Treba trezvene glave pristupiti svemu ovome i vidjeti i sagledati ono sto je bitno. Odmaknuti se od prizemnih poriva i pohlepe. Nadam se da će takav pristup rezultirati najboljim rezultatom za svakog ulagaca.
Posts by Flight
-
-
Meni se vidi da većina vas uopće ne razumije da tu vjerojatno neće biti nikakvih nadbidavanja, ulagaca iz branše, tendera i slično. I da Dalekovod već ima novog vlasnika, a taj iz dosadašnjih iskustava nije netko tko obožava manjinske dioničare i ima filantropske namjere.
Sto u konačnici predstavljaju postojeće dionice Dalekovoda (ili još preciznije rečeno dionice u vlasništvu Konsolidatora) u situaciji kad imate znatno vecu vrijednost duga od equitya? Instrument ulaganja? Ili instrument kontrole?
-
Ne znam sto je najbolje jer ne znamo namjere. Ali ako netko kontorlira skupštinu i upravu Konsolidatora onda kontrolira i ovisnog društva odnosno Dalekovoda. A onda može mijenjati i dugove Dalekovoda za dionice. Da li će neka takva zamjena biti u konačnici dobra za dioničare to mi sa strane, sa ograničenim informacijama, ne možemo znati. Treba biti oprezan s konačnim zakljuccima i dugoročnim prognozama. I svakako se truditi i ne postati glineni golub.
-
ima nešto u zakonu o preuzimanju dd. o zajedničkom djelovanju, kontroli, ovisnim i vladajučim društvima a također,
Obvezna ponuda za preuzimanje nastaje ukoliko fizička ili pravna osoba, neposredno ili posredno, samostalno ili djelujući zajednički, stjecanjem dionica s pravom glasa ciljnog društva prijeđe prag od 25% dionica s pravom glasa ciljnog društva...
dakle i neposredno i posredno tako da baš i nije to samo tako, onda nitko ne bi bio u obvezi objave ponude za preuzimanje nego bi trgovali sa vladajućim doo. tvrtkama...ne znam da je takvog primjera bilo u hr...
također, treba pričekati na koji način će izači iz pozicije, ima tu više načina a dlkv je jedina konsolidatorova imovina i mislim da agrokoru za kojega sumnjam da ima interesa dodatno ulagati, više paše keš od manjinske pozicije ili novog 2/3 partnera...nije isključeno da će napraviti javnu objavu , prodati dlkv i podjeliti pare sukladno udjelima u kapitalu...sigurno imaju plan
bitno je da izlaze iz pozicije i sigurno nisu ne pripremljeni te da je 10 kn bila stečajna cijena a dlkv je danas u sasvim drugačijoj poziciji nego onda
Treba pogledati stvar malo dalje od jednog zakonskog. članka. Isto tako u izuzecima od ovakve ponude piše da prijenos izmedju postojećih vlasnika ne lansira javnu ponudu. Drugim riječima, fond može sklopiti ugovor o prijenosu i prodaji sa Fortenovom i manjinski dionicari neće vidjeti javne ponude u ovoj rundi događanja. Naravno, i Fond i Fortenova mogu prodati udjele novom vlasniku, al upitno je da li će taj vlasnik biti neko novo ime iz biznisa i branše kojim se Dalekovod bavi?
Zašto bas spominjem Fortenovu, zato sto je za njih udjele otkupljivao PPD. Udjele u Fortenovi. Pored toga i Dalekovod je bio indirektno završio u nagodbi oko Agrokora zbog Dalmarine. Na sudskom registru to je i vidljivo kao i slijed prijenosa udjela na Fortenovu. To sve ukazuje na moguću bliskost PPD-a i Fortenove i zajednički interese. PPD je navodno otkupljivao i trazbine Dalekovoda, zašto bi to PPD činio ako nema dublji interes? Da isključivo zaradi na njima? Ne znam bas...
https://www.lider.media/poslovna-scena…lekovoda-129401
Takodjer, tamo (u Dalekovodu) su se neki vjerovnici odbili nagoditi kroz nagodbu nego su se nagadjali odvojeno kroz razlučna prava nad imovinom.
Netko, tko želi preuzeti Dalekovod ne bi se puno zamarao njegovim dionicama u prvom koraku, nego bi preuzeo kontrolu nad dugom i razlučnim pravima nad ključnom imovinom, a onda bi recimo tek išao dogovarati kupnju equitya kao kontrole nad subjektom. Mislim da upravljači fondom nemaju mnogo opcija već prodati udjel u Konsolidatoru, a time defacto i kontrolni paket u Dalekovodu. I najbolje bi bilo da to učine transparentno. Međutim, bojim se da oni ne odlučuju samostalno o najbitnijim stvarima, niti o kupcu kako je to bilo zamišljeno Zakonom o fondovima gospodarske suradnje.
Dakle, ako netko drži kljucne trazbine i razlučna prava onda taj defacto odlučuje i o equityu i i novome vlasniku. Kao i cijeni equitya. A kada nema jasne izlazne strategije, onda treba pokrenuti glinene golubove da se oni zalijeću i formiraju cijenu. A vjerojatno s druge strane i stabilizatore, no to ćemo tek vidjeti.
-
Obveze (Kvartalno) 2020-09 2020-06 2020-03 2019-12 2019-09 Dugoročna Rezerviranja 31.73M 32.40M 32.45M 33.47M 28.80M Dugoročni Dug 281.71M 351.92M 360.45M 378.07M 387.31M Ostale Dugoročne Obveze 1.09K 1.09K 70.32K 239.85K 410.52K Odgođena Porezna Obveza 8.94M 8.94M 8.94M 8.94M 8.94M Ukupne Dugoročne Obveze 290.65M 360.86M 369.45M 387.25M 396.65M Kratkoročni Dug 72.11M 90.75M 86.52M 60.01M 67.09M Obveze prema Dobavljačima 194.15M 197.97M 215.49M 221.60M 241.08M Obveze za Poreze 50.48M 54.30M 49.94M 59.19M 48.61M Ostale Kratkoročne Obveze 158.70M 91.48M 85.88M 84.69M 126.25M Prihodi Budućeg Razdoblja 45.06M 8.61M 31.20M 13.88M 30.62M Ukupne Kratkoročne Obveze 520.50M 443.12M 469.02M 439.36M 513.66M Ukupne Obveze & Kapital 906.49M 924.90M Pa računaj. Ukupno ima sto dugoročnog sto kratkoročnog duga preko 820 milijuna kuna na 30.09.2020.
Koji će dug kako ti navodis biti otkupljen? Predstecajni? Dospjeli? Razlucni? Fiducijarni?
Duga prema bankama i ostalim zajmodavcima te državi koliko ja vidim ima 560 miljuna kuna od kojeg je dio dospio. Zbog dospjeca se smanjio u posljednjem kvartalu dugoročni dio financijskog duga sa 352 na 282 milijuna kuna i onaj kratkoročni je smanjen sa 90 na 72 milijuna kuna, ali su ostale kratkoročne obveze u koje se cini se svašta trpa porasle sa 91,5 na 158,7 milijuna kuna. I još ima 50-tak milijuna kuna državi za poreze i davanja.
-
nemam sad vremena pa da ne dužim. kasnije malo ću to probati objasniti ali samo jedan indikator. insajderi bi već cijeli ovaj tjedan divljali po bidu ili asku.
Ajmo reci da to zna 5 ljudi. Dosta je toga pomalo prolazilo svaki dan po niskoj cijeni a u tom i je bit da se prije ne povećava cijena.
Pametna je igra. Jos kad dode objava o otkupu preostalog duga. Sta ce se onda divljat po asku
Otkupu kakvog preostalog duga?
Duga ima ukupno preko 820 milijuna kuna?
Puno ti zujiš, al malo meda daješ.
-
Znaci kupac ustvari nije kupac nego je on privremeni kupac koji će peglati cijenu do prodaje konačnom kupcu?
Pa ako je kupac u obvezi javne ponude onda bi ostali dionicari trebali učiniti točno sto?
-
A zašto “nakon” prodaje imovine?
I zašto bi sadašnji vlasnici išta zadržavali u vlasništvu?
-
Treba kvalitetno raspraviti situaciju i mogućnosti da se vidi i shvati kontekst cijele price. I kako bi se ona mogla dalje razvijati.
-
Fortenova ima ostatak, znaci 34%. Tko je kupovao dug za Fortenovu? I dug Dalekovoda?
PPD
Sto ako Fortenova otkupi ostatak Konsolidatora? Sto od toga imaju ostali dionicari?
-
Ne nego Fortenova. A u fondu država i slična ekipa ex-Agrokor, montmontaza i ostali.
-
A čiji su novci u Konsolidatoru?
I u tom fondu koji je suvlasnik Konsolidatora?
Pogledajte u sudskom registru. I ostalim javno dostupnim izvorima.
-
Koliko ja shvacam fond mora prodati udjel u društvu koje je većinski vlasnik Dalekovoda. Dakle, radi se o posrednom preuzimanju. No, u Zakonu o preuzimanju dioničkih društava postoje i neke iznimke.
Zato treba biti pažljiv prije donosenja konacnog zaključka ovako rano jer ne znamo hoće li oni prenositi taj udjel unutar istih vlasnika ili će ga ponuditi putem tendera odnsono nekog drugačijeg modela prodaje.
Ne znam koliko bi bilo unosno prodavati nešto sto je u postupku restrukturiranja i ima značajno nizu cijenu od inicijalnog ulaganja. Bilo bi korektno od upravljača Konsolidatora da su javnosti ponudili neki plan, a ne samo poslali uopćeno i dosta nejasno priopćenje (konacnog društva).
-
Neto dobiti?
Moraš napisati na sto točno misliš, a ne obuhvatiti to nepreciznim pojmom tipa rezultati ili prihoda kako si ti napisao.
To je procjena i misljenje analitičara Interkapitala.
Ja bih se zadržao na Ebitda i operativnoj dobiti. I sto konkretno i koliko će utjecati na tu dobit koju spominješ.
-
Ja mislim da je kod Adrisa prisutan još i element koji kod zbrajanja jedan i jedan ne daje dva. Adris je defacto holding kompanija vise raznorodnih biznisa i kao takav ostvaruje rezulatate koji variraju od godine do godine jer je eto recimo ove godine turizam bio los, a recimo uzgoj i prodaja ribe dobri. Tesko je istovremeno stvarati vrijednost na svim biznisima jer oni nose svoje specifičnosti i upravljačke izazove. Investitori gotovo redovito vise vole tzv. Pure-Play investicije. Dakle, ako kupujem sunčališni turizam na Jadranu onda direktno kupujem turisticku kompaniju tipa RIVP, LRHC, SUKC ili PLAG, a ne holding koji ima u vlasništvu takvu kompaniju. I onda uvijek postoji taj diskont na Pure-Play. Mogu zamisliti da će jednog dana doći neki akviziter koji može biti i financijska ustanova ili fond i kupiti Adris. Presložit ga, doraditi mu dijelove i nastaviti poslovanje s pojedinim dijelovima, a druge rasprodati. U komadima. Naprosto, cini mi se da bi kao “sum of its parts” Adris vise vrijedio nego sto vrijedi ovakav kakav jest danas gdje prosječni investitor ne zna i ne razumije sto povecava prodaju, a sto profitabilnost. Niti sto se zbiva na pojedinim razinama cijele kompanije, u njezinim pojedinim dijelovima kao ni između njih. Sto jednostavnije i izravnije bi bio nekakav jednostavan recept komuniciranja s javnoscu i dioničarima. Vođenja poslovanja i jasno prezentiranja tih rezultata javnosti.
Glede Adrisa i ostalih firmi i dionica jedino što je bitno su brojevi. Brojevi im ne idu u prilog, a njhovi povrati ne prate njihove poslove tj investicije. Jedino što im radi to je Cromaris, ali hvaliti se padom od 45 % u turizmu u usporedbi s drugima čiji je pad 60 % je zaista loše. I to u firmi čija je soba u investiciji vrijedila 600 000 eura u usporedbi sa sobom od 200 000 eura. Pa onda ovaj koji ima pad od 60% ima i dalje puno veći povrat na uloženo nego Maistra.
Ne snalaze se oni najbolje niti u osiguravateljskom poslu. Pogledajte izvješća drugih osiguravateljskih kompanija.
Vi ste se ocito probudili iz dugog sna, pa ne znate da se Hrvatska hvali kako je sa 50% prometa prvak u Europi po turizmu i o tome svi vec pricaju mjesecima, pitam se zasto, mozda se nesto nenadano dogodilo 2020, hmmmm, ne znam... Ajmo onda pricati u vakumu informacija ako je to metoda kojom se zelite koristiti. Dakle, Maistra je u relativnom smislu odradila najbolju turisticku sezonu u odnosu na bilo koju drugu kompaniju na ZSE, ukratko 55% prošlogodišjeg rezultata, niti jedna kompanija izlistana na burzi u smislu prihoda u turizmu nije ostvarila takav rezultat. Kad već uspoređujete Maistru s drugim turistickim kompanijama, jasno je da ona cilja na elitniju klijentelu nego Valamar i drugi i u skladu s time su im dotjerani i Hoteli i investicije, meni osobno jedan hotel Lone npr izgleda bolje nego ijedan Hotel Valamara, ali to ovisi o ukusu.
Croatia osiguranje je usla u dosta jaku PR ofenzivu s Laqo platformom, vidjeti cemo koliko ce to poluciti uspjeha, ne mogu suditi o tome jer je ta digitalna transformacija u principu tek krenula, treba cekati rezultate.
Apropo kupovine vlastitih dionica i podjele upravi i zaposlenicima, eto zbilja ste ulovili ADRS, to je zbilja unikatan primjer (osim samog HT-a koji je to radio, to redovno radi ATGR, ADPL, ZABA, ERNT, i ini drugi).
Ponovit cu ono sto sam vec pisao prije, analiticari ERSTEa i Interkapitala predviđaju rast prihoda u ADRS-u od 114,6% iduce godine, vise nego Valamar, vise nego ARNT, vise nego ADPL, vise nego ERNT, vise nego HT, ili bilo koje druge dionice... Meni je to dovoljno, kome nije nek ulaze u nesto drugo, no hard feelings...
Misliš rast od 14,6%?
-
Gledaj ovako, Maistra je u ovim okolnistima apsolutno pomela konkurenciju, i RIVP i ARNT su imali pad prihoda od preko 60% dok je Maistra u istom sektoru imala pad od -45%, vrlo značajna razlika. To što se o tome na ovom forumu ne piše, nego se RIVP dize u nebo to je problem hrvatske investicijske javnosti, jer Maistra je odradila spektakl ove godine u danim okolnostima, al o tome ni glasa na ovom forumu. Nadovezujuci se na to, prema jako puno projekcija, jug Hrvatske odnosno aviodestinacije gdje je RIVP ipak dosta zastupljen nece vidjeti veliki comeback ove godine, ako ce itko ostvariti comeback to ce ponovno biti Istra i Kvarner, dakle Maistra je opet za koplje u prednosti.
Drugo, Cromaris raste u prosjeku 10% godisnje i nastavio je razvljaljivati i ove godine (npr. samo u lipnju 2020 ostvaren je rast od 20% prodaje u odnosu na lipanj 2019). Između ostalog vidim da Cromaris dosta širi network pa je npr. CEO Cromarisa postao pod-predsjednik Europskih proizvođanja marikulture.
Croatia Osiguranje ima stabilno poslovanje, i vidjeti cemo hoce li digitalizacija donijeti značajne pozitivne pomake krajem ove godine.
Podsjetili ste me na jednu pricu prije 30-tak godina.
VHS vs BETAmax. Beta je ima superiorniju sliku. Beta puno bolje snima. Beta ima sve bolje od VHS-a. Na kraju je Beta kolko god bila dobra i bolja propala jer ju nitko nije kupovao dok VHS je... nestanak VHS-a ne spominjem jer vrijeme cini svoje .
vrijeme i nova tehnologija. Nekad je dodana vrijednost u kvalitetnom marketingu i kako se odnosiš prema investitorima i dioničarima. To Austrijanci očito je mnogo bolje znaju od nekih susjeda iz Istre.
-
Ne znam gdje si vidio to da je dižem nekog u nebesa. Očito još jedna od tvojih zabluda kao sto je i ovo gornje krštenje još jedna zabluda. Valamar je precijenjen to nije sporno, al pitanje je da li je Adris i koliko podcijenjen. U smislu cijene i eventualne premije u preuzimanju vjerojatno da, al u ovim okolnostima, gledajuci operativnu profitabilnosti, Adris ne vrijedi puno vise od ove cijene.
-
Svaka njima čast, al nema rasta ni zarade, a ove godine nije bilo ni dividende. Postoje naravno objektivne okolnosti za situaciju i rezultate i to nije sporno. Mali dionicari ionako ne “odlučuju” o cijeni dionice na burzi, a to sto veliki nemaju motiv da kupuju dok neki prodaju meni govori u prilog tezi da je većina ili znacajna manjina umorna od ambicija i vladanja jednog čovjeka. Kako iznutra, tako i izvana. Možda je sazrijelo vrijeme da se nekome drugome prepusti vlasnistvo, al ne vjerujem da će se dogoditi to prije nego sto se gore spomenuti na ovaj ili onaj način povuče iz price.
-
Da bi cijena rasla trebaju barem postojati prevladavajuća pozitivna ocekivanja vezana na rast rezultata. Neće sama odluka niti neki plan otkupa podići cijenu, ako nema ovog napisanog u prethodnoj rečenici.
Situacija je kompleksnija nego ti to crtaš programirajuci rast temeljem programa otkupa.
-
A koliko je ukupno protrgovano u posljednjih 6 mjeseci?
I zašto nitko drugi ne kupuje velike količine Adrisa ako je toliko podcijenjen? Na stranu spekulativnih par posto gore-dolje. Recimo HT-om se mnogo vise trguje, a i trezor je znatno aktivniji. Ne bih sada ulazio u raspravu oko vrste biznisa i kakva je razlika izmedju dviju firmi, no moram naglasiti da se kod Adrisa već dugo vremena vidi nepovjerenje tržišta u upravu i dosadasnji model upravljanja. Sve je kao divno, puno se ulagalo, al povrati su znatno ispod ocekivanja. A i ona milijarda koja je izgubljena na Agrokoru (iako ja osobno mislim da je ta milijarda donijela i dosta koristi) očito nije dobro sjela na želudac dioničarima.
Je firma je velika, bilanca je velika, radi se, al dosadasnji rezultati nisu spektakularni i mislim da pored Covida to utječe na slab interes investitora. Potrebno je vece provjetravanje i “nova krv” u kompaniji. Neki novi ciljevi. Dionicari bi sigurno cijenili da im netko kaže ciljamo tu prodaju, taj i taj profit, toliko dividende, kao sto to recimo rade u Valamaru. Postići ćemo to tako i tako....a čini mi se da bi najviše (o)cijenili stvarni odlazak i umirovljenje kljucne persone, a taj i takav film ne vjerujem da ćemo tako skoro gledati. Umjesto toga, oni dobivaju panegirike glasnogovornika iz same kompanije ili na skupštini “Najvecega”. Redovito su to rijeci utjehe i nade da će se još vise investirati, biti još bolje, da su prema tom i tom pokazatelju najbolji, da će na Londonsku burzu, ući u nove biznise, nove investicije.... i tako. Vrijeme ide, a situacija i rezulatati ne prate priču ni ocekivanja.