Posts by alfa1

Quote from ejpox

Ako će se oslanjat na poslove u HR bolje im je da idu u likvidaciju i podijele imovinu dioničarima. Ovo što rade u HR je sitno

Harpun je stavio link, ali očito nitko ne čita. Evo linka još jednom i da se ljudi ne muče copy paste najzanimljivijih dijelova iz teksta po drugi put.

Tvrtko Zlopaša (Dalekovod): Naši zaposlenici nemaju potrebu tražiti drugi posao (lidermedia.hr)

"S obzirom na to da je riječ svakako o javno objavljenim podacima vrijednosti ugovora jer ih objavljuju investitori – javni naručitelji, možemo sumirati da je trenutačno riječ o ukupno ugovorenim poslovima u Dalekovodovoj knjizi narudžbi u vrijednosti većoj od 300 milijuna eura."

"Nemate dovoljno radnika?

– Trenutačno imamo, međutim, svjesni smo da ćemo se morati dodatno kontinuirano pojačavati s obzirom na to da je u pitanju visokostručna, ali ipak radno intenzivna djelatnost te s obzirom na očekivani intenzitet aktivnih projekata i obujam očekivanog posla koji se planira na svim tržištima sljedećih godina."

"Nakon višegodišnjih teškoća čini se da se za Dalekovod naziru lijepa vremena. Njegovu ponudu za posao elektromontažnih radova na dionici CB Dockasberg – Rissuden švedski investitor Svenska kraftnät, nacionalna kompanija za prijenos električne energije, odabrao je prije Božića kao najpovoljniju. Riječ je o elektromontažnim radovima na novom dalekovodu na sjeveru Švedske naponskog nivoa 400 kilovolta u ukupnoj dužini 85 kilometara kao dio projekta ‘Aurora Line‘. Nešto malo prije toga Dalekovod je potpisao ugovor s norveškim investitorom Statnettom, kompanijom za prijenos električne energije, za posao gradnje novog 420-kilovoltnog dalekovoda na dionici Skaidi – Hyggevatn u ukupnoj dužini 54 kilometra. Projekt je to koji se nastavlja na uspješno završenu dionicu između trafostanica Skillemoen i Skaidi, a specifičan je po tome što će se, zbog pozicije na krajnjem sjeveru Norveške, graditi u arktičkim vremenskim uvjetima."

"Skandinavija i Njemačka najviše će ulagati u mrežu. Riječ je o desecima milijardi eura ulaganja u sljedećih 15-ak godina. Posljednjih godina naša grupa prosječno ostvaruje nešto manje od 200-tinjak milijuna eura godišnjeg prihoda, dakle goleme su mogućnosti za rast."

"Inače, u prethodnim godinama oko 75 posto prihoda ostvarivali smo u inozemstvu, a preostalih 25 posto na domaćem tržištu."

"Saznali smo da su spomenuti novi ugovori samo početak sličnih projekata. Naime, u Skandinaviji i Njemačkoj u sljedećih 15-ak godina najavljeni su slični projekti vrijedni desetke milijardi eura. Osim toga, Dalekovod će u sljedećih desetak godina biti angažiran i na elektrifikaciji željeznica, što je njegova druga niša. Dobro posluju i kompanije u sklopu Dalekovod Grupe – glavne su Proizvodnja metalnih konstrukcija, Proizvodnja ovjesne i spojne opreme, Dalekovod EMU, u čijem je sklopu baždarnica na Korčuli, te Dalekovod Projekt, a treba spomenuti i Dalekovod Ljubljana i Dalekovod Mostar"

"Industrija u kojoj se Dalekovod Grupa natječe očekuje veliku konjunkturu u budućem razdoblju iz nekoliko ključnih razloga: relativno stara prijenosna mreža koja zahtijeva obnovu; pomak prema obnovljivim izvorima energije i općeniti trend prijelaza s energije proizvedene iz tradicionalnih fosilnih izvora na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora te provođenje natječaja odgođenih u prethodnim razdobljima zbog pandemije COVID-19. Osim toga, osim u gradnji dalekovoda, aktivni smo i u drugoj niši – elektrifikaciji željeznica, u koje će se u sljedećih desetak godina izrazito mnogo investirati."

Je li narudžba za tamošnje poslove javna nabava ili je riječ o privatnim investitorima?

– S obzirom na to da je dominantno riječ o investicijama u dalekovode i trafostanice visokog napona, riječ je o nacionalnoj kritičnoj energetskoj infrastrukturi pa su investitori nacionalni operateri prijenosnih ili distribucijskih sustava, odnosno javni naručitelji"

"Osim Skandinavije, na kojim ste još tržištima?

– Prije dvije godine vratili smo se na njemačko tržište i ondje očekujemo kontinuitet i rast aktivnosti i u idućim godinama. Poslujemo i u našoj regiji: u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, te Ukrajini, a naše proizvodne kompanije isporučuju svoje proizvode i na druga tržišta poput zemalja Arapskog poluotoka, Pakistana i dr."

Quote from Nevera

https://narod.hr/hrvatska/cijen…akvim-temeljima

Pogled sa druge strane ulice.

Većina koja piše na ovoj temi je na istoj strani ulice, popljuvanoj, kada je Podravka u pitanju.

Zanimljivo je što ispod teksta piše Objavio Sponzorirani članak.

"Prema nekim informacijama Podravka ima ozbiljnu namjeru kupiti poljoprivredni segment Fortanove odnosno preciznije Belje, Vupik i PIK Vinkovci.

Radi se o mastodontima iz Jugoslavije, koji se još uvijek nisu transformirali u visoko produktivne i profitabilne poljoprivredne proizvođače i prerađivače, a što najbolje potvrđuju mala ulaganja u novu dugotrajnu imovinu. Bez vrlo velikih ulaganja oni ne mogu biti konkurentni. Da su oni ozbiljan teret Fortanovi najbolje potvrđuje to što je Fortanova u okviru zadnjeg aranžmana s američkim fondom HPS dobila zadatak da proda poljoprivredni segment. A ako su oni teret Fortanovi, koja preko Konzuma i Mercatora može plasirati veliki dio njihovih proizvoda, onda bi sigurno bili još veći teret Podravki."

Ukratko naručitelj teksta kaže da je jeftinije kupovati krastavce i rajčicu nego je sam proizvoditi.

Danica je pisala da će morati uvoziti više krastavaca zato jer su ga počeli sami uzgajati.

Nekome smeta namjera Podravke da kupuje poljoprivredno zemljište?

Par rečenica komentara ispod teksta:

"Ako se želi prodati, a pumpa se cijena to je dobra stvar.
Prigovaramo kada se nešto proda "za kunu" jer je to kradja.
Ako će ovaj put "država" prodati svoje udjele za najvišu moguću cijenu koji bi to bio problem.

Pitanje je i zašto bi privatna tvrtka (braća Pivac) i mirovinski fondovi stvarali sebi budući gubitak kupujući precijenjeno?

A brendovi Podravke se prodaju od SAD-a, preko EU do Srbije i Makedonije (i Rusije ako samo oni ne fumaju priču o sankcijama).
Milijarda eura za te brendove je precijenjeno?
Plus Belupo - FARMACIJA "danas, u 2024."
Može biti.
Ali zapitajmo se koliko boca Jamnice bi se prodalo da se puni iz istog izvora u iste boce, ali sada na njih otisnemo Dragica."

"SPONZORIRANI CLANAK u kojem netko placa da popljuje Podravku???
Cak i da je sve tocno, a nije, u sto se upustio ovaj portal i s kojim ciljem?

Ako ista razumijem...?!?!

Sponzorirani clanak smije biti kad je jasno da ga u smislu promocije placa onaj tko je akter clanka, sponzorirani clanak u kojem se navodi ovako nesto ne bi smio biti sponzoriran vec potpisan.

Ne moze biti sponzorirani clanak u kojem placam rusenje cijene na burzi izlistanog poduzeca.!!!!! To je i kazne o djelo!"

Quote from tollway

dugo sam prisutan na tržištu, ali ne znam niti jedan slučaj gdje su mali dioničari dobro prošli u sličnim situacijama.

Pa nema ni logike da onaj tko dokapitalizira ima iste koristi ( a ne veće ) kao i stari dioničar koji zahvaljujući dokapitalizaciji ima dionicu bolje kompanije i da još plaća premiju starom dioničaru ako želi povećati svoj udio.

Admiralstock s kojim ciljem ti pišeš na ovoj temi?

Napisao si da si izgubio novce na DLKV pa želiš da izgube i drugi koji imaju dionicu, želiš da cijena još padne da bi ti ili netko kupio jeftinije, prevelik je broj dionica koje imaju potencijal rasta pa da se novac prebaci u neku drugu?

Recimo da je DLKV namjerno uništen (ne kažem da nije, ne bi bio jedini), ovaj DLKV ima samo ime isto kao i onaj čiji je cilj poslovanja bio propast. Na burzi je bila obavijest da će Končar postati vlasnik 75,16 postotni vlasnik DLKV. Poslovi im se naslanjaju jedan na drugoga (dalekovod mora imati transformator za transformirati visoki napon u niski), imaju ugovorene poslove na istim tržištima. Investitori javna poduzeća, sklopljeni ugovori u visini godine i po prihoda zadnjih godina. Cijena dionice nikada niža, poslovi na pravim tržištima ( ne regija, ili ex SSSR) u sinergiji s KODT.

Direktor prebačen iz DLKV u KOEI bi trebao biti dokaz plana uništenja KOEI?

Možda je čovjek planski privremeno na tom mjestu, dok DLKV ne pređe u ruke KOEI.

Recimo da će Vujnovac najprije uništiti KOEI pa ga preuzeti, koliko mu treba vremena za to?

Minimum 7-8 godina za ga uništiti i još toliko za dokapitalizacije, stečajni postupak. Čak i u tom scenariju to je sada perspektivna dionica.

Mislim da mogućnost za tako nešto (uništavanje KOEI) nije ništa veća od mogućnosti da će Vujnovac za 15-tak godina kao Todorić danas dokazivati da je žrtva na bjelosvjetskim sudovima.

DLKV je bio u stečaju od 2014. svi su imali vremena izaći.

Pitanje: da li bi ti izvršio konverziju duga u dionice ili dokapitalizirao DLKV pa da budeš u istoj poziciji kao netko tko je navijao da uplatiš što više novca i da ti određuje po kojoj cijeni ćeš kupovati njegove dionice koje sada vrijede puno više baš zbog tvoje dokapitalizacije?

DLKV bi da nije bilo dokapitalizacije bankrotirao, pa bi ti dionice vrijedile nula nečega, ovako imaš puno manji postotak (ako još imaš dionice) kompanije koja ima šansu zaraditi novac.

Pisati o uništavanju DLKV onda kada se to događalo je imalo smisla, iako vjerojatno to ne bi ništa promijenilo, ali danas tvrditi da je budućnost ne samo DLKV nego i KOEI stečaj mi izgleda kao da o tome piše netko tko je DLKV stavio u ladicu pod nazivom "I hate everything about you".

Imaš pravo, trebao sam poslušati svoj savjet pa provjeriti s Copilotom, nisam pratio.

Konverzija duga u dionice, ne odnosi se samo na DLKV.

Ja: give me an example of debt to stock conversion and the impact on the number and value of the stock

Copilot (AI) prevedeno: Pretvorba duga u dionice proces je u kojem tvrtka mijenja svoj dug za vlasničke dionice, obično kako bi smanjila teret duga ili izbjegla bankrot. Utjecaj ove konverzije na broj i vrijednost dionice ovisi o uvjetima zamjene, kao što su omjer konverzije, cijena konverzije i tržišna cijena dionice.

Na primjer, pretpostavimo da poduzeće ima 10 milijuna dolara duga i 1 milijun redovnih dionica, s tržišnom cijenom od 5 dolara po dionici. Tvrtka nudi svojim vlasnicima duga opciju da svoj dug zamijene za dionički kapital u omjeru konverzije od 5:1, što znači da za svaki $1 duga mogu dobiti 5 dionica. Cijena konverzije je 0,2 USD po dionici, što je niže od tržišne cijene od 5 USD po dionici.

Ako svi dužnici prihvate ponudu, tvrtka će izdati 50 milijuna novih dionica (10 milijuna x 5) i eliminirati svoj dug. Broj dionica u opticaju povećat će se na 51 milijun (1 milijun + 50 milijuna), a vrijednost dionica smanjit će se zbog razrjeđivanja. Nova tržišna cijena dionice iznosit će 0,098 USD po dionici, izračunato na sljedeći način:

Nova tržišna cijena = (stara tržišna vrijednost + vrijednost duga) / novi broj dionica
= (5 x 1 milijun dolara + 10 milijuna dolara) / 51 milijun
= 0,098 dolara po dionici

Dužnici će dobiti dionice u ukupnoj vrijednosti od 4,9 milijuna dolara (50 milijuna x 0,098 dolara), što je manje od nominalne vrijednosti njihovog duga (10 milijuna dolara). Međutim, možda će više voljeti ovu opciju nego dobiti ništa u slučaju bankrota. Vlasnički udio postojećih dioničara smanjit će se sa 100% na 1,96% (1 milijun / 51 milijun), a vrijednost kapitala smanjena s 5 milijuna USD na 0,49 milijuna USD (1 milijun x 0,098 USD).

To se otprilike dogodilo na ovoj dionici.

Samo nekoliko klika mišem udaljeno od HR stvarnosti ne samo da postoje takvi slučajevi u USA nego imaju i formulu za izračunati novu cijenu dionice. Istovremeno neki s naše burze gdje je razrjeđivanje dionica moguće, a samim time i pad cijene dionice pozivaju na odlazak na strane burze gdje je to isto moguće, "zato jer je to moguće samo u našoj maloj bari".

Malo o razlozima razrjeđivanja i utjecaju razrjeđivanja na EPS i cijenu dionice:

Kako dodatno financiranje vlasničkim kapitalom utječe na postojeće dioničare? (investopedia.com)

Razrjeđivanje 101: Izračun i primjeri | Equidam

Formula za razrjeđivanje | Kalkulator (primjeri s predloškom programa Excel) (educba.com)

U ovoj godini želim svima da prije nego napišu kako toga ima samo kod nas i ostala crnjačenja provjere to s Copilotom (preglednik Edge ili sl.)

Posluju na istim tržištima gdje i KODT, Skandinavija i Njemačka, naručitelji su nacionalni operateri.

Sve isto kao i KODT, znači i trend cijene dionice bi trebao se kretati pod istim kutem uzbrdo ?

U knjizi narudžbi 300 mil €.

Skandinavija i Njemačka najviše će ulagati u mrežu. Riječ je o desecima milijardi eura ulaganja u sljedećih 15-ak godina. Posljednjih godina naša grupa prosječno ostvaruje nešto manje od 200-tinjak milijuna eura godišnjeg prihoda, dakle goleme su mogućnosti za rast.

Industrija u kojoj se Dalekovod Grupa natječe očekuje veliku konjunkturu u budućem razdoblju iz nekoliko ključnih razloga: relativno stara prijenosna mreža koja zahtijeva obnovu; pomak prema obnovljivim izvorima energije i općeniti trend prijelaza s energije proizvedene iz tradicionalnih fosilnih izvora na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora te provođenje natječaja odgođenih u prethodnim razdobljima zbog pandemije COVID-19. Osim toga, osim u gradnji dalekovoda, aktivni smo i u drugoj niši – elektrifikaciji željeznica, u koje će se u sljedećih desetak godina izrazito mnogo investirati.

S obzirom na to da je dominantno riječ o investicijama u dalekovode i trafostanice visokog napona, riječ je o nacionalnoj kritičnoj energetskoj infrastrukturi pa su investitori nacionalni operateri prijenosnih ili distribucijskih sustava, odnosno javni naručitelji.

Prije dvije godine vratili smo se na njemačko tržište i ondje očekujemo kontinuitet i rast aktivnosti i u idućim godinama. Poslujemo i u našoj regiji: u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, te Ukrajini, a naše proizvodne kompanije isporučuju svoje proizvode i na druga tržišta poput zemalja Arapskog poluotoka, Pakistana i dr.

u prethodnim godinama oko 75 posto prihoda ostvarivali smo u inozemstvu, a preostalih 25 posto na domaćem tržištu.

Uvođenje poreza neće smanjiti cijenu kvadrata, nego će je podignuti kažu najmodavci.

U čemu je onda problem, koliko država uzme najmodavcu toliko će najmodavac uzeti, ili i više, najmoprimcu, a u slučaju prodaje stana dobiti će više po kvadratu.

Čemu kuknjava, kada sve ostaje isto?

Eventualno bi se protiv uvođenja poreza trebali buniti podstanari i turisti, a ne najmodavci.

Sljedeće godine su mogući protesti Čeha i Poljaka po ljeti, studenata na jesen, a podstanara tijekom cijele godine, osim nedjeljama, protiv uvođenje poreza najmoprimcima.

Kažu protivnici uvođenja poreza da ga ostale zemlje imaju, a gotovo svi tvrde kako smo u svemu najgori i kako je drugdje sve bolje, znači li to da su oni promijenili mišljenje i da sada misle da je Hrvatska najpametnija i da ne bi trebala popustiti pred masom (ostale zemlje)?

Oprostite, samo naglas razmišljam.

Ne kasni čovjek u izgradnji apartmana, nego u nečemu u čemu još nitko nije uspio.

Ako i ne uspije to napraviti ili nečiji proizvod bude bolji ili izabran iz nekog drugog razloga kao dobitna kombinacija to ne bi bio neuspjeh, nego će čovjek ostati upamćen kao netko tko je bio u utrci par najboljih koji su uopće bili sposobni sudjelovati u tome.

I onda su nečiji "argumenti" da je to osigurao nekretninom u okolici Zagreba.

Quote from emil

kolko si u pravu i s kolko argumenata raspolazes pokazujes zadnjom recenicom.

Čovječe tvoji su argumenti da čovjek prepakira baterije iz Kine i da su to kupili Goldman Sachs i ostali. Za Porsche si napisao da dobivaju nekretnine, što ostali dobivaju? Radi se o stotinama milijuna eura. Nemaju boljih pozicija u svijetu nego su profitirali kupiti u okolici Zagreba? Ti to ozbiljno? Koji je razlog za to?

Nešto o robo-taxijima i argumentima.

Pročitaj ovo ispod pa napiši što nije točno i koje ti to argumente imaš.

Mati Rimcu treba poručiti da je Elon Musk bliže Robo-taxijima, a ne da vrati novac - Poslovni dnevnik

U svojoj zabavno-informativnoj emisiji Stanje nacije, koja je novost svog formata, novinarska zvijezda Zoran Šprajc prozvao je inovatora Matu Rimca zbog probijanja rokova vezanih za projekt Robo-taxija.

Sam format Stanja nacije izuzetno je inovativan na ovom području, a sličan je i formatu Johna Olivera – tzv. zabavnim vijestima. Takve su vijesti nastale iz globalno popularnih Tonight Show emisija koje su obično u uvodu imali nešto između stand up-a i vijesti gdje bi domaćin pretresao aktualna događanja.

Može li Rimac pratiti Muska?
Možda se neki pitaju koji je cilj takvog formata. Priča je sasvim jednostavna – važno je pažnju privući sadržajem, a ne nužno informirati. Upravo zbog toga ne iznenađuje da su različiti napadi ili kontroverze usko vezani za ovaj format. Interesantno je primijetiti i da je ovaj format prvo nazvan “fake news” formatom zbog toga što njime ustvari ne dominiraju činjenice nego mišljenje samog autora.

prava je vijest koga je to Zoran Šprajc prozvao u svojoj emisiji. Iako je publika ovakvih formata starija publika, riječ je o obrascu koji im odgovara unatoč tome što teško prepoznaju što je mišljenje autora, a što činjenica.

činjenica da poduzetnik svjetskog glasa predstavlja Hrvatsku u utrci za ostvarenje Robo-taxija je uistinu znanstvena fantastika.

Šprajc je rekao kako nema još Robo-taxija ni na vidiku, a da je Mate već uzeo pare. Radi se, naravno, o sredstvima Europske unije upravo za inovacije, pa tako Republika Hrvatska treba zatražiti stanovite odgode iako inovacija još nije isporučena.

No, koliko sam osobno shvatio recentnu objavu Tesle, za očekivati je da realizaciju njihovog projekta nećemo dočekati prije 2030. godine. Po tome zaključujem da će i Rimčev projekt biti više puta odgađan. EU će naravno čekati realizaciju projekta koliko god treba jer se inovacije isplati čekati.

A zašto je to tako? Naime, ne sudjelujemo mi u ničemu ovom već sudjeluje on. Za razliku od onoga što kolega Šprajc zabavno ističe, ne koristi Rimac naš novac nego novac iz EU fonda za inovacije jer i Europska unija zna da su inovacije ključ ekonomskog prosperiteta, kako hrvatskog tako i onog u EU. Realnost je takva premda postoji određeni rizik da inovacije ne uspiju nego da čak samo dođu do određene razine uspjeha.

Što se tiče medijskog praćenja projekta Robo-taxija, ja bih Rimcu za poticaj radije govorio da je Musk bliže cilju, a ne da vrati novce. To mi se nekako čini stimulativnije kada je pakiranje vijesti u pitanju, a naravno da želimo pomoći da inovacija ugleda svjetlo dana jer hoće – bilo na ulicama Zagreba ili Austina u Texasu.

Cijenite svoje inovatore, njegujte ih i gurajte naprijed jer će vam inače otići u druge sredine gdje ih više cijene. Je li netko rekao Nikola Tesla? Da se sada vratim na početak. Rimcu i treba i ne treba zamjeriti što ne komunicira projekt svako toliko. Prvo, treba razumjeti da nije lako u poslu imati, a posebno u komunikaciji, konkurenciju u Elonu Musku. S druge strane, kao što je njegov proizvod par excellence, takva mu treba i komunikacija.

Porsche ugasio Rimčev brend Greyp - Index.hr

Još u veljači njemačka je matica objavila da iz sudskog registra miče brend Greyp i zamjenjuje ga svojim Porsche eBike Performanceom, a sada su skroz ugasili i brend Greyp unutar Porsche eBike Performancea.

Ukratko čovjek je dao Greyp za Bugatti, nije loše.

Nadmudrivanje sa budalom je kao hrvanje sa svinjom u blatu ..... nakon nekog vremena skužiš da svinja uživa.

Ja sam došao do zaključka da si ti budala iz ove izreke koju si zalijepio ispod svih svojih postova. To dođe kao neko upozorenje?

Quote from emil

Navijam da mu taj kamp napokon pocne radit i da zaradjuje pa da se skine vise s drzavne sise.

a novce od ulagace slobodno nek spaljuje. bar mu to ide

Javi se Porscheu i Goldman Sachsu zaradit ćeš dobru lovu kad im srušiš analizu Rimca svojom analizom. Nek spase ljudi novac ako još mogu.

Quote from emil

mozda je tebi tudje misljenje bitnije od tvojeg al meni ak kazes da ces nesto napravit i ne napravis onda za mene to nisi napravio ma koliko god "strucnjaka" kazalo da jesi.

Ne radi se tu o tuđem mišljenju nasuprot mome ili tvome, nego da je čovjek koji je zamjenik predsjednika izvršnog odbora Porschea to izjavio, čovjek koji mora paziti na renome firme u kojoj radi i o tome da je taj isti Porsche dao 55% Bugattia Rimcu. Koliko je vjerojatno da je to izjavio za nekoga tko "prepakira baterije iz Kine"?

"The deal was worth $2 billion. Under the terms of the deal, Rimac will own 55% of Bugatti, while Porsche, which is also part of the Volkswagen Group, will own the remaining 45%."

Što se tiče poslovanja s gubitkom, ništa čudno, Tesla je do prije par godina radio s gubitkom.

Tesla's Profits Are Not From Selling Cars | The Motley Fool

Da budemo jasni, Tesla je izvijestio o dobiti za 2020. godinu prema općeprihvaćenim računovodstvenim načelima ( GAAP ), što je obilježilo prvu punu godinu profitabilnosti tvrtke. Ali taj profit nije proizašao iz osnovne djelatnosti proizvodnje automobila. Tesla je prošle godine rezervirao ogromnih 1,58 milijardi dolara prihoda od prodaje regulatornih kredita , više nego prethodne tri godine zajedno. Teslin neto prihod od 721 milijun dolara u 2020. pretvara se u značajan gubitak ako se povuče prodaja regulatornih kredita.

Pojedine američke države dodjeljuju regulatorne zasluge proizvođačima automobila za prodaju električnih vozila. Proizvođači automobila moraju steći minimalni broj ovih kredita kako bi udovoljili regulatornim zahtjevima. Ti se krediti mogu kupiti i prodati, tako da proizvođač automobila koji ne prodaje dovoljno električnih vozila može kupiti kredite od drugih proizvođača automobila koji to čine.

Quote from emil

ktome pa taj fond ce i dalje ulagat u petrokemiju-fortenovu-brodogradilista-rimca

Sve probrane firme. Neznas koja bolje stoji od koje .

Imaš ovdje najveće investitore u Rimac Group:

Who Owns Bugatti Automobiles? (businessmodelanalyst.com)

Mate Rimac 37%

SoftBank Vision Fund 20%

Goldman Sachs Asset Management 18%

Porsche 24%

InvestIndustrial 12%

Po tvome mišljenju zašto su ovi uložili: a) pod šapom su HDZ-a

b) nose bijele čarape (rođe iz Ercegovine)?

Ili možda si ti slijep pored zdravih očiju, emocije ti isključile razum...?

Evo što kaže Lutz Meschke, zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Porsche AG-a i član Izvršnog odbora za financije i IT:

"Oduševljeni smo što je Rimac stekao istaknute nove ulagače i optimistični smo glede nastavka razvoja ove uzbudljive tvrtke", kaže Lutz Meschke, zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Porsche AG-a i član Izvršnog odbora za financije i IT. "Već smo bili uvjereni u potencijal tvrtke u 2018. godini i zadovoljni smo što nam je naša predanost omogućila da doprinesemo njezinu napretku i trenutnom uspjehu." Porsche je prvu investiciju u Rimac ostvario 2018. godine i sukcesivno je povećao svoj interes. "S novim ulagačima na brodu, Rimac nastavlja širiti svoju poziciju u elektromobilnosti, čineći ga još jačim partnerom Porschea", kaže Lutz Meschke.

Porsche participates in further Rimac funding round - Porsche Newsroom

Pitanje je isto kao prije: HDZ ili rođo?

Quote from Lynx

Rekao bih da se nas ne tiče nikakva recesija u Njemačkoj i Italiji 😀

No to su velike države, njih možemo gledati kao izvor budućeg rasta! Koliko god tržišta da imamo, mnoga velika su još daleko od zasićenih, mjesta za rast udjela na pretek.

Pa to je čovjek i rekao, da ih se recesija u Njemačkoj ne dotiče jer tamo imaju ugovorenih poslova s obzirom na svoje kapacitete za sljedeće 3 godine i da rade na povećanju proizvodnih kapaciteta kako bi mogli zadovoljiti tržišne potrebe, koje su očito veće od njihovih trenutnih mogućnosti.

Već par dana nema "drukanja", pa da prenesem "drukanje" predsjednika uprave Končara Gordana Kolaka.

Kolak: Energetska tranzicija prilika je za Končar, a proizvodni kapaciteti su izazov | Bloomberg Adria

Spomenuli ste Njemačku i Italiju kao ključne trgovinske partnere. Znamo da njihova gospodarstva usporavaju, njihova ekonomska aktivnost trenutačno slabi. Hoće li to negativno utjecati na vaše poslovanje?

Analize koje se pojavljuju u zadnje vrijeme pokazuju i stanje tehničke recesije u Njemačkoj. Međutim, u isto vrijeme mi bilježimo book-to-bill omjer u odnosu na njemačko tržište od 3,2. To znači da smo u tom zadnjem periodu tri puta više ugovorili poslova u Njemačkoj nego što smo ih realizirali. Uvjetno rečeno, to pokazuje da smo mi gotovo za sljedeće tri godine bukirali to njemačko tržište.

Dakle, njemačka recesija vas zasad ne dotiče?

Skoro pa ne.

S obzirom na snažno usmjerenje od 90 posto prema vanjskim tržištima, Končar D&ST zauzima stabilnu i povoljnu poziciju u trenutnom tržišnom okruženju. U cilju održavanja koraka s intenzivnom potražnjom, tvrtka intenzivno ulaže u proširenje proizvodnih kapaciteta, osiguravajući tako dugoročnu sposobnost zadovoljavanja tržišnih potreba.

Končar Grupa puno investira. Jesu li investicije unutar grupe na neki način stvorile određeni problem u smislu likvidnosti ili neke možda povećane zaduženosti?

Mi imamo sasvim solidnu poziciju i naš neto dug je negativan, što uvelike govori da i dalje uspijevamo financirati sve s vlastitim sredstvima.

Razmatrate li neke nove akvizicije unutar Grupe u 2024. godini?

U svakom slučaju, razmatramo.

Živimo u vremenu velike tehnološke akceleracije, pogotovo u svjetlu umjetne inteligencije. Koja će biti najveća promjena za elektroindustriju u idućim godinama?

U ovom razgovoru govorili smo o mrežama u njihovu standardnom smislu. Čak bih rekao konzervativnom smislu prijenosa te energije od točke A do točke B i osiguranja kvalitetnih i dostatnih dalekovoda, odnosno kapaciteta za prijenos energije. Međutim, ono o čemu mi u budućnosti moramo razmišljati je upravo ta distribuirana proizvodnja. Vi danas imate proizvodnju električne energije gotovo na svakom krovu, a onda je i distribucija te energije puno kompleksnija u odnosu na ono što imamo danas. U tom kontekstu upravljanja takvom jednom složenom distribucijom sigurno moramo promišljati o rješenjima za napredne energetske mikromreže.

Meeting Demand: How to Find Reliable Manufacturing Partners in the Transformer Industry (powersystems.technology)

The global electronic components market is projected to grow by 8.5% annually over the next five years, potentially reaching a valuation of 595 billion by the year 2028. The power transformer sector, meanwhile, is not far behind, with a projected 7% growth rate over the upcoming nine years, primarily fueled by burgeoning demand in commercial and industrial applications.

USPOREDBA PRIMANJA I RAZLIKA OD ČAK 764 EURA: Ako ste se pitali je li u Njemačkoj bolje raditi ili primati novac od države evo odgovora - Fenix Magazin (fenix-magazin.de)

"Jednostavni prikaz primanja onih koji rade i onih koji ne rade od 2024. godine:

Samac – Prihodi kućanstva ako prima Bürgergeld 966 eura, prihodi kućanstva ako radi za minimalnu satnicu 1.498 eura, razlika 532 eura

Samohrani roditelj s jednim djetetom (14-17 godina) – Prihodi kućanstva ako prima Bürgergeld 1.701 eura, prihodi kućanstva ako radi za minimalnu satnicu 2.465 eura, razlika 764 eura

Obitelj s troje djece – Prihodi kućanstva ako primaju Bürgergeld 3.514 eura, prihodi kućanstva ako rade za minimalnu satnicu 3.960 eura, razlika 446 eura."

Puno pametnije i bolje nego ovo:

Homeless Population by State: Latest Insights into US Homeless Crisis - YouTube

Za one koji su bili najglasniji oko brutto 2, pa onda razglabali o tuđem novcu, gdje bi ga trebali uložiti ( ne beton, nego dionice), a sada su na porezima razmislite kako je imati takve susjede, ili da imate poslovni prostor ili stan za iznajmljivanje u njihovoj blizini. Ne pričam o ljudskosti, empatiji jer o tome ništa ne znate.

I pogledajte kada se najviše raspravljalo na navedenim temama, baš nekako slučajno onih dana, crvenih na berzi, kada se mora naći krivac i netko manje pametan od vas.

S obzirom da je tema birtija da ne bi skretao s teme ubacit ću i pivo za lakše čitanje brojki Burgergelda, ali i minimalnih plaća (sigurno poslodavci u Njemačkoj ne plaćaju poreze).

Pozdrav adminu

Quote from Lynx

Kod nas fali i medijske pokrivenosti tržišta kapitala pa prosječnog čovjeka ništa ne potakne da krene razmišljati u tom smjeru.

Ali zato ne fali svakodnevnog ponavljanja kako kod nas ničega osim turizma i nema.

HUP-ovci su donedavno pričali isključivo o tome kako država sve uzme pa su svi na rubu propasti, uz obavezno spominjanje kako i on razmišlja da odustane i zatvori firmu i čuveno bruto 2, nakon kojeg bi uposlenik (nebitno koje struke, bijeli ili plavi ovratnik) trebao kupiti dionice, pogotovo kada mu objasne (do nedavno dok nije falilo radne snage) da on ima tajanstveni bruto 2 (koji nikada ne izračunaju ) manji od neto plaće na zapadu zbog poreza, a ne zato "jer ima 'ko će za manje, ako nećeš ti" i nedovoljno investicija u biznis kako bi se bilo konkurentno. Ne zarađuju li kod nas najviše firme koje investiraju u posao i radnici im imaju pristojne plaće, bez obzira da li su izlistane ili ne, a porezi i birokracija isti kao i za one koji to ne rade?

Šlag na torti forumi na kojima se donedavno slavilo svaki pad, jeftina kupnja. Netko gleda sa strane i vidi kako cijena pada, a forumaši oduševljeni prva pomisao naravno što dalje od "proizvoda" po kojem svi pljuju i poduzetnici i imaoci dionica, (dokup) i oni koji čekaju jeftinu kupnju.

A za to vrijeme betonu ne pada cijena, a ako se iznajmljuje ne računa se povrat investicije kada zaradiš koliko si platio beton, kako se uglavnom ovdje piše, beton nikada ne vrijedi nula nečega, nego ga i nakon 30 godina rentanja i održavanja možeš dobro unovčiti.

Zbilja čudno, prevladava narativ kako firme zbog visokih poreza ne mogu ništa zaraditi, kako je burza lokva u kojoj je sve naštimano i kako toga ima samo kod nas a ljudi ipak ne žele uložiti novac. Kako to?

Možda jedino kada bi bilo više transparentih kraljica koje žele dokapitalizaciju ali ne napišu ni slova zašto, posuđuju novac i opet ni slova zašto. To je kao da ti u trgovini kažu da na kasi ostaviš određenu cifru, ali ti ne kažu što dobijaš, ti se nadaš velikom tv-u, ali možda dobiješ samo stiropor i praznu kutiju. To bi trebalo biti pametnije i sigurnije od kupnje betona?

Nije problem što ima takvih firmi, nego što je to kraljica, kao što nije problem biti kritičan, ali to da educirani ulagači, investitori prenose isključivo indeks, osim kada doslovno nacrta broj gostiju i cijene u turizmu kroz godine, a u najširem luku zaobilaze arhivanalitika gdje stručno analiziraju stvari s vlastitim izračunima, grafikama i linkovima na relevantne adrese po meni je.

Pozdrav adminu

Redovito se prenosi Index kada nešto generalizira i pljuje, jednom kada ima dobar text o cijenama i turizmu nitko ga nije snimio.

Nacrtano tako da zaista moraš biti "opegeovac" iz Danice (Podravka će se svesti na OPG) koji čita s "razumijevanjem" i po mogućnosti "brutaš" (znaš ti koliko je bruto2!) pa da i dalje trubiš o cijenama u turizmu, tržišnoj utakmici ...

Cijene nisu problem hrvatskog turizma. Cirkus koji se radi je besmislen - Index.hr

"Medijski naslovi su puni analiza kuglice sladoleda u turističkim mjestima, u televizijskim reportažama dominira novinarsko obilaženje gradova i povlačenje turista za rukav da ih se pita njihov stav o sladoledu, ekonomske analitičare se zove u gostovanja da iskažu svoj stav o "stvarnoj vrijednosti" kuglica. Mediji jako dobro znaju koje teme su im najgledanije, i koji naslovi najčitaniji, pa sasvim racionalno prate duh naroda, ono što je u određenom trenutku gledateljima/čitateljima najinteresantnije. I ekonomski analitičari pokušavaju prilagoditi svoje stavove dominantnom društvenom stavu"

"Godinama je cijena kave obavljala istu funkciju kao ove godine cijena kuglice sladoleda. Radi se samo o varijaciji na vječnu temu, nacionalnu opsesiju pitanjem hoće li Nijemci, Austrijanci, Slovenci i drugi smatrati da je određena cijena previsoka, te biti iznenađeni i uvrijeđeni ako procijene da je.

Komentari uglavnom slijede istu šablonu. Prvo se izrazi šok cijenom kave (ove godine kuglice sladoleda) i to na nekoj najfrekventnijoj turističkoj lokaciji, zaključi se da je to previše na osnovu odokativne osobne procjene i bez informacije o tome ima li dovoljno kupaca po toj cijeni, zatim se predvidi veliki pad broja dolazaka i krah sezone, a završni čin je recitiranje pokore u nekom od oblika fraze: "Neka, tako nam i treba kada previše dižemo cijene."

Kada se sve navedeno podigne na razinu cijelog društva, a stvarno se radi o društvenom fenomenu koji se ponavlja u razgovorima između građana, u medijima, među "analitičarima", i u govorima političara, poprima kvazireligijska obilježja. Grijeh (previsoke cijene), kazna (krah sezone), i kajanje (tako nam i treba, sami smo krivi). Kult turizma u Hrvatskoj."

Cijene prate rast turizma

Unatoč tome što se svake godine previđa krah sezone zbog previsokih cijena, istina je sasvim drugačija. Izuzetak su godine pandemije, ali to nije imalo nikakve veze s cijenama kuglica sladoleda i kave. Iako, ako slijedimo kvazireligijski obrazac kulta turizma, onda bi pandemija mogla biti oblik kazne kakvog božanstva turizma zbog rasta cijena.

Turizam u Hrvatskoj iz godine u godinu obara rekorde (izuzev spomenutih godina). 2019. je bila bolja od 2018., koja je bila bolja od 2017., a ona je nadmašila 2016., i tako već godinama. Govorimo o povijesno dobrim rezultatima ne samo od nezavisnosti Hrvatske, nego od kada postoji turizam u njoj. 90-e su u mnogočemu unazadile Hrvatsku (rat turistima nije baš privlačna atrakcija), ali brojke turista su već 2010. bile veće nego 1985., a do 2015. je i broj noćenja premašio brojke iz 80-ih.

U 2019. je ostvaren 21 milijun dolazaka, 6 milijuna više nego 2015., i 14 milijuna više nego 2000. Naravno da je veliki rast dolazaka pratio i rast cijena, jer je prostor ograničen. Kako je Hrvatska postajala sve poznatija kao turistička destinacija, kako je sve više rasla potražnja za odmorom u Hrvatskoj, kako se širila turistička ponuda, tako su rasle i cijene. Ništa neobično u tome, sasvim logično i očekivano. Šokiranje rastom cijena u djelatnostima vezanima za turizam iz godine u godinu je besmisleno, jer taj rast prati rast potražnje. Da je situacija suprotna, tj. da cijene rastu iako broj dolazaka i noćenja pada, onda bi eventualno postojao razlog za analizu.

Uz to treba naglasiti da su, osim temeljnog zakona ponuda i potražnje, cijene ove godine dodatno veće zbog visoke inflacije u cijeloj Europi kroz prošlu godinu, a koja se nastavila i kroz ovu.

Hrvatska nije preskupa

U konačnici, ne samo da cijene u hrvatskom turizmu rastu iz sasvim razumnih razloga nego Hrvatska uopće nije toliko skupa. Dakako, nije jeftina, ali cijene ne odstupaju značajno od cijena u konkurentskim državama poput Grčke, Španjolske i Italije. Usporedba s državama poput Crne Gore, Albanije i Turske nije primjerena, jer je Hrvatska članica EU i geografski bliža destinacija.

Od svih problema turizma u Hrvatskoj, kojih definitivno ima, cijena je najmanji. Dapače, uopće nije problem. Da bismo razumjeli zašto je to tako, trebamo znati što cijena je, a što nije, što pokazuje, a što ne.

Cijenu dominantno određuje potražnja, a s tim Hrvatska nema problema, kao što se vidi iz podataka o rastu broja dolazaka i noćenja. Cijena nije ni nekakva moralna kategorija da se određuje koliko bi "poštena cijena" trebala biti, ona ima svoje mehanizme i lako se korigira.

Posebno to vrijedi za turizam, jer se cijene apartmana, restorana, kafića i ostalih usluga mogu vrlo brzo prilagoditi novim uvjetima. Koliko je potrebno iznajmljivaču da na Airbnb-ju smanji cijelu noćenja, kafiću da smanji cijenu kave, slastičarnici da smanji cijenu sladoleda itd.? To mogu vrlo brzo, i te djelatnosti mogu brzo reagirati ako primijete da im visoke cijene narušavaju profitabilnost.

Cijene su signal i informacija, a u turizmu se lako prilagođavaju

Mehanizam cijena je i signal. Daleko najveći problem turizma u Hrvatskoj je visoka sezonalnost, činjenica da se više od 60 posto dolazaka ostvaruje u srpnju i kolovozu. S obzirom na toliko snažan pritisak potražnje u srcu sezone, sasvim je racionalno da i cijene budu daleko veće.

Smanjivanje sezonalnosti, tog najvećeg problema hrvatskog turizma, moguće je upravo cjenovnim mehanizmom. Ništa katastrofalno se ne bi dogodilo ni da se smanji broj dolazaka u srpnju i kolovozu, a poveća u ostalim mjesecima. To bi smanjilo sezonalnost. A to se može postići upravo cijenama, i to bez ikakve centralno planirane državne regulacije, koja bi vjerojatno napravila više štete nego koristi.

Šizofrena situacija, u kojoj se Hrvati s jedne strane žale da im dolaze turisti niske platežne mogućnosti koji rade probleme po turističkim mjestima (pijanstvo, javno uriniranje, buka), a s druge strane se samobičuju u kvazireligijskoj pokori zbog toga što smatraju da su cijene prevelike i nisu priuštive takvim istim turistima, (djelomično) se rješava upravo rastom cijena.

Visina cijena uopće ne bi trebale biti tema, jer rastu zbog objektivnih razloga, i djeluju kao korektiv strukturnih problema turizma u Hrvatskoj. Na njih ne treba gledati kroz prizmu morala i "poštenih cijena", jer s tim faktorima nemaju veze. Oni koji se bave turističkim djelatnostima će spustiti cijene kada primijete da im zbog toga pati poslovanje, u to možete biti sigurni.