upravo u saboru-benčić-zahtjev za reviziju nagodbe u agrokoru
Drago mi je da uživate u mojim pitanjima, a ja uživam u vašim odgovorima. Pitam vas o Agrokoru, a vaš odgovor je NGO aktivizam. To vas je naučio valjda Orban. Upravo ste tri minute obrazlagali zašto Dobronić nevalja. Vaš cilj je spriječiti reviziju nagodbe u slučaju Agrokor i zato Dobronić neće biti predsjednik Vrhovnog suda jer je pokazao da može donositi teške odluke u teškim trenucima”, rekla je Benčić.
Dodatni problem kojeg vidim je liberalizacija usluga, primjerice dolazak TransferWisea, Revoluta, itd. Ovo se ne tiče samo ZABA-e, nego svih banaka. Navedeni servisi su posebno zgodni za izbjegavanje bankarskih tečajeva konverzije.
Bit će zanimljivo vidjeti kako će uvođenje EUR-a utjecati na banke, s obzirom da će zarada od promjene valuta bitno opasti.
Iako opet, bankari su to, dignit će neke fiksne naknade da kompenziraju gubitak.
Očekivana vijest, bilo je pitanje trenutka.
Neznam što je bolje.
a) To što ćemo dobit vrhunsku divku.
b) Ili što katastrofičar kolega Paulie (potajice) umire u zavisti.
Ma, ipak točka a).
Ne vidim povoda da me prozivate na temi na kojoj sam zadnji put pisao prije mjesec i pol dana, čemu provociranje ? Vjerujte mi nitko nije zavidan što posjedujete ovu dionicu.
Nemam ništa protiv da se ovdje isplati dividenda i da svi dobro zaradite, hoće li to ovdje biti slučaj ili ne vidjet ćemo, ne znači da će ZABA nužno isplatiti dividendu ove godine čak ni ako to bude moguće. Ali ako vas to veseli bit će mi drago da je izglasaju i da svi napunite džepove i budete sretni.
Meni ZABA nije atraktivna iz drugih razloga, dividenda je tu najmanji problem.
P/E = 19, EPS je 3,27 kune, a vidim da ovdje pišete o dividendi na razini nekoliko kuna, takav trend nije održiv. Ja više volim one firme koje zarađuju više novaca nego što isplaćuju dividende.
Vlasnička struktura se sastoji od 97% kontrolirajućeg interesa dvojice dioničara, scenarij sličan PBZ-ovom je lako moguć.
I glavni razlog, ZABA je najveći igrač na malom tržištu i nemaju više gdje rasti. Mi nismo zemlja imigracije, broj stanovnika se smanjuje. Tako da očekujem stagnaciju prihoda, dobit možda može nešto i porasti, ali sve je tu u tvrdim gabaritima.
ZABA/HT, to je ista priča, dosadna dionica koja daje nešto veći prinos nego kamate u banci, i to je u biti to, ali ovdje se neće nitko obogatiti.
Iskreno između ove dvije dosadne dionice rađe bih odabrao HT jer sam siguran da se on neće delistirati. Za ZABA-u nisam siguran.
Završni čin brisanja Agrokora: Nema više Konzuma, PIK-a Vrbovec, Jamnice, Leda, Zvijezde…
Najveće kompanije (nekadašnjeg) Agrokora izbrisane su ovih dana iz Sudskog registra, a postupak će biti zaokružen brisanjem matičnog Agrokora d.d., kojem su tvrtke kćeri pripojene prije brisanja. Tako su prestale poslovati i postojati tvrtke koje su (bile) nositelji najpoznatijih brendova najmoćnijeg koncerna u Hrvatskoj.
Osim najvećeg, Konzuma, nema više ni PIK-a Vrbovec, Jamnice, Leda, Zvijezde, Tiska, PIK-a Vinkovci… Sve te tvrtke najprije su pripojene Agrokoru d.d., pa izbrisane. Drugi dio tvrtki poput Belja, Velpro centra i Vupika već su pripojene matičnoj kompaniji, i trebaju biti izbrisane. Ista sudbina čeka sve originalne sastavnice nekadašnjeg koncerna.
Pitanje je legitimno i valjano, Adris sam prestao kupovati radi netransparentnosti i odnosa prema dioničarima, u Agrokoru su spržili preko milijardu kuna, s kamatama trogodišnju dobit iz najboljih vremena, a prave se kao da to nije briga svih dioničara, ili još gore, kao da se to uopće nije dogodilo.
Za te novce mogli smo svi dobiti 70-75 kuna dividende po dionici.
Nažalost osim vrhuške nitko ne zna što se događa, jer šute o poduzetim pravnim radnjama.
Moram reći da je dao fenomenalno objašnjenje kako se u nas rade dokapitalizacije za ljude koji nisu dio tržišta kapitala, ovo i baka s placa može shvatiti.
Kako se obezvrjeđuju sadašnji vlasnici?
– Krajnje pojednostavljeno: recimo da ja imam 600.000 dolara i dajem vam mogućnost da vi ulaganjem 50 tisuća dolara postanete 55 postotni vlasnik ukupnog novog iznosa od 650.000 dolara, što iznosi 385.000 kuna. Na taj način, ulaganjem 50.000 dolara, vi postajete vlasnik imovine vrijedne 385.000 dolara, a meni, koji sam prije toga imao 600.000 dolara, sada ostaje 315.000. Vi ste automatski zaradili, a ja izgubio 335.000 dolara. Pored toga, kao većinski, 55 postotni vlasnik, vi ubuduće odlučujete kako će se upravljati novim iznosom od 650 tisuća dolara. Ovdje treba napomenuti da meni vaših 50 tisuća dolara uopće nije trebalo.
Kako to izgleda u konkretnoj dokapitalizaciji "Jadroplova"?
– Kvaka ovakve dokapitalizacije leži u činjenici da je nakon dokapitalizacije postotak rasta vrijednosti sadašnjeg stvarnog iznosa temeljnog kapitala "Jadroplova", koji se ostvaruje prodajom dva milijuna novih dionica, znatno niži od rasta postotka upisanih dionica nakon dokapitalizacije.
Sadašnja stvarna vrijednost temeljnoga kapitala iznosi 146 milijuna kuna (23 milijuna dolara), a za godinu dana će – bez dokapitalizacije – iznositi 320 milijuna kuna (50 milijuna dolara). Znači, sadašnji vlasnici 1,6 milijuna dionica sada imaju imovinu stvarno vrijednu 146 milijuna kuna, za koju sasvim izvjesno znaju da će, zbog izvanredno povoljnog stanja na brodarskom tržištu, za godinu dana, ponavljam, bez dokapitalizacije, iznositi 320 milijuna kuna. Dokapitalizacijom, ili prodajom dva milijuna dionica iz nove emisije, vrijednost temeljnoga kapitala u iznosu od 320 milijuna povećat će se za samo 50 milijuna kuna ili 15 posto, ali tada se dijeli na 3,6 milijuna dionica, jer smo dodali dva milijuna novih dionica, pa je njihov broj porastao za 122 posto.
Što nam to govori?
– To znači da strateški partner, koji je dva milijuna dionica platio 50 milijuna kuna, automatski postaje vlasnik 55 posto udjela u 370 milijuna kuna temeljnoga kapitala, što je 204 milijuna kuna, a sadašnji vlasnici, koji bi bez dokapitalizacije raspolagali s 1,6 milijuna dionica vrijednih 320 milijuna kuna, ostaju s istim brojem dionica, ali je njihova vrijednost pala s 320 milijuna kuna bez dokapitalizacije na 167 milijuna kuna s dokapitalizacijom. To znači da je dokapitalizacijom po cijeni od 25 kuna za dionicu strateški zaradio, a sadašnji su vlasnici izgubili 154 milijuna kuna.
I to bi se smatralo uspjehom...
Na isti način, čak i kada bi se nova emisija od dva milijuna kuna prodala za 100 kuna po dionici, sadašnji bi vlasnici izgubili, a strateški partner zaradio bi oko 86 milijuna kuna.
pocelo brisanje dionica. Ode ledo prvi
Nisam vidio nikakvu obavijest, brisanje odakle ?
Nisam pratio ovaj slučaj uopće, ali nije mi jasno što HPB glumi ako su pravomoćno izgubili. Morat će platiti na ovaj ili onaj način, a s obzirom na veličinu ovo im nije ne znam kakav udarac.
Naime, kako je prvi pisao Index, Općinski građanski sud u Zagrebu presudio je 30. studenoga prošle godine, a drugostupanjskom presudom potvrdio je Županijski sud u Varaždinu 27. svibnja ove godine, da je Hrvatska poštanska banka dužna isplatiti Puhariću 12.677 milijuna kuna. S kamatama i sudskim troškovima dugovanje iznosi približno 30 milijuna kuna.
"Budući da smo zaprimili očitovanje HNB-a, u kojem se navodi da HPB raspolaže s dovoljno imovine za podmirenje svih dospjelih obveza, te se sama banka u izjavi za Index.hr pohvalila da raspolaže s dovoljno sredstva da može postupiti po presudi, ali da to neće učiniti jer se s presudom ne slaže, bili smo prisiljeni pokrenuti ovršene postupke radi prisilne naplate potraživanja temeljem sudske presude", kaže nam Lalić.
"Međutim, ukazujemo da protiv pravomoćne sudske presude nije moguće korištenje redovnih pravnih lijekova, već samo izvanrednih pravnih lijekova, koji ne odgađaju obvezu plaćanja prema pravomoćnoj sudskoj presudi. Dakle, 'pravni mehanizmi' na koje se banka referira ne odgađaju obvezu postupanja po pravomoćnoj sudskoj presudi, a namjerno nepostupanje po presudi predstavlja kršenje zakona", navodi odvjetnik.
"Slijedom toga, kako bi prisilnim putem naplatio svoje potraživanje, tužitelj je pokrenuo ovršne postupke za naplatu potraživanja te je pozvao HNB da u okviru svoje nadležnosti poduzme administrativne mjere koje mu stoje na raspolaganju da osigura zakonito poslovanje kreditne institucije", odgovorio je Lalić.
NESTAŠICA čipova koja je izazvala velike poremećaje u svjetskoj proizvodnji automobila mogla bi se protegnuti na 2022., pa i na 2023. godinu, upozorio je šef njemačkog proizvođača luksuznih automobila Daimler u razgovoru za britanske medije.
IT stručnjaci su jako skupi i najveći trošak visoko tehnoloških kompanija.
To je ok podatak, ali interesiralo bi me koliko autočipova ta nova tvornica može proizvesti u odnosu na svjetsku proizvodnju. Ako to nije bitan postotak ništa se bitno neće promijeniti.
Izrael je prekjučer imao 12.073 slučaja što predstavlja novi rekord. Prošli rekord je bio prije nego su se cjepiva pojavila, 23.09.2020. - 11.316. Izrael je cijepio preko 80% odraslog stanovništva, i to Pfizerom koji je trebao biti najkvalitetniji.
Je li itko primjetio da je Izrael 01.09. probio 20.000 zaraženih u jednom danu, što je praktički duplo više nego prije pojave cjepiva. Konkretno radi se o 20.523 zaražena. Porazni rezultati za šampione cijepljenja.
Koji su kapaciteti te tvornice u postotku svjetske proizvodnje čipova za automobile ?
GLOBALNA nestašica računalnih čipova postaje sve gora, zbog čega je dio američkih proizvođača automobila privremeno zatvorio tvornice, među ostalima i one koje grade popularne kamionete.
General Motors najavio je u četvrtak da će u sljedeća dva tjedna prekinuti proizvodnju u osam od svojih 15 sjevernoameričkih montažnih pogona, uključujući dva koja proizvode najprodavaniji kamionet ove kompanije Chevrolet Silverado. Ford će sljedeća dva tjedna prestati s proizvodnjom kamioneta u svojoj tvornici u Kansas Cityju. Smjene će se skratiti u još dvije tvornice kamiona u Dearbornu, u Michiganu, i Louisvilleu, u Kentuckyju, piše Associated Press.
"Čini se da stvari ubrzano idu u pogrešnom smjeru", rekao je Jeff Schuster iz konzultantske tvrtke LMC Automotive.
Industrijski analitičari kažu da je delta soj koronavirusa teško pogodio zaposlenike u tvornicama računalnih komponenti u jugoistočnoj Aziji, zbog čega su neke tvornice zatvorene. To je pogoršalo nestašicu čipova koja se počela poboljšavati početkom ljeta.
https://www.ictbusiness.info/vijesti/trenut…-preplavljenost ubrzo će ih bit i viška...😀
Ne mogu se tako brzo napraviti nova postrojenja i opskrbiti tržište novim čipovima. Te tvornice traže golema ulaganja, a njihova gradnja traje dugo. I u članku vam piše ovaj američki plan tek 2024.
Europa i Amerika su za ovo krive jer se samo dizajn čipova radi na zapadu, ali cijela proizvodnja je na istoku. Sada su potpuno ovisni o istočnjacima.
Uostalom ako imate iPhone okrenite ga na pozadinu i pri dnu vam stoji ova rečenica, Designed by Apple in California, Assembled in China. Tako je sa skoro svime.
da, ali proizvođača automobila! koliko mi poznato naš adpl ne proizvodi automobile. već samo neke plastične komponente.
Pa ako se stanu proizvoditi automobili zbog nedostatka čipova onda očito neće biti ni narudžbi "nekih" plastičnih komponenti.
Netko agresivno prodaje? neki info?
Vjerojatno zbog nestašice čipova loš treći kvartal, bar ja tako nagađam.
Starbulk’s ‘historic first’ shipment of 1,400 containers on a capesize https://splash247.com/starbulks-hist…-on-a-capesize/
Baš sam iz znatiželje potražio kapacitet kontejnerskih brodova, raspon koji sam našao na googleu među prvim rezultatima daje od 10.000 - 21.000 kontejnera, s tim da oni najveći Maerskovi mogu prenositi 24.000. Čisto da se stavi u kontekst koliko su bulkeri neefikasni za prijevoz kontejnera.
Na wikipediji malo detaljnije:
Opet je ivek nesto spisal, ovo kao da nakon par gemisteka popodne dobije inspiraciju. Vjerovatno je sve tocno ali ga nitko ne dozivljava. Niti se sta događa...
Što će se događati kad Plenki drži sve medije, DORH i sudstvo u šaci ?
Članak i video u prilogu:
U vrijednosti brodova su uračunate perspektive zarada istih.
Kupci žele znati da nešto ne preplačuju, zato.
Naravno da ne gledamo prodajni aspekt brodova nego kolko firma vrijedi na papiru i da li postaje balon.
Po meni je to besmisleno, Buffet je tvrdio da svakodnevno nema smisla gledati koliko nam kuća vrijedi na tržištu. Vrijednost brodova se drastično mijenja s vozarinama, tako da nije to neka stabilna nego privremena vrijednost. Dovoljno je gledati vozarine, nema smisla uz to gledati i vrijednost brodova koja bi otišla naglo dolje da odu vozarine.
