Moraš se više posvetiti temi i bolje je pratiti pa ćeš sve saznati.
Posts by Flight
-
-
zar ni kada dionica sa 5 nula nosi divku sa 4 nule
pa nije stvar u broju nula,tom logikom bi dionica po cijeni 0,1 kn bi bila najbolja
A koja to dionica na svijetu sa 5 nula donodi dividendu s 4 nule ???
Heh, a možda stvarno takva negdje i postoji.... 😁
Kak to uopće upisati u “search engine”?
-
Bas sutra?
moguće je i da se situacija promijeni u kratkom vremenu, ali trenutno ne vidim nekaj pozitivnoga. meni na grafovima target nije previše bitan (svejedno nikad ne pogodimo dno ili vrh), više me zanima trend.
A gle možda bi netko i razmislio o tvojoj izjavi kad bi naveo neke konkretne argumente za Product carriere ili TPNG, ovako.... opet pucaš u prazno. U stvari koje su per se razumljive, tipa.... nebo je plavo, a trava zelena
-
To je nist. To su sve zanemarive količine.
-
HM ?
Što ako iznenađenje čeka iza ugla ?
DAnas poslije 16 00 ili sutra poslije 12 00 ?
ako znaš kada onda znaš i koliko
Poanta je da ti ne znaš i da tako i ostane
-
Ja ne mislim da vrijedi. Stavi 20 komada pa da vidimo hoće li proći.
Ovako, po oglasnicima, komad po komad može se oglašavati sto se hoće i povlačiti oglase. Odakle ti znaš kolika je cijena postignuta i je li uopće dionica prodana.
Dok nema organiziranog tržišta nema ni koliko toliko fer cijene. Jedni misle ovo drugi ono, al nisam siguran da bi se netko potukao za dionice po cijeni sa “5 nula”.
-
ja znam za dio tko prodaje
Nemojte samo reći da znate, nego i tko prodaje pa ćemo Vam možda i vjerovat 😃
A da si kupiš knjigu na dva datuma pa sam provjeriš? Kameradi u ATPL bi ti bili zahvalni.
A sto je to uopće bitno tko prodaje? Mnogo važnije je stvarno stanje stvari i održivost rasta vozarina. Sto te briga tko kupuje ili prodaje ako imaš ispravnu procjenu i siguran si u održivost rasta.
-
Jedino tko je tu vrhunski odigrao kolika ja vidim iz kretanja cijena brodova posljednja dva mjeseca su njihovi kreditori koji su preuzeli imovinu kojoj je počela rasti cijena, a njih su zavezali s rentom za koju je upitno kakve će koristi od nje imati ATPL osim što će na taj način zaposliti radnike koje bi pri direktnoj prodaji morali otpustiti i vjerojatno će se dugoročno smanjiti teret financiranja poslovanja, jer se više neće plaćati kamate na dosadašnje, relativno skuplje kredite. Al će plaćati najam za kojeg ne znamo kako će utjecati na P&L račun.
A ovo da će oni započeti neki novi ciklus i naručivati nekakve nove brodove je trenutno ravno "znanstvenoj fantastici". Tko će im dati kapital za nove brodove. Svi su pobjegli iz tog sektora osim manjinskih koji se više-manje spekulativno klade na dugoročni oporavak vozarina. I tu opet dolazimo na osnovni problem ATPL, a to je nekompetentna i netransparentna uprava koja partikularno štiti, uglavnom vlastite interese. Što s druge strane dovodi do nepovjerenja investitora koji ne žele dati kapital za daljnji razvoj poslovanja i firme. Ili ako to žele, ne žele to s postojećom uprave. I onda se cijela ova trakavica nastavlja vrtjeti u krug. Pa to je barem jasno i usputnom promatraču.
-
Vidiš, mi ne znamo kako je ugovorena "stanarina" odnosno cijena najma ni kako se mijenja. Da li je cijena najma fiksirana za cijelo razdoblje rente, ili ima promjenjivi parametar ovisno o "stanarini" tj. tržišnim okolnostima ili je kombinacija fiksne i varijabilne komponente najma. I zato kada pričamo o transparentnosti pričamo upravo o faktorima koji bi trebali biti javno poznati, ili barem pojednostavljeno opisani da prosječan investitor može shvatiti utjecaj pojedinih poslovnih odluka (onih najbitnijih), a ne vezati svoju odluku isključivo za kretanje "stanarina" - vozarina koje mogu imati i imaju utjecaj, no pitanje je u kojoj mjeri i kako se to može odraziti na poslovne rezultate, a shodno tome i cijenu dionice. Kad nemaš te informacije, ne možeš ni procjenjivati utjecaj osim bazično i dosta površno.
-
Win-win sutuacija, ali nekima ne odgovara, kao prodali su brodove? Pa brodovi i tako nisu tvoji dok god ne otplatiš kredit.
Uostalom kao i kuća, stan, auto, hoteli, proizvodna oprema, strojevi ili bilo šta drugo što se uzme na kredit.
Ma daj, ako ti uzmeš kredit kod banke za stan, ne možeš ga prodati dok ga ne otplatiš? Ma otkad to? Možeš ti njega prodati, ali paralelno sa skidanjem hipoteke odnosno jamstva moraš dati drugo jamstvo (hipoteku) i/ili isplatiti taj kredit. Al to ne znači da ga najprije moraš isplatiti da b se doveo u mogućnost da prodaješ nekretninu.
Al ako prodaš stan banci i uzmeš ga u najam, od nje e onda ga stvarno ne možeš više prodati. I sad recimo, stanarine narastu i porastu i cijene stanova, kome odlazi ta korist od rasta ako nije specifično ugovorena, tebi kao najmodavcu ili banci kao vlasniku?
-
Insinuacije? A firme blokirana u listopadu prošle godine. https://eho.zse.hr/fileadmin/issu…2fd1c0910da.pdf Prodaje imovinu i uzima je natrag u najam? To valjda radi njihove genijalne poduzetničke vizije ili u tome trenutku radi prijeteće insolventnosti?
https://eho.zse.hr/fileadmin/issu…068e85937f4.pdf
https://eho.zse.hr/fileadmin/issu…905935eceb5.pdf
Atlantska u konsolidaciji ima cijeli niz društva koja mogu biti likvidna iz poslovanja, i čiji zbroj može sugerirati da novca ima, a u stvarnosti taj novac nije raspoloživi slobodan novac koji se može korostiti bez ograničenja. I ovaj tekst o Laus cc ukazuje da su išli uzimati pozajmice od ovisnih i pridruženih društava da pokriju novčane deficite i plate dospjele obveze i račune.
Na kraju, njima je lanjska pro-forma Ebitda iznosila 74 milijuna kuna, a samo su za kamate kreditorima platili vise od 57 milijuna kuna. Je, uspjeli su djelomično smanjiti troskove financiranja u odnosu na 2019. godinu, ali su im pali i prihodi. I bas kad je budućnost nagovijestila oporavak vozarina i možda “bolje dane” oni su prodali dio brodova i uzeli ih u najam sa za sada nepoznatim učinkom na buduće poslovanje društva.
-
Aha, ti si ozbiljan, a ja neozbiljan. Al kad ti postavim konkretno pitanje ne dobijem konkretan odgovor. Sve oko ATPL i njezinih kljucnih ljudi je po mojem osobnom sudu netransparentno. Od ulagačke politike, preko upravljačke politike, strategije, trgovanja na burzi, pa sve do kadrovske poliitke. Kome se to svidja, samo naprijed. Al kad oni napišu u svojem demantiju ovo:
“Za komentar ove prijave smo pitali Atlantsku plovidbu iz koje su nam odgovorili kako Atlantska plovidba d.d. “zbog očuvanja digniteta i poslovne tradicije...” Onda se meni osobno okrene želudac... jer jedini dignitet kojeg su oni oduvijek njegovali i čuvali je dignitet interesa vladajuće ekipe i tradicija brige za njihove novčanike.
-
A sto je konkretno netočno?
Imaš situaciju gdje jedan dionicar i uprava i dio ekipe iz firme (NO) upravlja netransparentno firmom i defacto nitko ne zna sto se radi. Sazna se tek nakon sklapanja ugovora za koje je pitanje kakvi su. Tko je Bilbija da se njemu prepustilo upravljanje sa Kulašom i ostalima? Ako oni ostvaruju kontrolu sa svojom ekipom, pa neka onda daju javnu ponudu i preuzmu je!
Naravno da neće. Jer se ne isplati.
Optužuje se jedan udjelnicar iz Laus cc zato sto stiti svoj interes, a istodobno manjinski dionicari štite ekipu iiz ATPL za koju je upitno radi li jednako u interesu svih dionicara ili samo pojedinaca oko vrhuške kompanije. Nisam vidio da se kritički ovdje ili na skupštini preispituju njihovi potezi i upravljanje firmom. Sad kad su vozarine počele rasti i kad je došlo do blagog oporavka poslovanja i rasta vrijednosti imovine odnosno cijena te imovine, nakon godina stagnacije istih, oni su je prodali. I sto se konkretno zna o tim njihovim aranžmanima? Van kruga njihova utjecaja - ništa.
-
Naravno da je htio naplatiti svoj udjel, al ako je istina da je trebala suglasnost svih članova NO za navedenu pozajmicu, a on je član društva i član NO onda je netko očito dogovarao stvari mimo NO i napravio prekršaj sukladno društvenom ugovoru. To sto on hoće ili je htio je potpuno nebitno iz perspektive dionicara Atlantske koji su redovito ostajali zakinuti za detaljne informacije o blokadi otprije godinu dana i opcenito strategiji i aktivnostima uprave koja je sklapala razne financijske aranzmane, prodavala i unajmljivalia imovinu u posljednjih godinu dana. ATPL nema većinskog vlasnika, ni navodno kontrolne dioničare, no većina dionicara je koliko ja shvacam slabo upoznata ili potpuno neinformirana o strategiji te firme i namjerama uprave. Da ne spominjem pojedine dioničare iz čijih trgovinskih i ostalih aktivnosti je nemoguce realno sagledati situaciju u firmi i strategiju njezina buduceg poslovanja i razvoja.
-
Ttgovina utjecajem. Iz firme u kojoj je član društva ATPL izvlači materijalnu korist na uštrb ostalih članova. Možda je to za ATPL beznačajan iznos al ukazuje na prijetvornost i ponašanje nekih ljudi iz Atlantske, a moguće i tešku financijsku situaciju koja se skriva(la) od ociju javnosti.
-
Ane nebrine za cijenu,nit orala nit kopala zanjih. Dobila žena,prodaje dionice da si kupi nešt ljepo ,i to je sva mudrost. A mi nek smišljamo teorije zavjere. Oni uživaju u životu. A mi dršćemo na par kuna gore dolje cjene.
A čuj, netko je platio navodno te dionice gotovo 31,5 milijuna kuna, da bi ih ona prodala za 5-6 milijuna. Zašto je netko svjesno ili nesvjesno išao napraviti takvu transkaciju i zašto bi netko prodavao nešto sto je platio 700 po 100 ili nešto vise kuna manje od 3 godine kasnije?
-
Ne možeš. Tamo gdje nema većinskog vlasnika (firma je public ili ima potencijal za preuzimanje) i/ili većinski vlasnik nema x-društava u vlasništvu koja su komplementarna ili koja mogu supstituirati poslovanje jednog, drugim drustvom ovisno o njegovim planovima i/ili potrebama.
-
A recimo da “sutra” većinski vlasnik proda svoj rabljeni dok Lencu za 30-40 milijuna eura i većinu poslova prebaci u neko drugo svoje brodogradilište i recimo dođe do krize na trzistu, američka mornarica počne raditi remonte negdje drugdje, vise ne na Mediteranu. Lenac radi dva, tri kvartala s minusom i kapitalne i novčane rezerve se smanje na razinu dostatnu za golo preživljavanje. Vidiš, to su sve rizici s kojima dionicari trebaju računati i imati ih na umu. Redovito pratiti situaciju i analizirati je. A svi ili većina ih je u domeni odluka većinskog vlasnika i svi oni mogu samostalno ili skupno utjecati na polozaj manjinskih dionicara. Jer njihov polozaj je dosta inferioran u društvu kakav je Lenac. Po načelu, “take it or leave it”. Sad je “sve super”, no radi se o ciklicnom biznisu i to nikada ne treba smetnuti s uma.
-
A tko kaže da svi neće moći ponovno kupovati po 5 ili 7?
To je potpuno deplasirana rasprava. Nije poanta čiji je veći nego koji je osim rezultata driver koji bi mogao utjecati na cijenu dionice. Iako neskupa, osobno nisam fan dionica preuzetih firmi koje imaju većinskog vlasnika, koje su ovisno društvo odnosno imaju maticu/majku “iznad njih”, nemaju politiku otkupa dionica u trezor, ne isplaćuju dividendu Itd. Ok, dionica je ponavljam neskupa, al pitanje je u kojoj mjeri ta “jeftinoca” kompenzira gornje “nedostatke”. I sto se događa kad neki od gore navedenih “nedostataka” nestaje i dolazi do znacajne promjene u odnosu prema investitorima? Ili se u suprotnom politika prema manjinskim vlasnicima zaoštrava i većinski dionicar počinje poduzimati aktivnosti da dodatno obezvrijedi udjele manjinskih suvlasnika.
-
Ako ti znas zasto su dosli, prosvjetli nas.
1. Ne pratim UOPĆE stanje s ovom pionicom.
2. Svaki vlasnik želi prije svega namiriti sebe i izvuči što više love.
3. Izvlacenje love najčešće je preko dividende. ALI...tržišna cijena pionice vlasniku nije bitna
4. Uvažavajući rečeno pod točkom 3, tzv investitor😁 kupi pionicu po 11 kn ( malo pivo, taman za popiti). No, nakon toga cijena pionice ode npr. na 3 kn. A vlasnik podijeli dividendu od 4 kn(!!!) po pionici. On je izvukao lovu, a tzv investitor sada ima 3+4 kune...
Je, al nakon najave dividende cijena se počinje “ravnati” po prinosu i ocekivanjima glede istog, pa investitori “vraćaju cijenu” na 11, pa i više kuna. Nije to bas tako lako presjeći, sto, zašto, gdje i kako.
