Posts by alfa1

Quote from Hawk Tuach

kako da se vrati ako ima veliki overhang dionica koje trebaju biti prodane? Ne vidim ovdje prostora da ode igdje neki dulji period. Limiti se nisu resetirali, bolje bi bilo da je makar 1 dan zavrsila na nivou 430

Svih 8 postova na temi KOEI i svih 8- cijena mora pasti.

Ako kompanija posluje dobro i postoji opravdanje za daljnji rast cijene dionica, fond može primijeniti sljedeće strategije:

• Prodaja u fazama tijekom rasta: Fond može postupno prodavati dionice dok cijena raste, kako bi ostvario maksimalan prinos bez preuranjenog izlaska iz pozicije. Ova strategija omogućuje fondovima da iskoriste rastući trend dok istovremeno smanjuju izloženost prema pojedinoj dionici.
• Korištenje "trailing stop" naloga: Ovaj mehanizam prati rast cijene i automatski aktivira prodaju ako cijena padne za određeni postotak od najviše dosegnute vrijednosti. Na taj način fond osigurava dio dobiti čak i ako dođe do iznenadnog pada.
• Repo ugovori ili transakcije "sell-buy back": Fond može privremeno prodati višak dionica uz dogovor o njihovoj ponovnoj kupnji po unaprijed dogovorenoj cijeni u budućnosti. Ovo omogućuje osiguranje likvidnosti bez trajnog izlaska iz pozicije.

Ključni faktori za odluku

Upravitelji fonda donose odluke ovisno o:

• Ocjeni fer vrijednosti dionice temeljene na analizi poslovanja kompanije.
• Volatilnosti tržišta i očekivanjima kretanja cijene.
• Potrebi za upravljanjem rizikom portfelja kako bi se izbjegla prevelika koncentracija u jednoj imovini.

Ako je kompanija fundamentalno jaka i ima potencijal za daljnji rast, fond će vjerojatno preferirati strategije koje omogućuju postupno smanjenje pozicije uz očuvanje potencijala za dodatnu zaradu. S druge strane, u slučaju naglog pada cijene, prioritet će biti brzo smanjenje gubitaka putem automatiziranih naloga ili kontrolirane likvidacije.

Quote from smrznuti

Može li netko objasniti otkuda KODTu toliki porast prihoda i dobiti unazad nekoliko godina ? Ispada kao da do prije 3, 4 godine nisu "ništa" radili... što se to desilo/promijenilo ?

Izvukao sam najzanimljivije od onoga što sam pronašao o rastu prihoda i dobiti KODT.

Analiza pokazuje da je 60% rasta potaknuto eksternim čimbenicima (potražnja za zelenom

energijom, EU fondovi), dok 40% potječe od internih poboljšanja (digitalizacija, upravljanje

troškovima). KODT-ov uspjeh temelji se na:

1. Agilnom odgovoru na tržišne prilike (prosječno 14 dana za razvoj prilagođenih rješenja)

2. Vertikalnoj integraciji (kontrola 78% dobavljačkog lanca unutar Končar Grupe)

3. Data-driven odlučivanju (AI modeli za predviđanje potražnje s 94% točnosti)

automatizacija montažnih linija povećala kapacitet proizvodnje transformatora za 40%.

Algoritmi za dinamičko

planiranje kapaciteta smanjili su prosječno vrijeme isporuke s 68 na 50 dana.

Optimizacija troškova

Unatoč globalnoj inflaciji od 8,4% u 2022. i 2023., KODT je smanjio udio troškova materijala u

prihodima s 63% 2020. na 57% 2024. kroz:

-Dugoročne ugovore s dobavljačima čelika i bakra

-Implementaciju kružne ekonomije (reciklaža 89% otpada)

-Centralizaciju nabave za cijelu Končar Grupu.

Poboljšanje profitabilnosti

-Povećanja cijena za 12 do18% na kritičnim tržištima

-Smanjenja administrativnih troškova za 22% kroz digitalne platforme

-Uvođenja premium cjenovnih modela za digitalne usluge (npr. daljinski monitoring

transformatora).

Transformacija korporativne kulture

Prosječna fluktuacija ključnog osoblja spala je s 14% na 5%, uz povećanje plaća za 28% između 2020. i 2024.

U 2024., ulaganja u proizvodne kapacitete iznosila su 247 milijuna eura, uključujući gradnju

novog pogona u Zagrebu specijaliziranog za modularne trafostanice.

Financijsko upravljanje

Refinanciranje dugoročnih kredita uz kamatne stope od 2,8% 2022. omogućilo je uštede od

8,4 milijuna eura godišnje.

Hedging strategija za valutne rizike eliminirala je 89% izloženosti

promjenama tečaja EUR/HRK i EUR/USD.

Kako se KODT razlikuje od drugih tvrtki u istoj industriji

1. Fokus na obnovljive izvore energije

Specijalizacija za OIE: KODT ima snažan fokus na proizvodnji transformatora za obnovljive

izvore energije, što je ključni pokretač njihove ekspanzije u posljednjih nekoliko godina. Ova

specijalizacija omogućila im je da se pozicioniraju kao lideri u segmentu vjetroelektrana i

solarnih elektrana u Europi.

2. Inovativna tehnologija i digitalizacija

Primjena IoT tehnologije: KODT je uveo IoT senzore u proizvodnji i održavanju

transformatora, što omogućava prediktivno održavanje i smanjuje troškove. Ova

digitalizacija proizvodnje i održavanja daje im prednost u odnosu na konkurente koji još nisu

u potpunosti prešli na moderne tehnologije.

Modularni dizajn: Razvili su modularne trafostanice koje se mogu brzo montirati i integrirati

u postojeće mreže, što smanjuje vrijeme izgradnje i povećava fleksibilnost u odgovoru na

potražnju.

3. Strategija izvoza i tržišna penetracija

Visoka izvozna orijentacija: KODT ostvaruje preko 95% prihoda iz izvoza, što pokazuje

njihovu sposobnost da se uspješno natječu na međunarodnim tržištima. Imaju snažnu

prisutnost u EU, ali i sve veću u ASEAN regiji.

Ulaganja u regionalne urede u ASEAN zemljama omogućila su skraćenje vremena odgovora na

tendere s 14 na 4 dana, što je rezultiralo ugovorima vrijednim 217 milijuna eura za električnu

infrastrukturu u Vijetnamu i Indoneziji.

Strategija "Follow the infrastructure investments": Fokusiraju se na tržišta gdje su u tijeku

veliki infrastrukturni projekti, što im omogućava da budu dio velikih razvoja u energetici

Diverzifikacija proizvoda i usluga

Rješenja za elektromobilnost: Pored transformatora, KODT razvija i rješenja za

elektromobilnost, kao što su punionice visoke snage, što im omogućava ulazak u nove

tržišne niše.

Digitalne usluge: Nudili su digitalne usluge kao što je daljinski monitoring transformatora,

što im daje dodatni izvor prihoda i povećava njihov ukupni portfolio usluga.

Malo o fondovima.

"Automatski mehanizmi prilagodbe portfelja

Kada vrijednost dionica određenog emitenta prijeđe 5% prag, fondovi su zakonski obvezni smanjiti izloženost kroz prodaju viška. Ova obveza proizlazi iz članka 19. Direktive 85/611/EEC, koja eksplicitno zabranjuje prekoračenje utvrđenih granica bez odobrenja regulatornih tijela1. U praksi, fondovi koriste algoritamske sustave za praćenje težina pojedinih dionica u portfelju, s automatskim generiranjem naloga za rebalansiranje.

Izuzeci i fleksibilnosti u primjeni

Iako je osnovno pravilo obvezujuće, postoje situacije u kojima fondovi mogu privremeno zadržati veći udio. Primjerice, ako prekoračenje nastupi uslijed padova ukupne vrijednosti fonda ili rasta cijene dionice, regulatorna tijela dopuštaju odgodu prilagodbe do 6 mjeseci, pod uvjetom da se rizik aktivno nadzire1. Ova praksa u skladu je s općim principima upravljanja likvidnošću iz MiFID II direktive.

Prilagodba tržištu kapitala

S obzirom da je Zagrebačka burza karakterizirana niskom likvidnošću, fondovi se suočavaju s operativnim poteškoćama pri prodaji većih paketa dionica. Revizijski nalazi pokazuju da se u periodu 2016.-2018. prodaja dionica 21 društva obavljala putem više manjih transakcija kako bi se izbjegao negativan utjecaj na cijenu2. Ova praksa zahtijeva sofisticirane modele trgovanja i suradnju s više brokerskih kuća. "

Od kraja listopada 2024. nakon nerevidiranog FI za 3. kvartal ( prije nisam pratio, jer nisam imao dionice ) fondovi uz kraće pauze prodaju 2-3 dana tjedno, cijena je s 700 i nešto € došla na 2300 €.

Tako da to da cijena mora pasti da bi fondovi izašli baš i ne stoji.

Prodano u zadnjih mjesec dana, a cijena nije pala.

Između 2 FI cijena uleti u kanal gdje se iscijede svi koji nisu sigurni da žele zadržati dionicu, a nakon FI koji je uvijek dobar cijena ide gore.

Za ATPL se pisalo da je upala u savršenu oluju, ovdje se radi o savršenoj klimi.

I za razliku od ATPL, KODT ima upravu koja zna znanje, ambiciozna je, transparentna i dobronamjerna prema dioničarima.

Quote from dionicar

Tako možemo sa svime je li spremni za bojkot.

Ovdje nije bitan naslov nego dio teksta koji sam citirao.

Još jednom: neke banke ostvaruju više od jedne petine svojih prihoda od naknada.

Ministarstvo financija kaže da će, citiram: "... zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknade".

"... rade na izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu"

Jesu li i banke zrele za bojkot? Profiti rekordni, a cijene usluga sve skuplje | Bloomberg Adria

Dobit banaka u Hrvatskoj u 2023. godini 1,36 milijardi €.

"Solidan udio u tome imaju i prihodi od naknada. Primjerice, Addiko, OTP i Raiffeisenbank više od petine svojih prihoda ostvaruju upravo od naknada."

"Ministarstvo financija čeka HNB

"S obzirom na opsežnost dostavljene dokumentacije, prve preliminarne rezultate očekujemo do kraja prvog kvartala 2025."

U Minfinu također čekaju rezultate analize HNB-a pa će tek onda poduzeti konkretnije korake.

Poručuju kako čekaju da vide "u kojoj mjeri će aktivnosti Hrvatske narodne banke utjecati na visinu naknada, nakon čega će zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknade".

Ističu da neovisno o tome rade na izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu pa napominju kako će u nastavku postupka i javnost kroz savjetovanje biti uključena u donošenje najavljenog propisa."

Ja ne znam koliki se rast dobiti može očekivati konkretno na RIVP, ali inače ne vidim ja nikakav problem u P/E 35. Po meni su problem ovi kojima je sve uvijek preskupo i važno im je da kupe "jeftino" pa makar poslije čekali godinama u dionici da se "vrijednost otključa" i onda još dolaze crnjačiti na dionice koje su ako gledamo PEG debelo podcijenjene, ali je P/E veći nego kod dionica u kojima čekaju "otključavanje". Činjenica da je P/E veći na nekoj dionici ne znači da je previsok, naprotiv može biti i prenizak, odnosno da je dionica i dalje podcijenjena, a da je ona s nižim P/E precijenjena.

Postoji i PEG, omjer koji pokazuje da li je P/E previsok ili je prenizak.

Ako je PEG manji od 1 vjerojatno je dionica podcijenjena u odnosu na očekivani rast dobiti, a ako je veći od 1 precijenjena.

Po ovoj formuli ako se očekuje rast dobit od 35% onda je P/E 35 OK.

Za dioničare bi bilo najbolje da se izglasa da dioničari isplate dividendu zaposlenima u Ingri uz zabranu svih djelatnosti osim rentanja apartmana, pardon, Arene. Jedino ona donosi dobit. Ostali projekti imaju više rashoda nego prihoda (str.5 FI).

Samo u zadnjih mjesec dana dioničari iz top 10 su prodali 3000 komada, prodavali su cijelo vrijeme između 2 FI i usprkos tome cijena je u to vrijeme porasla s 1600-1700 na 1900-2000 €.

Očito ima dosta onih koji misle da će to još dobro rasti, iako se ne piše puno (nažalost nema parice i na sreću nema, ovdje to i nije moguće, onih koji su zaglavili unutra po puno većim cijenama kao na nekim kraljicama burze).

Končar planira ulaganja u širenje proizvodnje i prodajne mreže, a želi postati i regionalni IT lider (lidermedia.hr)

"Širenjem prodajne mreže na globalnoj razini ujedno znači i sustavno širenje proizvodnih kapaciteta u segmentu transformatora, koji su prema trenutnim tržišnim trendovima najkonkurentniji segment Končarovog poslovnog portfelja."

Kako je automobilska industrija zaglibila | Bloomberg Adria

Trećina automobilskih tvornica u Europi radi s polovičnim kapacitetom ili manjim, izvijestio je Bloomberg. Među njima je i Revozova tvornica u Novom Mestu.

Podaci iz ovog teksta su na osnovu Popisa stanovništva.

Prva je rečenica u prenesenom dijelu teksta, pa vjerojatno većina nije stigla pročitati četvrtu i petu riječ, da je barem to pisalo na početku, prva i druga riječ.

"Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001., u Hrvatskoj je bilo 239 tisuća praznih stanova i obiteljskih kuća, što predstavlja 14 posto stambenog fonda. Dvadeset godina kasnije praznih stanova i obiteljskih kuća bilo je gotovo čak 600 tisuća ili 29 posto ukupnog stambenog fonda."

Ovo zvoni na uzbunu: U Hrvatskoj čak 44 posto stanova ne služi za stanovanje! - tportal

Evo malo konkretnih brojki:

Ovo zvoni na uzbunu: U Hrvatskoj čak 44 posto stanova ne služi za stanovanje! - tportal

Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001., u Hrvatskoj je bilo 239 tisuća praznih stanova i obiteljskih kuća, što predstavlja 14 posto stambenog fonda. Dvadeset godina kasnije praznih stanova i obiteljskih kuća bilo je gotovo čak 600 tisuća ili 29 posto ukupnog stambenog fonda. To znači da se broj praznih stambenih jedinica u 20 godina povećao za otprilike 340 tisuća, a udvostručio se njihov udio u ukupnom stambenom fondu.

To također znači da su što hrvatski, a što strani građani u kupnju stambenih jedinica koje stoje prazne i koje u biti služe kao svojevrsna štednja u deset godina uložili ni manje ni više nego 44 milijarde eura. Prazni stanovi u Hrvatskoj stoga služe kao paralelni i neformalni bankovni sustav te svojevrstan vid neoporezive štednje, na koju se zahvaljujući brzom rastu vrijednosti stanova ostvaruje značajna kapitalna dobit. Ta dobit od prodaje je, ako se strpite dvije godine nakon što kupite stan, dakako neoporeziva.

Raste i broj stanova i obiteljskih kuća koji se koriste u poslovne umjesto u stambene svrhe. Prije dvadeset godina Popis stanovništva zabilježio je 25 tisuća takvih stambenih jedinica i na njih se odnosio jedan posto stambenog fonda. U 2021. broj takvih jedinica dosegnuo je 112 tisuća, a njihov udio u ukupnom stambenom fondu iznosi pet posto. No bitno je naglasiti da stanovi koji se koriste u poslovne svrhe nisu oni koji služe za kratkoročni turistički najam, već kao poslovni prostori u kojima se uglavnom obavljaju maloprodajne i tihe uslužne djelatnosti, poput javnobilježničkih, odvjetničkih, kozmetičarskih, frizerskih i sličnih djelatnosti.

Čak i bez stambenih jedinica koje se koriste u svrhu kratkoročnog turističkog najma, udio jedinica koje se ne koriste za stanovanje u ukupnom stambenom fondu u Hrvatskoj nezdravo je visok i iznosi 34 posto. No kada tome dodamo i stambene jedinice za komercijalni i nekomercijalni turistički smještaj, čiji udio u ukupnom stambenom fondu prema podacima eVisitora doseže 10 posto, dolazimo do doista nevjerojatnog zaključka. U Hrvatskoj čak 44 posto stambenih jedinica ne služi za stanovanje!

Rekorder po broju stambenih jedinica koje ne služe za stanovanje je Šibenska županija sa 65 posto takvih jedinica. Ni ostale priobalne županije ne zaostaju za njom. U Zadarskoj županiji taj udio iznosi 64 posto, u Istarskoj županiji 63 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 61 posto, u Primorsko-goranskoj 54 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj 52 posto.

S druge strane, u kontinentalnim županijama, koje iz ove štedno-investicijske perspektive nisu zanimljive, udio stambenih jedinica koje ne služe za stanovanje kreće se između 20 i 30 posto. Istovremeno, u Gradu Zagrebu udio stambenih jedinica koje ne služe za stanovanje u ukupnom stambenom fondu glavnog grada iznosi za hrvatske prilike skromnih 23 posto, ponajprije zato što se tek manji dio stambenog fonda (2,7 posto) koristi za turistički i poslovni najam.

da bi se stambene jedinice stavile u njihovu funkciju, trebat će prije svega staviti barem dio trenutno praznih stanova u funkciju stanovanja, što se može postići kombinacijom progresivnog poreza na nekretnine, poreza na nasljedstvo i subvencioniranja dugoročnog stambenog najma. Trebat će i povećanjem poreza na dohodak od kratkoročnog turističkog najma drastično demotivirati takav vid uporabe stanova. Trebat će i promjenama Zakona o stanovanju značajno ograničiti korištenje stambenih jedinica u poslovne svrhe. A trebat će oformiti i javni stambeni fond za potrebe razvoja modela socijalnog i priuštivog stanovanja. No s obzirom na količinu stanova koji su prazni ili koji se ne koriste za stanovanje, ono što nam vjerojatno neće trebati jest daljnja intenzivna izgradnja novih stambenih jedinica jer se u ove postojeće koje se trenutno ne koriste u stambene svrhe može praktički naseliti još jedna Hrvatska.

Index proizvođačkih cijena i dalje raste.

Producer Price Index by Industry: Electric Power and Specialty Transformer Manufacturing (PCU335311335311) | FRED | St. Louis Fed (stlouisfed.org)

Brojimo šlepere (S05E01): Končar ove godine izvezao više od 860 šlepera (lidermedia.hr)

Samo u ovoj godini, do sredine svibnja, iz dvije Končareve tvornice transformatora izašlo je više od 860 šlepera. Radi se o isporuci distributivnih, srednje energetskih, specijalnih i mjernih transformatora. Transformatori su iz Končara isporučeni kupcima diljem svijeta, najvećim dijelom na tržišta Njemačke, Švedske, Austrije, Nizozemske, Španjolske, Finske, Mađarske, Litve, SAD-a i Australije.

S obzirom na činjenicu da Končar na nekoliko lokacija u Zagrebu ima desetak tvornica, a ovdje su podaci samo za njih dvije, broj šlepera koji izlaze ih svih tvornica puno je veći. Posebno veseli činjenica da novougovoreni poslovi i dalje rastu znatno više od prihoda, a u otvorenim obvezama, backlogu, ugovori za naredne godine, 2025. i dalje, dosegnuli su iznos od blizu 800 milijuna eura. Slijedom navedenog za očekivati je da će iz Končarevih tvornica u godinama koje slijede izaći još veći broj šlepera - kažu iz Končara za Lider.

COPPER PRICE FORECAST 2024, 2025, 2026 AND 2027 - Long Forecast

Kada će bakar porasti? (Ažurirano 2024.) (investingnews.com)

"Bakar je treći najčešće korišteni metal na svijetu, a stručnjaci vjeruju da će potražnja za ovom važnom robom rasti u narednim godinama. Istodobno se očekuje pooštravanje situacije u opskrbi."

"Građevinarstvo i elektronika već su dugo glavni pokretači potražnje za bakrom, a s ocjenom vodljivosti koja je odmah iza srebra, nije ni čudo što je bakar također idealan metal za upotrebu u skladištenju energije, električnim vozilima (EV) i infrastrukturi za punjenje električnih vozila.

Skladištenje energije moglo bi se pokazati kao jedno od najintenzivnijih tržišta bakra u 21. stoljeću. Prema izvješću S&P Global Market Intelligence iz 2022. o budućnosti bakra, "Brza, opsežna primjena ovih tehnologija na globalnoj razini, posebno flota EV-a, generirat će ogroman porast potražnje za bakrom."

Tvrtka predviđa da će se globalna potražnja za rafiniranim bakrom gotovo udvostručiti s 25 milijuna MT u 2021. na oko 49 milijuna MT 2035. godine. Očekuje se da će tehnologije energetske tranzicije činiti gotovo polovicu tog rasta potražnje. "Svijet nikada nije proizveo ni blizu ovoliko bakra u tako kratkom roku", napominje tvrtka u svojem izvješću

"Tržište električnih vozila također je rastući globalni izvor potražnje za bakrom izvan Kine. Kao što je Bakreni savez primijetio, EV-ovi mogu koristiti tri do četiri puta više bakra od osobnog automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Proizvođači automobila ulažu velika ulaganja u rast svojih proizvodnih kapaciteta električnih vozila, a neki čak žele osigurati opskrbu bakrom. Prošle je godine McEwen Copper, podružnica McEwen Mininga (TSX: MUX, NYSE: MUX), primila investiciju od 155 milijuna američkih dolara od Stellantisa (NYSE: STLA), četvrtog najvećeg proizvođača automobila na svijetu."

"Naravno, potražnja je samo jedna strana priče za cijene bakra. Više od desetljeća, najveći svjetski rudnici bakra bore se sa stalnim padom bakra i nedostatkom novih otkrića bakra.

Zvona za uzbunu zvone već nekoliko godina. U izvješću iz sredine 2020., S&P Global Market Intelligence metali i rudarski analitičar Kevin Murphy naslikali su "sumornu" sliku za opskrbu rudnikom bakra. Naveo je da je od 224 nalazišta bakra otkrivenih između 1990. i 2019. u posljednjem desetljeću otkriveno samo 16. Te su okolnosti dovele do pitanja je li stigao vršni bakar."

"Gospodarska neizvjesnost također je navela rudare da odgode daljnja ulaganja u istraživanje i razvoj bakra, što je otežavajući čimbenik s obzirom na to da razvoj novootkrivenog ležišta u rudnik za proizvodnju može potrajati više od 15 godina"

Quote from Lynx

Jedina svar o kojoj sam razmišljao zadnjih dana vezano za temu je bakar. Naravno da se ne bavim špekulacijama cijena metala, ali zanimljivo za vidjeti kako se snažnoj potražnji ne nazire kraja

https://twitter.com/marketplunger1/status/1772619893080293858/

A znamo da je globalno opća razina cijena transformatora više-manje indeksirana na cijene bakra.

Indeksi cijena proizvođača, jedan je za 2024., drugi je za 2023. Nisam uspio naći za 2024.

Producer Price Index by Industry: Electric Power and Specialty Transformer Manufacturing (PCU335311335311) | FRED | St. Louis Fed (stlouisfed.org)

Producer Price Index by Industry: Electric Power and Specialty Transformer Manufacturing: Power and Distribution Transformers, Except Parts (PCU3353113353111) | FRED | St. Louis Fed (stlouisfed.org)

Ovi grafovi objašnjavaju eksploziju prihoda zadnjih godina. Zbog velike potražnje mogli su prebaciti sve troškove na kupce, pogotovo jer se ne radi o fizičkim osobama, nego barem u slučaju KODT javnim nabavama, vjerojatno potpomognute EU fondovima i što nije nevažno na jakim tržištima, ne ex YU ili ex SSSR.

Vjerojatno više neće biti takvog raketnog rasta cijena, a onda ni prihoda, barem dok ne povećaju kapacitet proizvodnje. Barem se meni tako čini gledajući grafove.

Cijena bakra je pala u odnosu na vrh 2022, a onda je stao i rast cijena proizvođača.

Kao što kažeš rast cijene proizvodnje transformatora je pratila rast cijene bakra.

Copper - Price - Chart - Historical Data - News (tradingeconomics.com)

Quote from zdenkic

ono sto mene (jako) brine je to sto nitko od stranaka ne govori nista o :

1: problemu sa ilegalnim migrantima
2: stop uvodjenju robova iz nepala i indije

dapace, mozemo cak ima u izbornom programu da migrantima i obitelji moramo dofurat u hrvatsku

ako se nista ne napravi, i mi nastavimo ovim tokom, za sljedece izbore ce hrvatska biti nepreproznatljiva
cudno mi je kako to ljudi ne shvacaju

Display More

Što je alternativa stranim radnicima, ne robovima, jer to nisu?

Uostalom u čemu je problem, ovi znaju bruto 2, ne bi ih inače privatni poduzetnici plaćali više nego Hrvate koji su iselili.

Prije par godina je ovdje čovjek napisao da ljudi koji rade za 3000 kn ne zaslužuju ni toliko i naravno dobio puno palčeva gore.

Napisane su plahte teksta o tome kako u Njemačkoj radnici znaju što je bruto 2, a ovdje ne znaju, pa nemaju što tražiti veću plaću. Neki su iselili, ne znam da li su dobili veću plaću u Njemačkoj ili Irskoj zato jer su naučili što je bruto 2 ili usprkos tome što to i dalje ne znaju, jer ih zanima koliko im sjedne na račun?

Da li su naši privatni poduzetnici povećali plaće, jer ni Nepalci ne bi došli za 3000 kn (400€), zato jer su shvatili da su pogriješili kada su mislili da će uvijek moći plaćati po principu ako nećeš ti ima ko će za manje ili plaćaju sada više Nepalce jer znaju bruto 2, a to donosi više profita, pa lakše daju veće plaće, ja to ne znam.

Ali mislim da je to zbog toga što znaju bruto 2.

Gosti su puno zadovoljniji kada Nepalcu prstom moraju pokazivati što žele naručiti, ali znaju da čovjek zna bruto 2, nego da ih posluži Hrvat koji zna osim materinjeg i engleski i talijanski (u Istri), ali nema pojma o bruto 2. Svakom ugostitelju je važno da je gost zadovoljan jer ima više posla i može podići cijene svojih usluga, pa onda i bolje platiti Nepalca. Isto vrijedi i za građevinu, više vrijedi Nepalac koji je cijeli život proveo u selu s zemljanim kućama i beton takoreći nikada nije ni vidio, ali naravno zna legendarni bruto 2, nego Hrvat koji je sam izgradio vikendicu i pomogao u izgradnji prijateljima i rodbini garaže ili sl. Ali naravno ne zna bruto 2.

Osim toga za svakog je poduzetnika bolje da su radnici Nepalci, jer oni skoro cijelu plaću šalju doma, pa ne stvaraju veću potražnju za proizvodima i uslugama domaćih poduzetnika, što bi onda dovelo do još veće potrebe za novim radnicima, možda bi čak morali plaćati radnike kao u Njemačkoj, a ne samo naplaćivati usluge i proizvode kao u Njemačkoj.

Tko tu treba i što poduzeti?

Ako nema radnika, Hrvata, ključ u bravu?

Mislim da nema ni dovoljno ljudi koji dobivaju socijalu, a sposobni su za rad, pa bi se oduzimanjem iste natjeralo ih da se zaposle. To je kao i braniteljske mirovine mit.

Malić: Tri najsretnije žene u Hrvatskoj – narod.hr

Katarina Peović

Naravno, neupućenom oku ova gospođa teško da ostavlja dojam sreće i zadovoljstva: uglavnom je smrknuta, svoje političke ideje samo s mukom može objasniti uskom krugu istomišljenika koji se onda odluče stvoriti svoju vlastitu frakciju, a o postocima podrške birača nećemo ni govoriti.

Kata Peović je Rosa Luksemburg koja svaki dan očekuje streljanje, dok istodobno zna da joj nikad neće zafaliti vlas s pomno nepočešljane glave.

Tajna Katine sreće je jednostavna – ona može do mile volje živjeti u iskrenom uvjerenju da je progonjena revolucionarka, kojoj je smrt pred streljačkim vodom svakodnevna prijetnja, premda istodobno zna da joj nitko nikad neće koliko ni žvaku staviti u kosu.

Kata Peović u punom smislu riječi živi u virtualnoj stvarnosti. To ne znači međutim da ona živi u cyberprostoru, nego samo da je njezin odnos sa stvarnošću kakva jest potpuno jednosmjeran: posljedice onoga što ona učini u svom virtualnom svijetu komunističkih ideja iz doba Kraljevine SHS, nikad ne dodiruju stvarnost Hrvatske 21. stoljeća.

Njezin upliv u stvarnost i, povratno, upliv stvarnosti u njezin osobni svijet toliko su mizerni, da ona u stvarnosti stanuje gotovo jednako malo koliko stvarnost stanuje u njoj. S obzirom na građanski situiranu poziciju u kakvoj se nalazi, ona sasvim dobro može dočekati penziju dižući revoluciju koja se nikad neće dogoditi.

Sandra Benčić

Sandra svoju sreću plaća nervozom koja je toliko očigledna da joj, kad drži govor, čovjek može gatati budućnost iz žila na vratu, a ako je se ne gleda uživo svakako je preporučljivo isključiti ton: kada govori u Saboru, ova žena ostavlja utisak kao bočica nitroglicerina u veš mašini s centrifugom na 1000.

Outfit sretne žene Sandra Benčić ponosno nosi unatoč tome što joj je dva broja premalen. Otud nervoza. Jer kako participira u vjerojatno najnesposobnijoj političkoj opciji u Hrvata od Krapinskog pračovjeka na ovamo, stvarnost joj svakodnevno i neumoljivo kuca na vrata.

Ona je jednako uvjerena u svoju apsolutnu ispravnost kao i Kata Peović i Maja Sever, ali je zbog vlastite političke pozicije toliko izložena stvarnosti da mora uložiti svaki atom energije da je drži podalje od sebe.

Jadna Sandra, za razliku od konkurentica, svaki dan iznova stvarnosti mora reći: “Non Pasaran!”

Sandra Benčić sreću, dakle, nalazi u otporu stvarnosti. Dok Kata i Maja stvarnost ignoriraju, Sandra to niti može niti hoće. Naravno, ona svoj osobni otpor formulira kao “otpor svih nas” HDZ-u. Lani ga je, nešto manje precizno, formulirala kao otpor mržnji. Dogodine će to biti nešto treće.

Sandra je također ničeanka – ona oko sebe hoće demone, jer je odvažna. Problem je samo što u demonološke kategorije ulazi svatko tko ne misli kao ona. Još veći je problem što nižepotpisani ima jak utisak da ona uopće ne misli. Dakle, nitko ne misli kao ona.

Stoga Sandra je Benčić, ovisno o tome koliko je politički uspješna, uvijek na rubu otkliznuća u nesreću. Ona svakako stoga mora ozbiljno poraditi na tome da ni pod koju cijenu ne ispuni svoju ambiciju i postane premijerka Republike Hrvatske.