Posts by alfa1

Kada će bakar porasti? (Ažurirano 2024.) (investingnews.com)

"Bakar je treći najčešće korišteni metal na svijetu, a stručnjaci vjeruju da će potražnja za ovom važnom robom rasti u narednim godinama. Istodobno se očekuje pooštravanje situacije u opskrbi."

"Građevinarstvo i elektronika već su dugo glavni pokretači potražnje za bakrom, a s ocjenom vodljivosti koja je odmah iza srebra, nije ni čudo što je bakar također idealan metal za upotrebu u skladištenju energije, električnim vozilima (EV) i infrastrukturi za punjenje električnih vozila.

Skladištenje energije moglo bi se pokazati kao jedno od najintenzivnijih tržišta bakra u 21. stoljeću. Prema izvješću S&P Global Market Intelligence iz 2022. o budućnosti bakra, "Brza, opsežna primjena ovih tehnologija na globalnoj razini, posebno flota EV-a, generirat će ogroman porast potražnje za bakrom."

Tvrtka predviđa da će se globalna potražnja za rafiniranim bakrom gotovo udvostručiti s 25 milijuna MT u 2021. na oko 49 milijuna MT 2035. godine. Očekuje se da će tehnologije energetske tranzicije činiti gotovo polovicu tog rasta potražnje. "Svijet nikada nije proizveo ni blizu ovoliko bakra u tako kratkom roku", napominje tvrtka u svojem izvješću

"Tržište električnih vozila također je rastući globalni izvor potražnje za bakrom izvan Kine. Kao što je Bakreni savez primijetio, EV-ovi mogu koristiti tri do četiri puta više bakra od osobnog automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Proizvođači automobila ulažu velika ulaganja u rast svojih proizvodnih kapaciteta električnih vozila, a neki čak žele osigurati opskrbu bakrom. Prošle je godine McEwen Copper, podružnica McEwen Mininga (TSX: MUX, NYSE: MUX), primila investiciju od 155 milijuna američkih dolara od Stellantisa (NYSE: STLA), četvrtog najvećeg proizvođača automobila na svijetu."

"Naravno, potražnja je samo jedna strana priče za cijene bakra. Više od desetljeća, najveći svjetski rudnici bakra bore se sa stalnim padom bakra i nedostatkom novih otkrića bakra.

Zvona za uzbunu zvone već nekoliko godina. U izvješću iz sredine 2020., S&P Global Market Intelligence metali i rudarski analitičar Kevin Murphy naslikali su "sumornu" sliku za opskrbu rudnikom bakra. Naveo je da je od 224 nalazišta bakra otkrivenih između 1990. i 2019. u posljednjem desetljeću otkriveno samo 16. Te su okolnosti dovele do pitanja je li stigao vršni bakar."

"Gospodarska neizvjesnost također je navela rudare da odgode daljnja ulaganja u istraživanje i razvoj bakra, što je otežavajući čimbenik s obzirom na to da razvoj novootkrivenog ležišta u rudnik za proizvodnju može potrajati više od 15 godina"

Quote from Lynx

Jedina svar o kojoj sam razmišljao zadnjih dana vezano za temu je bakar. Naravno da se ne bavim špekulacijama cijena metala, ali zanimljivo za vidjeti kako se snažnoj potražnji ne nazire kraja

https://twitter.com/marketplunger1/status/1772619893080293858/

A znamo da je globalno opća razina cijena transformatora više-manje indeksirana na cijene bakra.

Indeksi cijena proizvođača, jedan je za 2024., drugi je za 2023. Nisam uspio naći za 2024.

Producer Price Index by Industry: Electric Power and Specialty Transformer Manufacturing (PCU335311335311) | FRED | St. Louis Fed (stlouisfed.org)

Producer Price Index by Industry: Electric Power and Specialty Transformer Manufacturing: Power and Distribution Transformers, Except Parts (PCU3353113353111) | FRED | St. Louis Fed (stlouisfed.org)

Ovi grafovi objašnjavaju eksploziju prihoda zadnjih godina. Zbog velike potražnje mogli su prebaciti sve troškove na kupce, pogotovo jer se ne radi o fizičkim osobama, nego barem u slučaju KODT javnim nabavama, vjerojatno potpomognute EU fondovima i što nije nevažno na jakim tržištima, ne ex YU ili ex SSSR.

Vjerojatno više neće biti takvog raketnog rasta cijena, a onda ni prihoda, barem dok ne povećaju kapacitet proizvodnje. Barem se meni tako čini gledajući grafove.

Cijena bakra je pala u odnosu na vrh 2022, a onda je stao i rast cijena proizvođača.

Kao što kažeš rast cijene proizvodnje transformatora je pratila rast cijene bakra.

Copper - Price - Chart - Historical Data - News (tradingeconomics.com)

Quote from zdenkic

ono sto mene (jako) brine je to sto nitko od stranaka ne govori nista o :

1: problemu sa ilegalnim migrantima
2: stop uvodjenju robova iz nepala i indije

dapace, mozemo cak ima u izbornom programu da migrantima i obitelji moramo dofurat u hrvatsku

ako se nista ne napravi, i mi nastavimo ovim tokom, za sljedece izbore ce hrvatska biti nepreproznatljiva
cudno mi je kako to ljudi ne shvacaju

Display More

Što je alternativa stranim radnicima, ne robovima, jer to nisu?

Uostalom u čemu je problem, ovi znaju bruto 2, ne bi ih inače privatni poduzetnici plaćali više nego Hrvate koji su iselili.

Prije par godina je ovdje čovjek napisao da ljudi koji rade za 3000 kn ne zaslužuju ni toliko i naravno dobio puno palčeva gore.

Napisane su plahte teksta o tome kako u Njemačkoj radnici znaju što je bruto 2, a ovdje ne znaju, pa nemaju što tražiti veću plaću. Neki su iselili, ne znam da li su dobili veću plaću u Njemačkoj ili Irskoj zato jer su naučili što je bruto 2 ili usprkos tome što to i dalje ne znaju, jer ih zanima koliko im sjedne na račun?

Da li su naši privatni poduzetnici povećali plaće, jer ni Nepalci ne bi došli za 3000 kn (400€), zato jer su shvatili da su pogriješili kada su mislili da će uvijek moći plaćati po principu ako nećeš ti ima ko će za manje ili plaćaju sada više Nepalce jer znaju bruto 2, a to donosi više profita, pa lakše daju veće plaće, ja to ne znam.

Ali mislim da je to zbog toga što znaju bruto 2.

Gosti su puno zadovoljniji kada Nepalcu prstom moraju pokazivati što žele naručiti, ali znaju da čovjek zna bruto 2, nego da ih posluži Hrvat koji zna osim materinjeg i engleski i talijanski (u Istri), ali nema pojma o bruto 2. Svakom ugostitelju je važno da je gost zadovoljan jer ima više posla i može podići cijene svojih usluga, pa onda i bolje platiti Nepalca. Isto vrijedi i za građevinu, više vrijedi Nepalac koji je cijeli život proveo u selu s zemljanim kućama i beton takoreći nikada nije ni vidio, ali naravno zna legendarni bruto 2, nego Hrvat koji je sam izgradio vikendicu i pomogao u izgradnji prijateljima i rodbini garaže ili sl. Ali naravno ne zna bruto 2.

Osim toga za svakog je poduzetnika bolje da su radnici Nepalci, jer oni skoro cijelu plaću šalju doma, pa ne stvaraju veću potražnju za proizvodima i uslugama domaćih poduzetnika, što bi onda dovelo do još veće potrebe za novim radnicima, možda bi čak morali plaćati radnike kao u Njemačkoj, a ne samo naplaćivati usluge i proizvode kao u Njemačkoj.

Tko tu treba i što poduzeti?

Ako nema radnika, Hrvata, ključ u bravu?

Mislim da nema ni dovoljno ljudi koji dobivaju socijalu, a sposobni su za rad, pa bi se oduzimanjem iste natjeralo ih da se zaposle. To je kao i braniteljske mirovine mit.

Malić: Tri najsretnije žene u Hrvatskoj – narod.hr

Katarina Peović

Naravno, neupućenom oku ova gospođa teško da ostavlja dojam sreće i zadovoljstva: uglavnom je smrknuta, svoje političke ideje samo s mukom može objasniti uskom krugu istomišljenika koji se onda odluče stvoriti svoju vlastitu frakciju, a o postocima podrške birača nećemo ni govoriti.

Kata Peović je Rosa Luksemburg koja svaki dan očekuje streljanje, dok istodobno zna da joj nikad neće zafaliti vlas s pomno nepočešljane glave.

Tajna Katine sreće je jednostavna – ona može do mile volje živjeti u iskrenom uvjerenju da je progonjena revolucionarka, kojoj je smrt pred streljačkim vodom svakodnevna prijetnja, premda istodobno zna da joj nitko nikad neće koliko ni žvaku staviti u kosu.

Kata Peović u punom smislu riječi živi u virtualnoj stvarnosti. To ne znači međutim da ona živi u cyberprostoru, nego samo da je njezin odnos sa stvarnošću kakva jest potpuno jednosmjeran: posljedice onoga što ona učini u svom virtualnom svijetu komunističkih ideja iz doba Kraljevine SHS, nikad ne dodiruju stvarnost Hrvatske 21. stoljeća.

Njezin upliv u stvarnost i, povratno, upliv stvarnosti u njezin osobni svijet toliko su mizerni, da ona u stvarnosti stanuje gotovo jednako malo koliko stvarnost stanuje u njoj. S obzirom na građanski situiranu poziciju u kakvoj se nalazi, ona sasvim dobro može dočekati penziju dižući revoluciju koja se nikad neće dogoditi.

Sandra Benčić

Sandra svoju sreću plaća nervozom koja je toliko očigledna da joj, kad drži govor, čovjek može gatati budućnost iz žila na vratu, a ako je se ne gleda uživo svakako je preporučljivo isključiti ton: kada govori u Saboru, ova žena ostavlja utisak kao bočica nitroglicerina u veš mašini s centrifugom na 1000.

Outfit sretne žene Sandra Benčić ponosno nosi unatoč tome što joj je dva broja premalen. Otud nervoza. Jer kako participira u vjerojatno najnesposobnijoj političkoj opciji u Hrvata od Krapinskog pračovjeka na ovamo, stvarnost joj svakodnevno i neumoljivo kuca na vrata.

Ona je jednako uvjerena u svoju apsolutnu ispravnost kao i Kata Peović i Maja Sever, ali je zbog vlastite političke pozicije toliko izložena stvarnosti da mora uložiti svaki atom energije da je drži podalje od sebe.

Jadna Sandra, za razliku od konkurentica, svaki dan iznova stvarnosti mora reći: “Non Pasaran!”

Sandra Benčić sreću, dakle, nalazi u otporu stvarnosti. Dok Kata i Maja stvarnost ignoriraju, Sandra to niti može niti hoće. Naravno, ona svoj osobni otpor formulira kao “otpor svih nas” HDZ-u. Lani ga je, nešto manje precizno, formulirala kao otpor mržnji. Dogodine će to biti nešto treće.

Sandra je također ničeanka – ona oko sebe hoće demone, jer je odvažna. Problem je samo što u demonološke kategorije ulazi svatko tko ne misli kao ona. Još veći je problem što nižepotpisani ima jak utisak da ona uopće ne misli. Dakle, nitko ne misli kao ona.

Stoga Sandra je Benčić, ovisno o tome koliko je politički uspješna, uvijek na rubu otkliznuća u nesreću. Ona svakako stoga mora ozbiljno poraditi na tome da ni pod koju cijenu ne ispuni svoju ambiciju i postane premijerka Republike Hrvatske.

Neka u sljedećih 5 godina odradi "samo" kao u prošlih 5.

S 124,63 na 1340, znači s 1340 na 14400.

Za VLEN

Quote from accountant

alfa1

hvala kolega, primljeno na znanje!

btw sve si promašio, uključivo to da imam VLEN

Za VLEN od barem 2020. je bilo tako svake godine.

Za ovo drugo išao sam na pristojniju varijantu da to radiš nesvjesno, ali moguće je koristiš pregrijanost USA burze, pa pljuješ kako bi ti jeftino kupio.

Ja inače loše čitam druge, a većina ljudi je svjesna svojih postupaka i razloga djelovanja, pa sam sigurno u potpunosti promašio i kad si ti u pitanju.

Molba i dalje stoji. Bez obzira na razloge, s obzirom da crni oblaci dolaze sa USA burze, ako može crnjači na temi koja je rezervirana za strane burze.

Hvala.

Računovođa imam jednu zamolbu.

Izgleda da ti svake godine kada zaključiš da je USA burza pregrijana dolaziš crnjačiti na ZSE i pljuvati po svim dionicama osim VLEN koji imaš i za koji se čudiš što nije prepoznat kao podcijenjen od malih ulagača, ali i od fondova.

Zamolba je sljedeća: ili crnjači na USA forumima, jer tamo si i dobio potrebu za crnjačenjem ili barem piši na temi Ideje za trgovanje na inozemnim tržištima.

Hvala.

Nije sve tako crno.

EBITDA

2022. 6 101 000

2023. 7 806 000

Prekinuto poslovanje*; Stavka normalizacije MFIN** -6 648 000

*U skladu s međunarodnim financijskim standardima stavke računa dobiti i gubitka i izvještaja o financijskom položaju Grupe i Društva u prethodnom
razdoblju odnosno u 2022. godini i isto tako u 2023. godini usklađeni su za financijski efekt spomenute transakcije odnosno prekinutog poslovanja.
** Društvo je vrijednosno uskladilo potraživanje prema Ministarstvu financija/RH iz 2016. godine temeljem zaprimljene nepravomoćne presude iz
studenog 2023. godine u sudskom postupku P-2053/2018 kojom je odbijen tužbeni zahtjev Društva. Unatoč navedenome, Društvo je pokrenulo žalbeni
postupak protiv prethodno navedene nepravomoćne presude te temeljem uvjerenja koje počiva na dosadašnjoj sudskoj praksi i dalje smatra da postoji
realna osnova za uspjeh u predmetnom sudskom postupku i naplata tražbine od Ministarstva financija/RH.

Ukupno financijski dug
2022. 8.285 000
2023. 11.956 000

Novac
2022. 3.784 000
2023. 12.345 000

Neto financijski dug
2022. 4.501 000
2023. -389 000

Ericsson Nikola Tesla najavljuje akvizicije | SEEbiz.eu

"Ove godine, poznato je, tehnološka jedinica za izgradnju i održavanje HT mreže iz Ericsson Nikola Tesla Servisa prelazi u Hrvatski Telekom. Ericsson Nikola Tesla time će ostati bez otprilike 55 milijuna eura, koliko su računali da bi tim poslom uprihodili ove i naredne dvije godine.

Kovačević ističe da gubitak tih prihoda neće uspjeti nadoknaditi u samo jednoj godini. Međutim, navodi “da smo potpisali taj ugovor, on bi ove, a djelomično i sljedeće godine, imao negativan utjecaj na našu operativnu marginu. Naš fokus je na profitabilnim biznisima. Očekujemo da ćemo do 2026. tu rupu u prihodima pokriti, a možda i premašiti”, kaže Kovačević."

Bobek: Končar može zadovoljiti golemu europsku potražnju | Bloomberg Adria

"Končar Grupa je zabilježila značajan rast prihoda od prodaje i značajan rast ugovorenih poslova u protekloj godini, a sve to na krilima energetske tranzicije. Bobek navodi da u srednjoročnom razdoblju očekuju snažan rast, te da tvrtka Končar D&ST, kao perjanica Grupe radi na poprilično popunjenom kapacitetu i da su otvoreni za nove prilike i nova tržišta.

"U samom društvu trenutačno traje jedan investicijski ciklus, koji je dijelom usmjeren na to da riješi logističke kapacitete i poveća proizvodne kapacitete u roku od dvije do tri godine", kaže Bobek."

Ovdje je najveći "problem" kao i kod Podravke bias forumaša. Bez obzira na činjenice biti će pljuvanja i umjesto borga spominjat će se Vujnovac, dokapitalizacija i slično.

Do prije par godina se na ovom istom forumu tvrdilo i kako je istiskivanje malih dioničara moguće samo kod nas. Pa je nakon par stavljenih linkova nakon kojih se nastavilo tvrditi isto (jer se nije pročitalo) Ledica kopirala kako je to "prema pozitivnim zakonima " EU i kako je čak taj prag u Njemačkoj dugo bio 75%.

Umjesto uvjeravanja postavit ću pitanje.

Recimo da ste investitor i da vam kompanija XY duguje novac, koji ne može vratiti jer je dug puno veći od vrijednosti kompanije, odlučujete se za konverziju duga i dokapitalizaciju.

Recimo da je odnos duga i dioničkog kapitala kompanije (ne tržišna kapitalizacija, jer ona može biti veća jer postojeći dioničari očekuju da će netko uložiti novac i onda kupiti taj isti novac od njih, čitaj njihove dionice) 4 : 1.

Investiramo | DLKV - Pregled Dionice | Dalekovod d.d.

Kraj 2021. zamjena mjesta dioničkog kapitala i duga. Recimo da ste to vi napravili svojim novcem, kako bi po vama bilo pravedno da dođete do dionica:

1. izdavanjem novih dionica, tako da broj koji vi dobijete odražava omjer novca koji ste uložili i novca (dioničkog kapitala) od prije

2. kupovinom dionica od starih dioničara - a. uz premiju

b. po fer cijeni

c. uz popust?

Admiralstock je pisao o pristajanju fondova da ne naplate dugove, paljenje našeg novca i sl.

Kako naplatiti dug od kompanije koja nema s čime platiti?

Banke čiji je posao posuđivanje novca s kamatom i koje su u puno boljoj situaciji od fondova svake godine unaprijed znaju da će pristati da ne samo da ne zarade na posuđenom novcu nego da će nekima oprostiti većinu svoga novca, rezervacije na loše kredite.

Ovdje je pitanje da li je vjerojatnije da će Končar koji rastura desetljećima srediti i Dalekovod ili će jedan direktor koji je iz DLKV prešao u KOEI uništiti cijeli Končar?

Ako je ovo prvo vjerojatnije onda treba pričekati i rezultati će se vidjeti nakon nekog vremena.

Quote from ejpox

Ako će se oslanjat na poslove u HR bolje im je da idu u likvidaciju i podijele imovinu dioničarima. Ovo što rade u HR je sitno

Harpun je stavio link, ali očito nitko ne čita. Evo linka još jednom i da se ljudi ne muče copy paste najzanimljivijih dijelova iz teksta po drugi put.

Tvrtko Zlopaša (Dalekovod): Naši zaposlenici nemaju potrebu tražiti drugi posao (lidermedia.hr)

"S obzirom na to da je riječ svakako o javno objavljenim podacima vrijednosti ugovora jer ih objavljuju investitori – javni naručitelji, možemo sumirati da je trenutačno riječ o ukupno ugovorenim poslovima u Dalekovodovoj knjizi narudžbi u vrijednosti većoj od 300 milijuna eura."

"Nemate dovoljno radnika?

– Trenutačno imamo, međutim, svjesni smo da ćemo se morati dodatno kontinuirano pojačavati s obzirom na to da je u pitanju visokostručna, ali ipak radno intenzivna djelatnost te s obzirom na očekivani intenzitet aktivnih projekata i obujam očekivanog posla koji se planira na svim tržištima sljedećih godina."

"Nakon višegodišnjih teškoća čini se da se za Dalekovod naziru lijepa vremena. Njegovu ponudu za posao elektromontažnih radova na dionici CB Dockasberg – Rissuden švedski investitor Svenska kraftnät, nacionalna kompanija za prijenos električne energije, odabrao je prije Božića kao najpovoljniju. Riječ je o elektromontažnim radovima na novom dalekovodu na sjeveru Švedske naponskog nivoa 400 kilovolta u ukupnoj dužini 85 kilometara kao dio projekta ‘Aurora Line‘. Nešto malo prije toga Dalekovod je potpisao ugovor s norveškim investitorom Statnettom, kompanijom za prijenos električne energije, za posao gradnje novog 420-kilovoltnog dalekovoda na dionici Skaidi – Hyggevatn u ukupnoj dužini 54 kilometra. Projekt je to koji se nastavlja na uspješno završenu dionicu između trafostanica Skillemoen i Skaidi, a specifičan je po tome što će se, zbog pozicije na krajnjem sjeveru Norveške, graditi u arktičkim vremenskim uvjetima."

"Skandinavija i Njemačka najviše će ulagati u mrežu. Riječ je o desecima milijardi eura ulaganja u sljedećih 15-ak godina. Posljednjih godina naša grupa prosječno ostvaruje nešto manje od 200-tinjak milijuna eura godišnjeg prihoda, dakle goleme su mogućnosti za rast."

"Inače, u prethodnim godinama oko 75 posto prihoda ostvarivali smo u inozemstvu, a preostalih 25 posto na domaćem tržištu."

"Saznali smo da su spomenuti novi ugovori samo početak sličnih projekata. Naime, u Skandinaviji i Njemačkoj u sljedećih 15-ak godina najavljeni su slični projekti vrijedni desetke milijardi eura. Osim toga, Dalekovod će u sljedećih desetak godina biti angažiran i na elektrifikaciji željeznica, što je njegova druga niša. Dobro posluju i kompanije u sklopu Dalekovod Grupe – glavne su Proizvodnja metalnih konstrukcija, Proizvodnja ovjesne i spojne opreme, Dalekovod EMU, u čijem je sklopu baždarnica na Korčuli, te Dalekovod Projekt, a treba spomenuti i Dalekovod Ljubljana i Dalekovod Mostar"

"Industrija u kojoj se Dalekovod Grupa natječe očekuje veliku konjunkturu u budućem razdoblju iz nekoliko ključnih razloga: relativno stara prijenosna mreža koja zahtijeva obnovu; pomak prema obnovljivim izvorima energije i općeniti trend prijelaza s energije proizvedene iz tradicionalnih fosilnih izvora na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora te provođenje natječaja odgođenih u prethodnim razdobljima zbog pandemije COVID-19. Osim toga, osim u gradnji dalekovoda, aktivni smo i u drugoj niši – elektrifikaciji željeznica, u koje će se u sljedećih desetak godina izrazito mnogo investirati."

Je li narudžba za tamošnje poslove javna nabava ili je riječ o privatnim investitorima?

– S obzirom na to da je dominantno riječ o investicijama u dalekovode i trafostanice visokog napona, riječ je o nacionalnoj kritičnoj energetskoj infrastrukturi pa su investitori nacionalni operateri prijenosnih ili distribucijskih sustava, odnosno javni naručitelji"

"Osim Skandinavije, na kojim ste još tržištima?

– Prije dvije godine vratili smo se na njemačko tržište i ondje očekujemo kontinuitet i rast aktivnosti i u idućim godinama. Poslujemo i u našoj regiji: u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, te Ukrajini, a naše proizvodne kompanije isporučuju svoje proizvode i na druga tržišta poput zemalja Arapskog poluotoka, Pakistana i dr."

Quote from Nevera

https://narod.hr/hrvatska/cijen…akvim-temeljima

Pogled sa druge strane ulice.

Većina koja piše na ovoj temi je na istoj strani ulice, popljuvanoj, kada je Podravka u pitanju.

Zanimljivo je što ispod teksta piše Objavio Sponzorirani članak.

"Prema nekim informacijama Podravka ima ozbiljnu namjeru kupiti poljoprivredni segment Fortanove odnosno preciznije Belje, Vupik i PIK Vinkovci.

Radi se o mastodontima iz Jugoslavije, koji se još uvijek nisu transformirali u visoko produktivne i profitabilne poljoprivredne proizvođače i prerađivače, a što najbolje potvrđuju mala ulaganja u novu dugotrajnu imovinu. Bez vrlo velikih ulaganja oni ne mogu biti konkurentni. Da su oni ozbiljan teret Fortanovi najbolje potvrđuje to što je Fortanova u okviru zadnjeg aranžmana s američkim fondom HPS dobila zadatak da proda poljoprivredni segment. A ako su oni teret Fortanovi, koja preko Konzuma i Mercatora može plasirati veliki dio njihovih proizvoda, onda bi sigurno bili još veći teret Podravki."

Ukratko naručitelj teksta kaže da je jeftinije kupovati krastavce i rajčicu nego je sam proizvoditi.

Danica je pisala da će morati uvoziti više krastavaca zato jer su ga počeli sami uzgajati.

Nekome smeta namjera Podravke da kupuje poljoprivredno zemljište?

Par rečenica komentara ispod teksta:

"Ako se želi prodati, a pumpa se cijena to je dobra stvar.
Prigovaramo kada se nešto proda "za kunu" jer je to kradja.
Ako će ovaj put "država" prodati svoje udjele za najvišu moguću cijenu koji bi to bio problem.

Pitanje je i zašto bi privatna tvrtka (braća Pivac) i mirovinski fondovi stvarali sebi budući gubitak kupujući precijenjeno?

A brendovi Podravke se prodaju od SAD-a, preko EU do Srbije i Makedonije (i Rusije ako samo oni ne fumaju priču o sankcijama).
Milijarda eura za te brendove je precijenjeno?
Plus Belupo - FARMACIJA "danas, u 2024."
Može biti.
Ali zapitajmo se koliko boca Jamnice bi se prodalo da se puni iz istog izvora u iste boce, ali sada na njih otisnemo Dragica."

"SPONZORIRANI CLANAK u kojem netko placa da popljuje Podravku???
Cak i da je sve tocno, a nije, u sto se upustio ovaj portal i s kojim ciljem?

Ako ista razumijem...?!?!

Sponzorirani clanak smije biti kad je jasno da ga u smislu promocije placa onaj tko je akter clanka, sponzorirani clanak u kojem se navodi ovako nesto ne bi smio biti sponzoriran vec potpisan.

Ne moze biti sponzorirani clanak u kojem placam rusenje cijene na burzi izlistanog poduzeca.!!!!! To je i kazne o djelo!"

Quote from tollway

dugo sam prisutan na tržištu, ali ne znam niti jedan slučaj gdje su mali dioničari dobro prošli u sličnim situacijama.

Pa nema ni logike da onaj tko dokapitalizira ima iste koristi ( a ne veće ) kao i stari dioničar koji zahvaljujući dokapitalizaciji ima dionicu bolje kompanije i da još plaća premiju starom dioničaru ako želi povećati svoj udio.

Admiralstock s kojim ciljem ti pišeš na ovoj temi?

Napisao si da si izgubio novce na DLKV pa želiš da izgube i drugi koji imaju dionicu, želiš da cijena još padne da bi ti ili netko kupio jeftinije, prevelik je broj dionica koje imaju potencijal rasta pa da se novac prebaci u neku drugu?

Recimo da je DLKV namjerno uništen (ne kažem da nije, ne bi bio jedini), ovaj DLKV ima samo ime isto kao i onaj čiji je cilj poslovanja bio propast. Na burzi je bila obavijest da će Končar postati vlasnik 75,16 postotni vlasnik DLKV. Poslovi im se naslanjaju jedan na drugoga (dalekovod mora imati transformator za transformirati visoki napon u niski), imaju ugovorene poslove na istim tržištima. Investitori javna poduzeća, sklopljeni ugovori u visini godine i po prihoda zadnjih godina. Cijena dionice nikada niža, poslovi na pravim tržištima ( ne regija, ili ex SSSR) u sinergiji s KODT.

Direktor prebačen iz DLKV u KOEI bi trebao biti dokaz plana uništenja KOEI?

Možda je čovjek planski privremeno na tom mjestu, dok DLKV ne pređe u ruke KOEI.

Recimo da će Vujnovac najprije uništiti KOEI pa ga preuzeti, koliko mu treba vremena za to?

Minimum 7-8 godina za ga uništiti i još toliko za dokapitalizacije, stečajni postupak. Čak i u tom scenariju to je sada perspektivna dionica.

Mislim da mogućnost za tako nešto (uništavanje KOEI) nije ništa veća od mogućnosti da će Vujnovac za 15-tak godina kao Todorić danas dokazivati da je žrtva na bjelosvjetskim sudovima.

DLKV je bio u stečaju od 2014. svi su imali vremena izaći.

Pitanje: da li bi ti izvršio konverziju duga u dionice ili dokapitalizirao DLKV pa da budeš u istoj poziciji kao netko tko je navijao da uplatiš što više novca i da ti određuje po kojoj cijeni ćeš kupovati njegove dionice koje sada vrijede puno više baš zbog tvoje dokapitalizacije?

DLKV bi da nije bilo dokapitalizacije bankrotirao, pa bi ti dionice vrijedile nula nečega, ovako imaš puno manji postotak (ako još imaš dionice) kompanije koja ima šansu zaraditi novac.

Pisati o uništavanju DLKV onda kada se to događalo je imalo smisla, iako vjerojatno to ne bi ništa promijenilo, ali danas tvrditi da je budućnost ne samo DLKV nego i KOEI stečaj mi izgleda kao da o tome piše netko tko je DLKV stavio u ladicu pod nazivom "I hate everything about you".

Imaš pravo, trebao sam poslušati svoj savjet pa provjeriti s Copilotom, nisam pratio.

Konverzija duga u dionice, ne odnosi se samo na DLKV.

Ja: give me an example of debt to stock conversion and the impact on the number and value of the stock

Copilot (AI) prevedeno: Pretvorba duga u dionice proces je u kojem tvrtka mijenja svoj dug za vlasničke dionice, obično kako bi smanjila teret duga ili izbjegla bankrot. Utjecaj ove konverzije na broj i vrijednost dionice ovisi o uvjetima zamjene, kao što su omjer konverzije, cijena konverzije i tržišna cijena dionice.

Na primjer, pretpostavimo da poduzeće ima 10 milijuna dolara duga i 1 milijun redovnih dionica, s tržišnom cijenom od 5 dolara po dionici. Tvrtka nudi svojim vlasnicima duga opciju da svoj dug zamijene za dionički kapital u omjeru konverzije od 5:1, što znači da za svaki $1 duga mogu dobiti 5 dionica. Cijena konverzije je 0,2 USD po dionici, što je niže od tržišne cijene od 5 USD po dionici.

Ako svi dužnici prihvate ponudu, tvrtka će izdati 50 milijuna novih dionica (10 milijuna x 5) i eliminirati svoj dug. Broj dionica u opticaju povećat će se na 51 milijun (1 milijun + 50 milijuna), a vrijednost dionica smanjit će se zbog razrjeđivanja. Nova tržišna cijena dionice iznosit će 0,098 USD po dionici, izračunato na sljedeći način:

Nova tržišna cijena = (stara tržišna vrijednost + vrijednost duga) / novi broj dionica
= (5 x 1 milijun dolara + 10 milijuna dolara) / 51 milijun
= 0,098 dolara po dionici

Dužnici će dobiti dionice u ukupnoj vrijednosti od 4,9 milijuna dolara (50 milijuna x 0,098 dolara), što je manje od nominalne vrijednosti njihovog duga (10 milijuna dolara). Međutim, možda će više voljeti ovu opciju nego dobiti ništa u slučaju bankrota. Vlasnički udio postojećih dioničara smanjit će se sa 100% na 1,96% (1 milijun / 51 milijun), a vrijednost kapitala smanjena s 5 milijuna USD na 0,49 milijuna USD (1 milijun x 0,098 USD).

To se otprilike dogodilo na ovoj dionici.

Samo nekoliko klika mišem udaljeno od HR stvarnosti ne samo da postoje takvi slučajevi u USA nego imaju i formulu za izračunati novu cijenu dionice. Istovremeno neki s naše burze gdje je razrjeđivanje dionica moguće, a samim time i pad cijene dionice pozivaju na odlazak na strane burze gdje je to isto moguće, "zato jer je to moguće samo u našoj maloj bari".

Malo o razlozima razrjeđivanja i utjecaju razrjeđivanja na EPS i cijenu dionice:

Kako dodatno financiranje vlasničkim kapitalom utječe na postojeće dioničare? (investopedia.com)

Razrjeđivanje 101: Izračun i primjeri | Equidam

Formula za razrjeđivanje | Kalkulator (primjeri s predloškom programa Excel) (educba.com)

U ovoj godini želim svima da prije nego napišu kako toga ima samo kod nas i ostala crnjačenja provjere to s Copilotom (preglednik Edge ili sl.)

Posluju na istim tržištima gdje i KODT, Skandinavija i Njemačka, naručitelji su nacionalni operateri.

Sve isto kao i KODT, znači i trend cijene dionice bi trebao se kretati pod istim kutem uzbrdo ?

U knjizi narudžbi 300 mil €.

Skandinavija i Njemačka najviše će ulagati u mrežu. Riječ je o desecima milijardi eura ulaganja u sljedećih 15-ak godina. Posljednjih godina naša grupa prosječno ostvaruje nešto manje od 200-tinjak milijuna eura godišnjeg prihoda, dakle goleme su mogućnosti za rast.

Industrija u kojoj se Dalekovod Grupa natječe očekuje veliku konjunkturu u budućem razdoblju iz nekoliko ključnih razloga: relativno stara prijenosna mreža koja zahtijeva obnovu; pomak prema obnovljivim izvorima energije i općeniti trend prijelaza s energije proizvedene iz tradicionalnih fosilnih izvora na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora te provođenje natječaja odgođenih u prethodnim razdobljima zbog pandemije COVID-19. Osim toga, osim u gradnji dalekovoda, aktivni smo i u drugoj niši – elektrifikaciji željeznica, u koje će se u sljedećih desetak godina izrazito mnogo investirati.

S obzirom na to da je dominantno riječ o investicijama u dalekovode i trafostanice visokog napona, riječ je o nacionalnoj kritičnoj energetskoj infrastrukturi pa su investitori nacionalni operateri prijenosnih ili distribucijskih sustava, odnosno javni naručitelji.

Prije dvije godine vratili smo se na njemačko tržište i ondje očekujemo kontinuitet i rast aktivnosti i u idućim godinama. Poslujemo i u našoj regiji: u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, te Ukrajini, a naše proizvodne kompanije isporučuju svoje proizvode i na druga tržišta poput zemalja Arapskog poluotoka, Pakistana i dr.

u prethodnim godinama oko 75 posto prihoda ostvarivali smo u inozemstvu, a preostalih 25 posto na domaćem tržištu.

Uvođenje poreza neće smanjiti cijenu kvadrata, nego će je podignuti kažu najmodavci.

U čemu je onda problem, koliko država uzme najmodavcu toliko će najmodavac uzeti, ili i više, najmoprimcu, a u slučaju prodaje stana dobiti će više po kvadratu.

Čemu kuknjava, kada sve ostaje isto?

Eventualno bi se protiv uvođenja poreza trebali buniti podstanari i turisti, a ne najmodavci.

Sljedeće godine su mogući protesti Čeha i Poljaka po ljeti, studenata na jesen, a podstanara tijekom cijele godine, osim nedjeljama, protiv uvođenje poreza najmoprimcima.

Kažu protivnici uvođenja poreza da ga ostale zemlje imaju, a gotovo svi tvrde kako smo u svemu najgori i kako je drugdje sve bolje, znači li to da su oni promijenili mišljenje i da sada misle da je Hrvatska najpametnija i da ne bi trebala popustiti pred masom (ostale zemlje)?

Oprostite, samo naglas razmišljam.

Ne kasni čovjek u izgradnji apartmana, nego u nečemu u čemu još nitko nije uspio.

Ako i ne uspije to napraviti ili nečiji proizvod bude bolji ili izabran iz nekog drugog razloga kao dobitna kombinacija to ne bi bio neuspjeh, nego će čovjek ostati upamćen kao netko tko je bio u utrci par najboljih koji su uopće bili sposobni sudjelovati u tome.

I onda su nečiji "argumenti" da je to osigurao nekretninom u okolici Zagreba.