Posts by st-brajo

  • Komentari trgovanja na burzi - LIVE

    Quote from LodeRunner
    Quote from Sheriff

    Je pa trgovinska platforma je genericka, pokriva vise trzista na kojima mozda i postoje takve valute. Ali ne kod nas. Pa mora zse staviti requiremente sta smije prolaziti, a ne kupiti sta drugi uvaljaju. Pa to je za tužbu i nefer trgovanje, jer nisu svi u istom polozaju. Užas.

    Mozda sam se u brzini krivo izrazio. Ono sto sam htio napisati da taj prikaz polulipni ovisi o brokerskoj aplikaciji koju je pisao broker, ne ZSE ili pruzatelj Xetra platforme. Zato to neki od nas vide a neki ne.

    Brajo je spomenuo da probam s nalogom..

    Naravno, ne prolazi.

    Pokusao sam direktno upisati cifru na Djuki, kao i stisnuti cijenu od 1,905 na asku - Iznos nije ispravno unesen. Nevjerojatno je kako se sve kod nas za nase trziste radi na nivou igranja djece u vrticu.

    kad čovjek vidi ovakvo nešto, onda i onu transakciju između institucionalaca na ADPL značajno ispod trenutne tržišne cijene, mogu samo kolegama poručiti da budu jako oprezni kod dionica oko kojih se događaju neke neuobičajene stvari.

  • Komentari trgovanja na burzi - LIVE

    Quote from LodeRunner

    To vam je do trgovinske platforme. Xetra dobro salje podatke no prikaz ocito ovisi o raspolozenu programera koji je taj dan pisao kod za zvakanje podataka o bid/ask cijenama.

    Na ZB Trejderu se tih pola lipe vidi. Osobno nisam probao polulipariti tako naloge. Moze biti da ce i vama proci samo bez prikaza na aplikaciji.

    probajte zadati nalog na tih pola lipe da vidite je li neki glitch, al ne bi me začudilo da je i to neka od opcija koja nije dostupna malim ulagačima, već samo tzv. institucionalnim investitorima.

  • SAPN (SAPONIA d.d.)

    Quote from whiteking

    Što očekujete za drugi kvartal 2020. u odnosu na drugi kvartal prošle godine za sapn? Hoćemo više ikada gledati razine cijena od 450+?

    Treba li rasprodati sve druge sastavnice grupe (koes, bdmr, mrsk)? Činjenica je da su samo uteg uspješnom poslovanju

    BDMR i KOES nisu direktno pod Saponijom, al su međusobno povezani s raznoraznim pozajmicama.

    cijelu priču bi trebalo raspetljati po načinu povoljnom za Saponiju i Brodomerkur (pisao sam već o tome), te Koestlin (kolega havi je pričao o tome), a kolega bjane je naveo da će se Maraska raspetljati do kraja godine.

    ovdje postoji odličan potencijal za rast iz samog raščišćavanja odnosa firmi Mepas grupe i maksimiziranja svih već postojećih kapaciteta, a što će se od toga i dogoditi, ostaje nam samo za pratiti.

  • Procjena rezultata tvrtki i rizika ulaganja na tržištu kapitala nakon Corona virusa

    Quote from barbosa

    kolega, gospodarstvo juge i trendovi i okolnosti onog vremena i zadnjih 10 god su NEusporedivi ali osnovna stvar koju zanemaruješ je da se yu monetarnom politikom, pa i uz inflaciju koja je obilježila 80-te, izgradilo takvo gospodarstvo i takve dodane vrijednosti od kojega nakon 30 godina devastacije i rasprodaje hr i dan danas živi

    također, nisam gledao dokumentarac, ali da li si možeš zamisliti da se danas, u milenijsko hi-tec doba vrše takvi infrastrukturni zahveti kao onda, 70-ih u jugi kada su cijeli gradovi izgrađeni i svako selo imalo tvornicu ili kakav polj. kombinat a nisu imali niti kamione, niti kompjutere, niti strojeve, niti nikakve resurse bez kojih je danas nezamislivo poslovati, graditi, tj. stvarati dodane vrijednosti...kako se onda moglo baš sve a danas se ne može ništaX/

    pa o tome Vam ja cijelo vrijeme i pričam, a Vi me ne kužite.

    Vi se bojite inflacije potrošačke košarice, a sad imate inflaciju u cijenama nekretnina.

    inflacija potrošačke košarice nije problem, ako Vam plaće rastu više od stope inflacije.

    a inflacija cijena nekretnina je problem, jer se kupnjom precijenjene nekretnine novac koji bi cirkulirao u sustavu iz njega izvlači, kao i stavljanjem istoga na štednju.

    na taj način jednostavno ostaje manje novca za prevrnuti preko istog broja ruku, pa onda ispada da svi imamo manje novca (to Vam piše i u mojem potpisu ^^)

    borba protiv toga je povećana potrošnja.

    ali povećana potrošnja višeg broja dobara, a ne istog broja dobara, jer onda imate hiperinflaciju.

    kad se ekonomija okrene na taj način, onda nemate nikakvih problema.

    a pogotovo ako stvarate proizvode visoke dodane vrijednosti, pa iste izvozite (još bolje).

    ako već povlačimo paralele s Yugom, tamo se imali punu zaposlenost (znači, novac se prevrtao preko puno ruku) i svi su si mogli priuštiti neki relativno pristojan život, ali problem Yuge je bio što nismo izvozili proizvode visoke dodane vrijednosti nego jeftine Fiatove kopije (koje su se zvale kao i država), a sve zato kako bi na brži način prikupili što više dolara za refinanciranje duga (i onda su postojale dolarske obveznice), jer je i Yuga imala vanjski dug koji je trebalo plaćati.

    a ranije sam Vam naveo i apsurdnu situaciju vezano za digitalnu pismenost naših mladih i njihovu nezaposlenost.

    znači, iako su prvaci u EU po digitalnoj pismenosti, njihova nezaposlenost je 17% (znači veća je zaposlenost digitalno nepismenih ljudi).

    ne znam za Vas, al mislim da digitalno pismeni ljudi prije mogu stvoriti proizvode visoke dodane vrijednosti nego digitalno nepismeni, al naše društvo me očito demantira.

  • Procjena rezultata tvrtki i rizika ulaganja na tržištu kapitala nakon Corona virusa

    Quote from barbosa

    kolega, generaliziraš uz subjektivan dojam, uopće ne uzimaš šire tehničke i ekonomske indikatore u obzir nego ih selektivno prilagođavaš da podkrijepe tvoje osobne percepcije i stoga, ajmo se složiti da se ne slažemo isto kao i po pitanju banaka 8)

    dogovoreno.

    inače, tvrdnja da kod nas nema inflacije Vam ne stoji, jer se ona nije prelila na potrošačku košaricu nego na cijene nekretnina (koje se inače po metodologiji mjerenja inflacije ignoriraju).

    primjer toga Vam je da je i u Yugi, gdje je bila hiperinflacija (koja je inače tada bila pojava u cijelom svijetu, kao i vožnja par-nepar i slično, zbog Zaljevskog rata i eskalacije cijena nafte, a i mogućeg uskraćivanja valutnog swapa od strane Amera), cijena kvadrata stana bila na razini jedne prosječne mjesečne plaće (imate dobar dokumentarac HRT-a vezano za izgradnju Novog Zagreba, pa pogledajte).

  • Procjena rezultata tvrtki i rizika ulaganja na tržištu kapitala nakon Corona virusa

    Quote from barbosa

    kol. st-brajo, tečaj 8+ bi bio katastrofa za sve hr sektore, i financijske i prerađivačke i trgovačke i potrošačke...što bi se dobilo s time, sve bi poskupilo, kupovna moć pala, prihodi, anuiteti kredita kako priv., gospodarskih tako i proračunskih bi narasli za taj postotak razlike u tečaju i bilanca svega bi na kraju bila gorija od učinaka aktualne c-krize.

    pogotovo što sa čvrstim tečajom uvozimo inflaciju eurozone koja komparirajući maloprodajne cijene 2015-2020. iznosi i preko 20% te dok su prihodi u eu. zoni pratili trendove, u hr je sve zablokirano i na razinama iz 2005. pa i niže.

    kome bi pogodovala deprecijacija kune- samo onima koji imaju zalihe i to kratkoročno, do rasprodaje a za sve ostale bi bilo doslovce katastrofa ali kada okrenemo pilu naopako, aprecijacija kune prema 6kn/1eur bi itekako imala blagotvorne učinke za hr društvo i državu u cjelini i bar malo bi se ispravila nepravda uslijed, bar zadnjih 5-7 god, nerealno visokog tečaja eura jer se jaz između izrazite expanzivne monetarne politike eurozone i s druge strane sasvim suprotne, restriktivne hr monetarne politike, toliko povećao da nisam siguran i da je 5kn/1eur još previsok tečaj.

    o tome su sve već rekli Ljubo Juričić i Guste Santini.

    a veće plaće u kunama ne možete imati ako se više kuna ne vrti u sustavu.

    inače, plaće nam neće doći na Njemačke, pa niti na Slovenske razine, ako na kraju konverzijski tečaj (minimalni po ERM II) bude 6,40433 kn za EUR, jer ih ne prati produktivnost.

    kao primjer ovoga što Vam ja ovdje navodim imate Mađarsku di ljudi iz Podravine idu preko granice kupovati jer im je zbog tečaja Kuna/Euro/Forinta tamo jeftinije, a onda ti isti Mađari kupe od nas INA-u, LNG terminal, Slatinsku Banku, NK Osijek, itd.

    a Vi sad zbrojite čija je tečajna politika bolja i čija je ekonomija jača.

    ako Vi imate neki prijedlog kako zavrtiti novac unutar naše ekonomije, a ne da živimo od "socijalne pomoći" iz Europe (gastarbajterske penzije, EU fondovi, ljudi rade vani, pa šalju doma devize, itd.) i nestabilnog turizma, onda Vi napišite Vaše prijedloge.

  • OPTE (OPTIMA TELEKOM d.d.)

    ako netko ide na skupštinu HT-a, evo par pitanja za koja mislim da bi možda mogla proći, a tiču se Optime (dopunite s još nečim ako mislite da je potrebno):

    - obzirom na situaciju s COVID-19, možete li nas uputiti kakvi su podatci i trendovi vezano za prihode i dobit vezano za ostale sastavnice HT grupe (za svaku pojedinačno), te koji su koraci poduzeti da se navedeni trendovi preokrenu, kako od strane matice, tako i od strane sastavnica grupe? (pod uvjetom da imaju smanjene prihode i dobit)

    - u vidu kontinuirane konsolidacije na tržištu telekomunikacija, kako procjenjujete da će prodaja Optima telekoma naložena od strane AZTN-a utjecati na buduće poslovanje HT-a, te jeste li i koje korake poduzeli kako bi održali svoj dominantni položaj na tržištu?

  • Best buy

    Quote from george

    Ove price o zlatu na 5000 dolara nisu nista novo. Ako proguglas vidjet ces da se ista ta prica vrtila tamo prije 10-12 godina kad je helicopter Ben bio in the mood.

    Ne mogu se sjetiti o kojim je iznosima bilo rijeci ali mislim da su emitirane tisuce milijardi USD (jer vise se ne mora tiskati novac dovoljno je pritisnuti enter, pa se stoga govori o emitiranju, a ne printanju).

    Ta prica je cak i dobro odradila, tamo 2012/13 dogurala je unca zlata na 1400 usd ako se ne varam a nakon toga se strmoizdila na 900 usd. Moja je procjena da bi zlato moglo dotaknuti 2000 ili cak dosegnuti 2100 ili 2200 a nakon toga ide povratak na 1500. Na 5000 nece ici, ali ni ispod 1500 nece pasti - upravo zbog inflatornog ucinka emisije/emitiranja novca. Dakle oprez sa zlatom, pratite gold silver ratio nikad nije bio veci. Ili je zlato precjenjeno ili ce srebro krenuti smanjivati trenutni odnos 1:93.

    točno.

    pogotovo što je srebro (uz bakar) jedan od ključnih metala ove nove "zelene" ekonomije.

  • INGR (INGRA d.d.)

    pretpostavljam da je založeno pravo upisano na neto iznos kredita + kamate, pa je to možda ključ ove razlike?

  • Procjena rezultata tvrtki i rizika ulaganja na tržištu kapitala nakon Corona virusa

    Quote from kupoprodajnik

    Kolega, mislim da se nismo razumjeli.

    Govorio sam o tecaju, kao necem manje bitnom u makroekonomiji. Postoji nesto puno bitnije za razvoj, cak bitnije i od naslijedjenih resursa poput zemlje, vode i terena uz more, a zove se znanje.

    Radim u firmi koja ce u koronarna vremena ostvariti znacajan rast prihoda i silnu dobit. Izvoz 80 do 95%, kako kad. Samo radi kvalitetnih proizvoda u koji je ugradjena pamet. Da ovisimo o tecaju, politici, lijepom vremenu itd. bilo bi to jako slabo.

    Za ostalo sto kazete mogu reci da je tocno, bit ce velika kuknjava, veliki pritisci da se cijeli sektori poput turizma stave na drzavnu pomoc. To se ne smije desiti. Mora se ici na dokape u vlastitoj reziji, snalazenje kako znaju i umiju, a drzava u idealnom slucaju neka baca novac iz helikoptera, ako ga ima, ali ciljani poticaji prema sektorima, to nikako. To je em neefikasno em nepravedno. Socijalisticki.

    Treba nam ekonomija vece dodane vrijednosti. A to moze poroditi samo slobodno poduzetnistvo u liberalnoj drzavi.

    ovdje se slažem s Vama, ali kod nas je kod manjine djelatnosti ugrađena pamet, a kod većine fizički rad i očajna ekonomska računica.

    a s tom većinom će se nešto korisno morati napraviti, jer će, u protivnom, ovu manjinu zatući s porezima da bi se financiralo dosadašnje stanje.

    zato su ljudi u Dalmaciji i zatvarali firme i išli full u apartmane i rentanje koji su porezno povlašteni, jer su skontali da im se više isplati satrati 3 mjeseca, nego 12 mjeseci da bi u džepu legalno imali kojih desetak tisuća kuna više, koje bi onda nadoknadili hobi radom na crno, onako za gušt.

    a da se cijelo društvo prebaci na ekonomiju više dodane vrijednosti treba prekvalifikacija i vremena.

    p.s. trenutno kod nas imate apsurd da su naši mladi prvaci u digitalnoj pismenosti na razini EU-a, a da je nezaposlenost tih istih mladih na razini od oko 17% (skoro dvostruko više nego kod ostalih radnih skupina).

    prema tome, radni kapital za ekonomiju dodate vrijednosti definitivno postoji, samo je pitanje postoji li politička odluka da se novac namijenjen za ekonomiju usmjeri prema njima ili će se ići u spašavanje neproduktivnih radno intenzivnih grana ekonomije koje su nerentabilne i koje pritisak jeftinih proizvoda iz uvoza već odavno nagriza.

    s druge strane, činjenica je da vapimo za obnovom infrastrukture i bilo bi pametno da ljude koje nemaju digitalne vještine angažiramo na ovim poslovima kako bi se lakše obavila ekonomska tranzicija, a time i smanjio pritisak na sustav socijalne skrbi.

    zato sam u prethodnom postu i napisao neke konstruktivne prijedloge kako se odmah krenuti prilagođavati i koji je scenarij ako se to ne počne događati.

  • Procjena rezultata tvrtki i rizika ulaganja na tržištu kapitala nakon Corona virusa

    Quote from kupoprodajnik

    Tecaj je realno dominantno nebitan.

    Sto bi se desilo da je 8.5 kn za 1 euro?

    Samo bi stvari kostale vise u kunama.

    Svi inputi proizvodnje su na svjetskom trzistu i indeksiraju se u eurima i dolarima. Osim izvorske vode i nekih kultura mi nemamo niti jedan jedini cak ni poljoprivredni proizvod koji je dominantno s domacim inputima. Nafta i plin su strani, traktori su strani, samo je rad domaci. A i taj rad zivi od strane robe i usluga.

    O tehnickim proizvodima da ne govorimo.

    ako je to točno, onda bi bilo pošteno ljude pripremiti da određene djelatnosti jednostavno napuste i napraviti neki opći program prekvalifikacija, jer postavlja se pitanje di ćete sa svim tim silnim ljudima koji ni uz poticaje ni uz povoljne kredite ne mogu poslovati sa nekom dobiti.

    jer ako svi ti ljudi padnu na socijalu, uz uhljebe i penzionere, tko će bit ti koji će plaćati poreze i doprinose?

    a priča će bit još gora ako se takve krene spašavati, pa ulupa i tu još novaca, pa da tek nakon toga padnu na socijalu.

    kad već imaš situaciju da ti se firme pripremaju na bijeg iz Hrvatske, bilo bi logično sjesti za stol s izvoznicima i predstavnicima stranih firmi i dati neke garancije da će reforme koje oni traže biti provedene do tada i tada.

    ali pošto mi se ovaj scenarij ne čini izgledan, ići će medijski pritisak pojedinih grupacija da se samo njima poslovanje olakša, a ostali će ostati na cjedilu.

    onda logika nalaže da ako tvoj bizis ostane na onoj strani koja plaća poreze i doprinose na full, to jednostavno zatvoriti i prebaciti se u nešto di se plaća najmanje poreza.

    ili potražiti sreću vani.

    sve ostalo je bitka s vjetrenjačama.

  • SAPN (SAPONIA d.d.)

    Quote from naim

    Pa da si pitao, ja bih ti nabavio. Poslao te kome treba da imaš ili imate dovoljno.

    Ovako, ispadaš smiješan.... htio bi u društvo, a nemaš za ulaznicu. Nemoj biti naivan i vjerovati svakome tko nešto napise na forumu. Sve moraš uzimati i komentirati... cum grano salis.

    hvala na savjetu.

    moje namjere su dobre, a svi ponekad pogriješimo, pa i ja.

    budemo se čuli za dogodine.

  • OPTE (OPTIMA TELEKOM d.d.)

    Quote from naim

    Ma koga ti farbas.... novopečeni moderator piše gluposti o preuzimanju Bneta, a ti da bi izkokosario nešto po nizoj cijeni izmišljaš nekakve nebulozne kombinacije i pravis se pametan. Bolje ti je da sutis.

    Ja kad nemam nist pametno za reci i napisati, šutim.

    ja se bar za svoje nebuloze ispričam, za razliku od Vas.

    Vi tvrdite da se na glavnoj skupštini ne može saznati nikakva informacija koja nije izvan dnevnog reda, a onda Vas neki kolege na nekim drugim temama demantiraju i napišu na forumu koje su informacije saznale na skupštini, a nisu na dnevnom redu, a tiču se poslovanja i planova firme i nikome ništa.

    prema tome, ako ste dobronamjerni, poticali bi ljude koji imaju dionice i Optime i HT-a da odu na skupštinu HT-a, pa da barem pitaju i lopticu prebace na onoga koji treba dati odgovor, a ne da svi šutimo i ovdje vrtimo neke kombinacije u prazno.

    a hoće li dobiti odgovor, to ne znamo ni Vi ni ja, al tvrditi da nema smisla niti pitati, a činjenica da se očito može iskomunicirati i nešto što nije na dnevnom redu, nek kolege same odluče što će učiniti.

  • SAPN (SAPONIA d.d.)

    Quote from bjane

    st-brajo,@

    DA -upravu ste. Nije dobro iskomunicirano.

    Ostala mi u glavi zgrada u ST ,Poljička cesta,koja je promjenila vlasnika.

    Saponia postaje distributer umjesto MEPAS-a jedna od budućih planova.

    Na Scovillovoj skali je 110 po uspješnosti umjesto prijašnjih 40 .mislim na poslovanje...

    eto, baš zato mislim da bi bilo dobro raspetljati ovu situaciju sa BDMR, jer tu leži ogroman logistički potencijal za širenje na Split i Dalmaciju.

    ništa, ostaje za pratiti ili možda kontaktirati upravu?

    da sam znao da netko ide na skupštinu, postavio bih ovdje set pitanja.

    nema veze, ako ne bude nikakvih obavijesti na burzi, ostaje prilika za dogodine.

  • SAPN (SAPONIA d.d.)

    Quote from bjane

    Za zgradu preko puta vojne bolnice zainteresiran HEP.Tako je glasio odgovor na pitanje,

    Smanjen broj radnika na žalost ,ali svi su dobili otpremnine.Mislim na Saponiu.

    Svi krediti dani su unutar grupe,Znači nema greške..

    koja je to sad zgrada?

    koliko ja znam BDMR je zgradu preko puta vojne bolnice prodao Sveučilištu u Splitu.

    pretpostavljam da mislite na Osječku vojnu bolnicu.

  • SAPN (SAPONIA d.d.)

    ispričavam se, neću više pisati napamet (gledao sam ovo davno, pa sam više i zaboravio što sam vidio).

    sad sam pogledao izvješće i čini se da ipak nisu založene, al dugoročan i kratkoročan zajam Saponije prema Brodomerkuru iznosi 56 M kuna, a Koestlina 16,7 M kuna (zato mi je zdrava logika bila da su u zalog dane nekretnine, al očito su oni to drukčije riješili), a nema šanse da to BDMR ikad vrati, osim da se to prebije prepuštanjem ovih nekretnina u St Saponiji i Koestlinu.

    to bi onda bila win-win situacija.

    evo Vam dolje izvješće od BDMR, pa probajte Vi vidjeti jesam li nešto propustio.

    https://zse.hr/userdocsimages…1Y-REV-K-HR.pdf