dionice cijenu preuzimanja

To je neke sića...5-10% prijašnje tržišne vrijednosti udjela, čisto da se zadovolji forma i izbjegnu sudske parnice.

Pravna država i zaštita investitora i malih dioničara, a ne kao kod nas, gdje je potpuno isto, zato je kod njih burza jaka, a kod nas nije.

Nema veze s percepcijom, mentalitetom prvenstveno onih koji imaju dionice.

Najveća antipropaganda za ulaganje u HR je čitati komentare na ovom portalu, koji kao propagira jaču burzu, više izlistanih i više trgovine.

Pod komentare mislim na nekakav RSI komentara, količina sitnih duša x količina destrukcije naprema količini zdravog razuma x količina afirmativnog.

Sentiment povoljne kupnje kod kupaca dionica mi je ono baš fenomenalan, "extra". Kupiš povoljno i nadaš se da će sljedeće godine biti još povoljnije, a za dvije godine još povoljnije, što je lako moguće (općenito bilo koja dionica, ne konkretno adpl) kada krene pad (povoljna kupnja). Onda samo treba biti siguran da Kina neće zaratiti ili se neće pojaviti neka nova bolest ... i nakon par godina povoljnih kupnji (minusa) ako se ne otjeraju svi potencijalni kupci dionica sentimentom "povoljne kupnje" (pad cijene dionice) može se očekivati najmanje razina prve povoljne kupnje.

Kada kupiš auto ili tv u pola cijene ( povoljna kupnja ) onda te oni služe potpuno isto kao da si platio punu cijenu, ali dionice se ne ponašaju tako ( vidjeti pod tehnička analiza, linije podrške i otpora, najviša postignuta cijena, sentiment povoljna kupnja koji traje godinama je medvjed koji tjera i kupce i dionice sa štanda burze).

Prizivanje ili radovanje sentimentu povoljne kupnje je kao prizivanje rata zbog povoljnije kupnje nekretnina, treba "samo" imati sreće pa preživjeti, da infrastruktura o kojoj ovisi cijena nekretnina ostane neoštećena i da kupljena nekretnina ostane neoštećena, nakon toga treba samo naći preživjelog (kupca na burzi) koji želi kupiti nekretninu za daljnju prodaju.

Ništa lakše, vjerojatno i vani dižu cijene sentimentom povoljne kupnje. Kako bi inače napuhali cijenu Tesle ?

Napuhana cijena Tesle onda privuče kupce na burzu, mnogi koji su kupili precijenjenu dionicu Tesle su je prodali sa zaradom pa kupili neku drugu dionicu itd.

Iznenađujuće povoljne kupnje ne dovode sve više novih kupaca, a prenapuhane cijene dovode. Isto vrijedi i za dionice na štandu burze. (Kada bih koristio emotikone ovdje bi išle razna kreveljenja)

Ništa od ovoga ne spada pod temu ali kada sam već počeo...

Još nešto što mislim da je fenomenalno to su ljudi koji bez obzira koliko voljeli povoljno kupovati, zaraditi mogu samo ako ima pozitive, ako ljudi vjeruju da će kupljeno moći prodati skuplje svakodnevno dokazuju da ništa ne vrijedi, da je sve namješteno i na rubu provalije.

Van svake pameti.

Usporedbe tipa promet na našoj burzi je kao bakšiš koji investitor ili broker ne sjećam se više ostavi konobaru, i sl. u vezi prometa, je kao da prosječan košarkaš na svakom treningu i utakmici sebi i svojoj ekipi cijelo vrijeme govori da su smiješni i glupi jer nikada neće moći zabiti tricu iz bloka kao Dončić ili imati njegov postotak šuta i prosjek postignutih koševa i asistencija po utakmici.

Trener ( admin ) nema ništa protiv toga, naprotiv ako netko reagira opomene ga da ne doprinosi temi ili zbog komentiranja osobe, a ne teme.

Tko normalan to govori samom sebi ili ekipi u kojoj igra? Koji trener vodi tako ekipu kojoj želi uspjeh?

Van svake pameti.

Za admina

Pozdrav da ti uštedim trud ovo ne doprinosi temi i imam opomenu.

Investiramo | Portfelj Dioničara (SKDD)

Kapitalni je vani, stanje dionica ADPL=0 komada.

Quote from 5. Element

Ali je princip vrlo slican, i uopce je nejasno zasto se to minorizira. I nama su Srbi odricali pravo na drzavu jer jelte, Hrvatska nikad nije bila drzava. Odricali su i pravo na jezik, jer Vuk Karadzic je govorio da su svi stokavci Srbi. Pa u konacnici kad nas nisu uspjeli uvjeriti niti da smo Srbi niti da nam je bolje s njima u Jugi onda su navaljivali da smo genocidni, da nemamo pravo na drzavu, pa kad ni to nije uspjelo onda se islo na cistu otimacinu teritorija.

I sad, recite vi meni, tko je tu tupoglavac? Ili obican zlikovac? Odgovor znate: onaj tko ne vidi ili namjerno ne zeli vidjeti ove frapantne slicnosti ili identicnosti, koje su zapravo daleko bitnije od svih razlika. Taj je tupoglavac.

I u budućnosti će biti isto, Rusi će kao i Srbi govoriti o nacistima i o razrušenim povijesno ruskim gradovima, "argumentirati" genocid brojem Rusa u Hersonu prije rata i poslije njega, a godine ispiranja mozga će stvarati sve veći razdor u glavama sve većeg broja Rusa između njih i Ukrajinaca i zapada općenito. Kako god završi ni Rusi kao ni Srbi "neće" izgubiti u sukobu s NATO. Još ako uspiju održavati "pregovore" o Donbasu kao Srbi o Kosovu, zbog čega Ukrajina neće moći ni u EU ni u NATO, doma će moći se baviti odbranom ugroženih Rusa (Srba), a preko granice će moći pokazati "neuspješnog" komšiju.

Quote from plavi05

Za rat i ljubav potrebno je dvoje.

I za egzekuciju i silovanje također?

Krivica fifti fifti?

Ameri su nas priznali tek kada su shvatili da Srbi ne mogu oružjem osvojiti Hrvatsku, pa su nam "velikodušno" pomogli kada bi se bili oslobodili i bez njih, ali su nam htjeli uvaliti državu u državi pa bi sada bili kao Bosna, srećom Franjo je brzo reagirao Olujom i nije dao vremena Amerima da uvjere Srbe na ono što su im dali u Bosni. A bilo im je i glupo biti na strani gubitnika čiji image nisu mogli popraviti ni Englezi i Francuzi zajedno. Barem su nam "pomogli" uzimajući si dio zasluga za oslobađanje Hrvatske, bio bi to preveliki "teret" za mnoge u Hrvatskoj.

Quote from Ledica

Potrudili ste se kolega alfa1 da nas gubitnike utješite , ali barem sto se mene tiče niste uspjeli.

Cilj mi nije bio utješiti ni gubitnike, ni razuvjeriti gladne "dokaza" da toga ima samo kod nas i da je svugdje bolje, jer je to mišn imposibl.

Cilj mi je bio ukazati da se zbog gladi za "dokazima" u najširem luku zaobilaze stručni portali koji pišu o ekonomiji, tipa Poslovni, Seebiz, Lider, Arhivanalitika i citiraju index, danica ... Da se stvaraju "dokazi" svakodnevno, ponavljaju fraze koje nisu istinite, od sve su burze osim naše odavno iznad cifri na kojima su bile 2008., do squeez out postoji samo u HR dok Vi i flight niste citirali da je to pozitivna praksa (ili tako nešto) u EU, split dionica ...

Bila je to reakcija na negativan PR (općenito ne samo na ovoj temi) pogonjen "glađu" za "dokazima" zašto su "gladni" "opljačkani", dok su vani svi zaštićeni, kao lički medvjedi.

"Uspjesi" zaštićenih investitora na uređenim, likvidnim tržištima:

the percentage of investors who make money on the stock market - Google pretraživanje

"By some estimates, only 20 percent of investment professionals are successful investors."

"A 70 percent don't last beyond the first year, and 95 percent stop trading by the third year."

"According to popular estimates, as much as 90% of people lose money in stock markets, including both new and seasoned investors. Isn't it shocking? But it is a fact."

Samo 20% profesionalaca je uspješno, 95% odustane nakon 3. godine, 90% ljudi izgubi novac, odnosi se na uređena, likvidna, "zaštićena" tržišta.

Možda postoje i neki drugi razlozi, mogućnosti uslijed kojih se može izgubiti novac i u HR, a da to nije "krađa moguća samo kod nas".

Ima li ikakve logike da u HR koja je dio EU i uskoro i unutar monetarne unije postoji mogućnost da ima zakone koji su "mogući samo kod nas"?

Nema.

Quote from alfa1

"Ukupan dug kompanije je u tom trenutku iznosio 56 milijardi kuna, omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja bio je oko 30 puta, a na računima kompanija je bilo svega šest kuna. "

"Najvažniji rezultat postupka izvanredne uprave, uz postignutu nagodbu i očuvane poslovne operacije, bila je činjenica da su još tijekom postupka dugovi 2400 mikro i malih dobavljača plaćeni u potpunosti, dok su ostali vjerovnici namireni u prosjeku 60 posto.

Boldano nešto govori o kvaliteti upravljanja tadašnjeg vlasnika, a vjerojatno je i baš bio namjeravao podmiriti dugovanja prema 2400 mikro i malih dobavljača i ostalim vjerovnicima.

Navijanje za njega da nešto dokaže, ospori i sl. mi je malo...

Glavni krivac je on. Nije se bunio ni on ni dioničari dok je bio u milosti te iste države i političara, mogao je poslovati uspješno bez problema, pa ga nitko ne bi dirao.

Što bi se dogodilo da se država nije umiješala?

Dionice bi ostale neokrznute, sve sastavnice Agrokora bi preživjele, vjerovnici podmireni?

Gore sam stavio pogrešan link, trebalo je:

Završen postupak izvanredne uprave, Agrokor izbrisan iz sudskog registra | SEEbiz.eu

AGROKOR - Page 47 - Stručne rasprave - Dionice.NET

Izvor informacija nema renome jednog indexa ili danice, ali evo šro oni kažu:

"Time je uspješno okončan jedan od najvećih svjetskih postupaka restrukturiranja kroz stečaj, koji je kao takav i međunarodno prepoznat, a sam postupak je dobio pravni legitimitet u Europskoj uniji, Velikoj Britaniji, SAD-u i Švicarskoj."

Ili su EU, GB , USA i CH banana države i HDZ ih drži u šaci ili ovo što neki ovdje pišu nije točno.

" Agrokor je, iako u bankrotu, nastavio s poslovanjem, a u procesu su očuvane sve operacije i puna zaposlenost. Sustav je u tom trenutku na području jugoistočne Europe zapošljavao više od 50.000 ljudi i njegova bi propast, zbog utjecaja na tisuće povezanih kompanija, uzrokovala ozbiljne negativne posljedice u gospodarstvima Hrvatske i svih zemalja regije."

"Ukupan dug kompanije je u tom trenutku iznosio 56 milijardi kuna, omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja bio je oko 30 puta, a na računima kompanija je bilo svega šest kuna. "

"Najvažniji rezultat postupka izvanredne uprave, uz postignutu nagodbu i očuvane poslovne operacije, bila je činjenica da su još tijekom postupka dugovi 2400 mikro i malih dobavljača plaćeni u potpunosti, dok su ostali vjerovnici namireni u prosjeku 60 posto. Pritom su sva plaćanja dobavljača i ukupan trošak stabiliziranja urušenog poslovanja podmireni iz poslovanja i imovine Agrokora, bez trošenja novca poreznih obveznika RH. Ujedno, postupak izvanredne uprave je dobio i međunarodnu pravnu zaštitu, a međunarodna financijska struka ga je nagradom TMA proglasila jednim od najboljih procesa restrukturiranja u svijetu 2018. godine."

"Zaštita" malih dioničara u USA.

The Biggest Stock Scams of Recent Time (investopedia.com)

Enron (2001)

"Kroz neke komplicirane računovodstvene prakse koje su uključivale korištenje fiktivnih tvrtki, Enron je uspio zadržati stotine milijuna vrijedan dug izvan svojih knjiga.7 To je zavaralo ulagače i analitičare da misle da je ova tvrtka u osnovi stabilnija nego što je zapravo bila. Osim toga, fiktivnim tvrtkama, koje vode rukovoditelji Enrona, zabilježile su izmišljene prihode, u osnovi bilježeći jedan dolar prihoda, više puta.8 Ova praksa stvorila je izgled nevjerojatnih brojki zarade.9

Na kraju se rasplinula složena mreža prijevare, a cijena dionice pala je s preko 90 $ na manje od 30 centi."

Pitanje: kako su zaštićeni mali dioničari?

WorldCom (2002)

"3,8 milijardi dolara vrijedni normalni operativni troškovi, koji bi svi trebali biti zabilježeni kao troškovi za fiskalnu godinu u kojoj su nastali, tretirani su kao investicije i zabilježeni su tijekom niza godina. Ovaj mali računovodstveni trik grubo je preuveličao dobit za godinu kada su nastali troškovi. U 2001. godini WorldCom je izvijestio o dobiti većoj od 1.3 milijarde dolara. Zapravo, njegovo poslovanje postajalo je sve neprofitabilnije. Tko je najviše patio u ovom poslu? Zaposlenici; deseci tisuća njih ostali su bez posla.13 Sljedeći koji su osjetili izdaju bili su ulagači koji su morali gledati bolan pad cijene dionica WorldComa, jer je pala s više od 60 dolara na manje od 1 dolara.14 "

Tyco International (2002)

"Zajedno s financijskim direktorom Markom Swartzom i CLO Markom Belnickom, Kozlowski je dobio 170 milijuna dolara kredita s niskim ili nikakvim kamatama bez odobrenja dioničara. Kozlowski i Belnick dogovorili su prodaju 7,5 milijuna dionica neovlaštenih dionica Tycoa za prijavljenih 430 milijuna dolara.15

Ta su sredstva prokrijumčarena iz tvrtke koja se obično prerušava u izvršne bonuse ili beneficije. Kozlowski je iskoristio sredstva kako bi unaprijedio svoj raskošni način života, koji je uključivao pregršt kuća, zloglasnu zavjesu za tuširanje vrijednu 6.000 dolara i rođendansku zabavu od 2 milijuna dolara za svoju suprugu. Početkom 2002. godine skandal se polako počeo raspadati, a cijena dionice Tycoa pala je gotovo 80 posto u razdoblju od šest tjedana."

HealthSouth (2003)

HealthSouth preuveličao prihode za 2,7 milijardi dolara. dionice pale za 97% na zatvaranje od 11 centi u jednom danu. Začudo, izvršni direktor oslobođen je 36 točaka optužnice za prijevaru, ali je kasnije osuđen na temelju optužbi za primanje mita.

Pravna država?

Bernard Madoff (2008)

skrivao je gubitke svojih hedge fondova plaćajući ranim investitorima novac prikupljen od drugih. Ovaj fond dosljedno bilježi dobitak od 11% svake godine tijekom 15 godina.

Ova shema prevarila je investitore za otprilike 50 milijardi dolara.

Najgora stvar u ovim prevarama je da su investitori bili zaslijepljeni. Oni koji su osuđeni za prijevaru mogli bi odslužiti nekoliko godina zatvora, što ulagače/porezne obveznike košta još više novca. SEC radi na sprječavanju takvih prijevara.21 Međutim, s tisućama javnih tvrtki u Sjevernoj Americi gotovo je nemoguće osigurati da katastrofa više neće napasti.

Izvinjavam se na plahti i što je najvažnije što sam u priču umjesto renomiranih indexa i danice uveo seebiz i investopediu.