Zašto trošiti novce na porez na dividendu 12% ? Ima valjda i drugih načina za nagraditi dioničare (otkup vlastitih dionica ?! )
Otkup dionica možda i ne bi doveo do velikog rasta cijene, jer bi možda neki fond morao prodavati, kao što je već i bio slučaj na ovoj dionici, a dividenda je sigurna.
I RIVP je kupovao pa se cijena vratila gdje je bila prije kupnje.
Nije veliki kvar, to bi trebali brzo popraviti.
Dionica Đure Đakovića nakon naglog i visokog skoka u petak krenula prema dolje | Bloomberg Adria
Primjer koliko dionice mogu rasti, znači nije da moraju pasti jer su već dosta narasle.
„Razvoj vrijednosti naših dionica se jedino može nazvati fenomenalnim“, kaže Papperger. „Bilježimo porast vrijednosti od preko 2.000 posto u posljednjih deset godina"
A po svemu sudeći rast će se nastaviti brutalno.
" Samo tijekom Münchenske sigurnosne konferencije prije nekoliko tjedana je u Rheinmetallu vladala prava gužva visokih gostiju: čak pedesetak predsjednika država ili vlada ili njihovih nadležnih ministara je tražilo sastanak i s jednim od najvećih njemačkih proizvođača oružja. U sjedištu tvrtke u Düsseldorfu trenutno se nalaze upiti i narudžbe u vrijednosti od 55 milijardi eura - 17 milijardi više nego ionako rekordne prošle godine i više nego ikad do sad, piše Deustche Welle."
"prihod i dobit porasli su za oko 35 posto. Rast bi i ove godine trebao ostati u tim razmjerima, a Papperger je uvjeren kako je i to „tek početak.“
istina, potaknut nesnalazenjem forumasa oko razloga prodaje KOEI od strane fondova pokusao sam dati racionalan odgovor.No, uvijek ce biti onih kojima draze gatanje iz salice kave .Time will tell.
Vrijeme je već reklo da ne mora pasti cijena kada fond prodaje na primjeru KODT, između ostalih.
Gatanje je da će pasti, jer ne mora, može ali ne mora.
Ja sam napisao da ne mora, što je točno, a nisam gatao da neće.
Ako je netko gatao onda ste to Vi tvrdeći da će pasti.
Ali zanimljivo je da Ste se registrirali na forumu kako bi pisali isključivo o padu cijene KOEI, 10 od 10 postova.
Kada bih gatao možda bih došao do zaključka da imate skrivene namjere, a ne da želite podijeliti svoje znanje o trgovanje fondova.
Na KODT sam pratio fond je prodavao od kraja 2023. pa je cijena porasla s 700 na 2300 €.
Kako kada ništa nije primjenjivo na ZSE ne znam, ali ipak je.
Nije Chat GPT, ali pitanje je da li je točno da kada fond prodaje cijena dionice mora pasti na ZSE ili ne.
Odgovor je ne.
Čestitke i tebi na trudu, ukupno imaš 9 postova na forumu, svih 9 je varijacija na temu cijena KOEI mora pasti.
kako da se vrati ako ima veliki overhang dionica koje trebaju biti prodane? Ne vidim ovdje prostora da ode igdje neki dulji period. Limiti se nisu resetirali, bolje bi bilo da je makar 1 dan zavrsila na nivou 430
Svih 8 postova na temi KOEI i svih 8- cijena mora pasti.
Ako kompanija posluje dobro i postoji opravdanje za daljnji rast cijene dionica, fond može primijeniti sljedeće strategije:
Upravitelji fonda donose odluke ovisno o:
Ako je kompanija fundamentalno jaka i ima potencijal za daljnji rast, fond će vjerojatno preferirati strategije koje omogućuju postupno smanjenje pozicije uz očuvanje potencijala za dodatnu zaradu. S druge strane, u slučaju naglog pada cijene, prioritet će biti brzo smanjenje gubitaka putem automatiziranih naloga ili kontrolirane likvidacije.
Može li netko objasniti otkuda KODTu toliki porast prihoda i dobiti unazad nekoliko godina ? Ispada kao da do prije 3, 4 godine nisu "ništa" radili... što se to desilo/promijenilo ?
Izvukao sam najzanimljivije od onoga što sam pronašao o rastu prihoda i dobiti KODT.
Analiza pokazuje da je 60% rasta potaknuto eksternim čimbenicima (potražnja za zelenom
energijom, EU fondovi), dok 40% potječe od internih poboljšanja (digitalizacija, upravljanje
troškovima). KODT-ov uspjeh temelji se na:
1. Agilnom odgovoru na tržišne prilike (prosječno 14 dana za razvoj prilagođenih rješenja)
2. Vertikalnoj integraciji (kontrola 78% dobavljačkog lanca unutar Končar Grupe)
3. Data-driven odlučivanju (AI modeli za predviđanje potražnje s 94% točnosti)
automatizacija montažnih linija povećala kapacitet proizvodnje transformatora za 40%.
Algoritmi za dinamičko
planiranje kapaciteta smanjili su prosječno vrijeme isporuke s 68 na 50 dana.
Optimizacija troškova
Unatoč globalnoj inflaciji od 8,4% u 2022. i 2023., KODT je smanjio udio troškova materijala u
prihodima s 63% 2020. na 57% 2024. kroz:
-Dugoročne ugovore s dobavljačima čelika i bakra
-Implementaciju kružne ekonomije (reciklaža 89% otpada)
-Centralizaciju nabave za cijelu Končar Grupu.
Poboljšanje profitabilnosti
-Povećanja cijena za 12 do18% na kritičnim tržištima
-Smanjenja administrativnih troškova za 22% kroz digitalne platforme
-Uvođenja premium cjenovnih modela za digitalne usluge (npr. daljinski monitoring
transformatora).
Transformacija korporativne kulture
Prosječna fluktuacija ključnog osoblja spala je s 14% na 5%, uz povećanje plaća za 28% između 2020. i 2024.
U 2024., ulaganja u proizvodne kapacitete iznosila su 247 milijuna eura, uključujući gradnju
novog pogona u Zagrebu specijaliziranog za modularne trafostanice.
Financijsko upravljanje
Refinanciranje dugoročnih kredita uz kamatne stope od 2,8% 2022. omogućilo je uštede od
8,4 milijuna eura godišnje.
Hedging strategija za valutne rizike eliminirala je 89% izloženosti
promjenama tečaja EUR/HRK i EUR/USD.
Kako se KODT razlikuje od drugih tvrtki u istoj industriji
1. Fokus na obnovljive izvore energije
Specijalizacija za OIE: KODT ima snažan fokus na proizvodnji transformatora za obnovljive
izvore energije, što je ključni pokretač njihove ekspanzije u posljednjih nekoliko godina. Ova
specijalizacija omogućila im je da se pozicioniraju kao lideri u segmentu vjetroelektrana i
solarnih elektrana u Europi.
2. Inovativna tehnologija i digitalizacija
Primjena IoT tehnologije: KODT je uveo IoT senzore u proizvodnji i održavanju
transformatora, što omogućava prediktivno održavanje i smanjuje troškove. Ova
digitalizacija proizvodnje i održavanja daje im prednost u odnosu na konkurente koji još nisu
u potpunosti prešli na moderne tehnologije.
Modularni dizajn: Razvili su modularne trafostanice koje se mogu brzo montirati i integrirati
u postojeće mreže, što smanjuje vrijeme izgradnje i povećava fleksibilnost u odgovoru na
potražnju.
3. Strategija izvoza i tržišna penetracija
Visoka izvozna orijentacija: KODT ostvaruje preko 95% prihoda iz izvoza, što pokazuje
njihovu sposobnost da se uspješno natječu na međunarodnim tržištima. Imaju snažnu
prisutnost u EU, ali i sve veću u ASEAN regiji.
Ulaganja u regionalne urede u ASEAN zemljama omogućila su skraćenje vremena odgovora na
tendere s 14 na 4 dana, što je rezultiralo ugovorima vrijednim 217 milijuna eura za električnu
infrastrukturu u Vijetnamu i Indoneziji.
Strategija "Follow the infrastructure investments": Fokusiraju se na tržišta gdje su u tijeku
veliki infrastrukturni projekti, što im omogućava da budu dio velikih razvoja u energetici
Diverzifikacija proizvoda i usluga
Rješenja za elektromobilnost: Pored transformatora, KODT razvija i rješenja za
elektromobilnost, kao što su punionice visoke snage, što im omogućava ulazak u nove
tržišne niše.
Digitalne usluge: Nudili su digitalne usluge kao što je daljinski monitoring transformatora,
što im daje dodatni izvor prihoda i povećava njihov ukupni portfolio usluga.
Malo o fondovima.
"Automatski mehanizmi prilagodbe portfelja
Kada vrijednost dionica određenog emitenta prijeđe 5% prag, fondovi su zakonski obvezni smanjiti izloženost kroz prodaju viška. Ova obveza proizlazi iz članka 19. Direktive 85/611/EEC, koja eksplicitno zabranjuje prekoračenje utvrđenih granica bez odobrenja regulatornih tijela1. U praksi, fondovi koriste algoritamske sustave za praćenje težina pojedinih dionica u portfelju, s automatskim generiranjem naloga za rebalansiranje.
Iako je osnovno pravilo obvezujuće, postoje situacije u kojima fondovi mogu privremeno zadržati veći udio. Primjerice, ako prekoračenje nastupi uslijed padova ukupne vrijednosti fonda ili rasta cijene dionice, regulatorna tijela dopuštaju odgodu prilagodbe do 6 mjeseci, pod uvjetom da se rizik aktivno nadzire1. Ova praksa u skladu je s općim principima upravljanja likvidnošću iz MiFID II direktive.
S obzirom da je Zagrebačka burza karakterizirana niskom likvidnošću, fondovi se suočavaju s operativnim poteškoćama pri prodaji većih paketa dionica. Revizijski nalazi pokazuju da se u periodu 2016.-2018. prodaja dionica 21 društva obavljala putem više manjih transakcija kako bi se izbjegao negativan utjecaj na cijenu2. Ova praksa zahtijeva sofisticirane modele trgovanja i suradnju s više brokerskih kuća. "
Od kraja listopada 2024. nakon nerevidiranog FI za 3. kvartal ( prije nisam pratio, jer nisam imao dionice ) fondovi uz kraće pauze prodaju 2-3 dana tjedno, cijena je s 700 i nešto € došla na 2300 €.
Tako da to da cijena mora pasti da bi fondovi izašli baš i ne stoji.
Prodano u zadnjih mjesec dana, a cijena nije pala.
Između 2 FI cijena uleti u kanal gdje se iscijede svi koji nisu sigurni da žele zadržati dionicu, a nakon FI koji je uvijek dobar cijena ide gore.
Za ATPL se pisalo da je upala u savršenu oluju, ovdje se radi o savršenoj klimi.
I za razliku od ATPL, KODT ima upravu koja zna znanje, ambiciozna je, transparentna i dobronamjerna prema dioničarima.
Tako možemo sa svime je li spremni za bojkot.
Ovdje nije bitan naslov nego dio teksta koji sam citirao.
Još jednom: neke banke ostvaruju više od jedne petine svojih prihoda od naknada.
Ministarstvo financija kaže da će, citiram: "... zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknade".
"... rade na izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu"
Jesu li i banke zrele za bojkot? Profiti rekordni, a cijene usluga sve skuplje | Bloomberg Adria
Dobit banaka u Hrvatskoj u 2023. godini 1,36 milijardi €.
"Solidan udio u tome imaju i prihodi od naknada. Primjerice, Addiko, OTP i Raiffeisenbank više od petine svojih prihoda ostvaruju upravo od naknada."
"Ministarstvo financija čeka HNB
"S obzirom na opsežnost dostavljene dokumentacije, prve preliminarne rezultate očekujemo do kraja prvog kvartala 2025."
U Minfinu također čekaju rezultate analize HNB-a pa će tek onda poduzeti konkretnije korake.
Poručuju kako čekaju da vide "u kojoj mjeri će aktivnosti Hrvatske narodne banke utjecati na visinu naknada, nakon čega će zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknade".
Ističu da neovisno o tome rade na izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu pa napominju kako će u nastavku postupka i javnost kroz savjetovanje biti uključena u donošenje najavljenog propisa."
Ja ne znam koliki se rast dobiti može očekivati konkretno na RIVP, ali inače ne vidim ja nikakav problem u P/E 35. Po meni su problem ovi kojima je sve uvijek preskupo i važno im je da kupe "jeftino" pa makar poslije čekali godinama u dionici da se "vrijednost otključa" i onda još dolaze crnjačiti na dionice koje su ako gledamo PEG debelo podcijenjene, ali je P/E veći nego kod dionica u kojima čekaju "otključavanje". Činjenica da je P/E veći na nekoj dionici ne znači da je previsok, naprotiv može biti i prenizak, odnosno da je dionica i dalje podcijenjena, a da je ona s nižim P/E precijenjena.
Postoji i PEG, omjer koji pokazuje da li je P/E previsok ili je prenizak.
Ako je PEG manji od 1 vjerojatno je dionica podcijenjena u odnosu na očekivani rast dobiti, a ako je veći od 1 precijenjena.
Po ovoj formuli ako se očekuje rast dobit od 35% onda je P/E 35 OK.
Za dioničare bi bilo najbolje da se izglasa da dioničari isplate dividendu zaposlenima u Ingri uz zabranu svih djelatnosti osim rentanja apartmana, pardon, Arene. Jedino ona donosi dobit. Ostali projekti imaju više rashoda nego prihoda (str.5 FI).
Samo u zadnjih mjesec dana dioničari iz top 10 su prodali 3000 komada, prodavali su cijelo vrijeme između 2 FI i usprkos tome cijena je u to vrijeme porasla s 1600-1700 na 1900-2000 €.
Očito ima dosta onih koji misle da će to još dobro rasti, iako se ne piše puno (nažalost nema parice i na sreću nema, ovdje to i nije moguće, onih koji su zaglavili unutra po puno većim cijenama kao na nekim kraljicama burze).
"Širenjem prodajne mreže na globalnoj razini ujedno znači i sustavno širenje proizvodnih kapaciteta u segmentu transformatora, koji su prema trenutnim tržišnim trendovima najkonkurentniji segment Končarovog poslovnog portfelja."
Kako je automobilska industrija zaglibila | Bloomberg Adria
Trećina automobilskih tvornica u Europi radi s polovičnim kapacitetom ili manjim, izvijestio je Bloomberg. Među njima je i Revozova tvornica u Novom Mestu.
Podaci iz ovog teksta su na osnovu Popisa stanovništva.
Prva je rečenica u prenesenom dijelu teksta, pa vjerojatno većina nije stigla pročitati četvrtu i petu riječ, da je barem to pisalo na početku, prva i druga riječ.
"Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001., u Hrvatskoj je bilo 239 tisuća praznih stanova i obiteljskih kuća, što predstavlja 14 posto stambenog fonda. Dvadeset godina kasnije praznih stanova i obiteljskih kuća bilo je gotovo čak 600 tisuća ili 29 posto ukupnog stambenog fonda."
Ovo zvoni na uzbunu: U Hrvatskoj čak 44 posto stanova ne služi za stanovanje! - tportal
Evo malo konkretnih brojki:
Ovo zvoni na uzbunu: U Hrvatskoj čak 44 posto stanova ne služi za stanovanje! - tportal
Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001., u Hrvatskoj je bilo 239 tisuća praznih stanova i obiteljskih kuća, što predstavlja 14 posto stambenog fonda. Dvadeset godina kasnije praznih stanova i obiteljskih kuća bilo je gotovo čak 600 tisuća ili 29 posto ukupnog stambenog fonda. To znači da se broj praznih stambenih jedinica u 20 godina povećao za otprilike 340 tisuća, a udvostručio se njihov udio u ukupnom stambenom fondu.
To također znači da su što hrvatski, a što strani građani u kupnju stambenih jedinica koje stoje prazne i koje u biti služe kao svojevrsna štednja u deset godina uložili ni manje ni više nego 44 milijarde eura. Prazni stanovi u Hrvatskoj stoga služe kao paralelni i neformalni bankovni sustav te svojevrstan vid neoporezive štednje, na koju se zahvaljujući brzom rastu vrijednosti stanova ostvaruje značajna kapitalna dobit. Ta dobit od prodaje je, ako se strpite dvije godine nakon što kupite stan, dakako neoporeziva.
Raste i broj stanova i obiteljskih kuća koji se koriste u poslovne umjesto u stambene svrhe. Prije dvadeset godina Popis stanovništva zabilježio je 25 tisuća takvih stambenih jedinica i na njih se odnosio jedan posto stambenog fonda. U 2021. broj takvih jedinica dosegnuo je 112 tisuća, a njihov udio u ukupnom stambenom fondu iznosi pet posto. No bitno je naglasiti da stanovi koji se koriste u poslovne svrhe nisu oni koji služe za kratkoročni turistički najam, već kao poslovni prostori u kojima se uglavnom obavljaju maloprodajne i tihe uslužne djelatnosti, poput javnobilježničkih, odvjetničkih, kozmetičarskih, frizerskih i sličnih djelatnosti.
Čak i bez stambenih jedinica koje se koriste u svrhu kratkoročnog turističkog najma, udio jedinica koje se ne koriste za stanovanje u ukupnom stambenom fondu u Hrvatskoj nezdravo je visok i iznosi 34 posto. No kada tome dodamo i stambene jedinice za komercijalni i nekomercijalni turistički smještaj, čiji udio u ukupnom stambenom fondu prema podacima eVisitora doseže 10 posto, dolazimo do doista nevjerojatnog zaključka. U Hrvatskoj čak 44 posto stambenih jedinica ne služi za stanovanje!
Rekorder po broju stambenih jedinica koje ne služe za stanovanje je Šibenska županija sa 65 posto takvih jedinica. Ni ostale priobalne županije ne zaostaju za njom. U Zadarskoj županiji taj udio iznosi 64 posto, u Istarskoj županiji 63 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 61 posto, u Primorsko-goranskoj 54 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj 52 posto.
S druge strane, u kontinentalnim županijama, koje iz ove štedno-investicijske perspektive nisu zanimljive, udio stambenih jedinica koje ne služe za stanovanje kreće se između 20 i 30 posto. Istovremeno, u Gradu Zagrebu udio stambenih jedinica koje ne služe za stanovanje u ukupnom stambenom fondu glavnog grada iznosi za hrvatske prilike skromnih 23 posto, ponajprije zato što se tek manji dio stambenog fonda (2,7 posto) koristi za turistički i poslovni najam.
da bi se stambene jedinice stavile u njihovu funkciju, trebat će prije svega staviti barem dio trenutno praznih stanova u funkciju stanovanja, što se može postići kombinacijom progresivnog poreza na nekretnine, poreza na nasljedstvo i subvencioniranja dugoročnog stambenog najma. Trebat će i povećanjem poreza na dohodak od kratkoročnog turističkog najma drastično demotivirati takav vid uporabe stanova. Trebat će i promjenama Zakona o stanovanju značajno ograničiti korištenje stambenih jedinica u poslovne svrhe. A trebat će oformiti i javni stambeni fond za potrebe razvoja modela socijalnog i priuštivog stanovanja. No s obzirom na količinu stanova koji su prazni ili koji se ne koriste za stanovanje, ono što nam vjerojatno neće trebati jest daljnja intenzivna izgradnja novih stambenih jedinica jer se u ove postojeće koje se trenutno ne koriste u stambene svrhe može praktički naseliti još jedna Hrvatska.
Index proizvođačkih cijena i dalje raste.
Brojimo šlepere (S05E01): Končar ove godine izvezao više od 860 šlepera (lidermedia.hr)
Samo u ovoj godini, do sredine svibnja, iz dvije Končareve tvornice transformatora izašlo je više od 860 šlepera. Radi se o isporuci distributivnih, srednje energetskih, specijalnih i mjernih transformatora. Transformatori su iz Končara isporučeni kupcima diljem svijeta, najvećim dijelom na tržišta Njemačke, Švedske, Austrije, Nizozemske, Španjolske, Finske, Mađarske, Litve, SAD-a i Australije.
S obzirom na činjenicu da Končar na nekoliko lokacija u Zagrebu ima desetak tvornica, a ovdje su podaci samo za njih dvije, broj šlepera koji izlaze ih svih tvornica puno je veći. Posebno veseli činjenica da novougovoreni poslovi i dalje rastu znatno više od prihoda, a u otvorenim obvezama, backlogu, ugovori za naredne godine, 2025. i dalje, dosegnuli su iznos od blizu 800 milijuna eura. Slijedom navedenog za očekivati je da će iz Končarevih tvornica u godinama koje slijede izaći još veći broj šlepera - kažu iz Končara za Lider.
