Posts by Vergilije

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Quote from st-brajo

    pametnije bi bilo da se šalje tebi, čisto da se pošta u Atlantskoj prigodno ne bi "zagubila" sad kad već znaju da im ti "unosiš nemir" pitajući logične stvari 🤷

    p.s. bacio sam oko, i ova specijalna ti je puno bolje sastavljena, pa kad ti već ljudi vjeruju, nek ti radije nju ovjere i pošalju :)

    A znam, ali iz Atlantske znaju da ću pitati jel stiglo, pravna služba se prošle godine pokazala prilično korektnom oko toga. Prava razlika je u tome što specijalna punomoć omogućuje dopunu dnevnog reda, obična samo glasanje po trenutnim točkama. Postao sam crna ofca dolje zbog ‘logike’ ^^

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Quote from Rovi

    Vergilije, hvala na trudu i vremenu :thumbup:

    Poslao sam punomoć za svibanjsku, možeš li okačiti punomoć za lipanjsku skupštinu?

    Nema na čemu, puno hvala na podršci :thumbup:

    U prilogu su traženi obrasci, dovoljno je odabrati jednu:

    • Specijalna punomoć (vrijedi za skupštinu 16.05. i 09.06.)
    • Jednokratna punomoć samo za 09.06.2023.

    Ako je moguće ispunite specijalnu punomoć, ovjerite kod javnog bilježnika i pošaljite preporučenom poštom.

    Uz nju nema daljnjih troškova, a vrijedi za više skupština.

    Meni je bitno pokazati da nas je što više... :)

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Pozdrav svima,

    Eto krenulo, Uprava je malo odlučila ubrzati stvari sa drugom skupštinom. :)

    Prije svega velika zahvala ( <3 ) svima koji su već poslali punomoći, imamo preko 61.000 glasova i još dolaze.

    Cilj je dopuniti dnevni red Glavne skupštine koja će se održati 09.06.2023. sa izmjenom politike dividende i uvesti kvartalnu dividendu od 2024. godine. Za to nam treba oko 70.000 glasova, znači još samo jedan mali korak.

    U prilogu je specijalna punomoć koja vrijedi za obje skupštine.

    Cijenio bih ako ju možete ovjeriti kod javnog bilježnika i poslati preporučeno/prioritetno u Rijeku.

    Punomoći treba poslati najkasnije u srijedu 03.05. kako bi mi stiglo na vrijeme.

    Osobno ću ih odnijeti u Dubrovnik zajedno sa ostalima.

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Kako to radi konkurencija – kvartalna dividenda – drugi dio :)

    1look.jpg   1look.jpg   1look.jpg

    Tržište rasutih tereta je snažna globalna utakmica, brodari se nadmeću za teret, brodove, kreditore, investitore, hvataju se za svaki detalj koji može poslužiti kao konkurentska prednost. Postoje kompanije sa malim i velikim flotama u vlasništvu, neke su privatne i neke javne, postoje sve moguće kombinacije jer se radi o izrazito efikasnom tržištu. Pa upoznajmo glavnu konkurenciju:

    * podaci preuzeti iz zadnjih analiza Cleaves i Jeffries; financijskih izvješća kompanija; vlastiti izračun

    ** P – zadnja cijena dionice na burzi / NAV- neto vrijednost imovine; kod ATPL sam uzeo NAV iz financijskog izvješća za 2022.; P=64,30 USD (58,60 EUR) na dan 25.04.2023.; NAV=101,07 USD

    ***DWT = ukupna nosivost flote

    P/NAV je pokazatelj koji se koristi za usporedbu kako tržište vrednuje brodare. Atlantska plovidba se u tom segmentu doslovno nalazi na prekretnici između kompanija koje su više orijentirane prema dioničarima kroz veće dividende i otkupe dionica, te kompanija sa politikom zadržavanja većine dobiti u društvu (npr. Safe Bulkers).

    Možemo izračunati na konkretnom primjeru kolika je razlika za dioničare, da tržište vrednuje ATPL po P/NAV 0,86 kao uspješnije brodare, cijena dionice bi bila oko 78,96 EUR (86,92 USD), što predstavlja prostor za rast od 34,74%. Kod brodara NAV zapravo predstavlja vrijednost brodova, koja dugoročno prati kretanje vozarina. Zato svi pratimo čuveni Baltic Dry Index (BDI) koji je pojednostavljeni prikaz trenutnog stanja vozarina u brodarstvu.

    Što je vrijednost P/NAV bliže 1, znači da je kompanija bliže fer vrijednosti. Treba reći da postoje brodarske kompanije koje se trže po znatno niže P/NAV-u, neki bi rekli da su jeftine, osobno smatram da postoje dobri razlozi zbog kojih investitori traže dodatni popust.

    Kada usporedimo Atlantsku sa međunarodnom konkurencijom, ovogodišnji prijedlog dividende od 5 EUR je korak u dobrom smjeru, jer nas približava praksi najboljih u sektoru po dividendnom prinosu (dividend yield) o čemu sam pisao u prošlogodišnjem protuprijedlogu. Kvartalna dividenda je još viša razina.

    U nastavku je pregled međunarodne konkurencije koja isplaćuje kvartalne dividende:

    Posebno bih istaknuo norvešku dry bulk kompaniju 2020 Bulkers koja od 2019. godine isplaćuje dividendu na mjesečnoj bazi. Imaju samo 8 brodova, ali su po korporativnom upravljanju vjerojatno najbolji u cijeloj grani djelatnosti. Službena korporativna strategija društva je maksimalni povrat kapitala za dioničare kroz redovite visoke dividende. Financijska politika jeodržavanje umjerene i razumne razine duga koja omogućuje održivu točku pokrića. Politika dividende provodi se na način da poslije isplate svih obveza, većinu slobodnog novčanog tijeka (FCF) isplate dioničarima. Pojednostavljeno, ako se zaradi malo, dijeli se malo, ako se zaradi puno, dijeli se puno.

    Za kraj bih podijelio par misli o razvoju u ovom ciklusu...

    Zadnje dvije godine ATPL posluje vrlo dobro, društvo je stabilno, dugovi smanjeni, bilanca jaka. Jedini bitni dio po kojem zaostaje za konkurencijom je strategija razvoja i politika povrata vlasnicima. Uz ogradu oko nekih spornih poteza članova Uprave koje smo komentirali u zadnje vrijeme, generalno su odradili solidan posao. Uz povećanje transparentnosti i poboljšanje korporativnog upravljanja moguće je stvoriti značajnu vrijednost za dioničare te vratiti fokus burze na brodare. No sadašnja konzervativna politika može vrlo lako rezultirati propuštenim prilikama, oportunitetnim troškovima, a vrijeme nam nitko ne može vratiti. Atlantska plovidba nije grčki niti norveški brodar tako da tek treba pronaći svoj put, odnosno ravnotežu između rasta i povrata za dioničare.

    Kao mali dioničari/vlasnici imamo stvarni utjecaj na smjer razvoja društva, ali moramo biti prisutni na glavnim skupštinama gdje se odlučuje. Dobre poslovne prakse koje primjenjuje konkurencija nisu tajna, vidljive su na njihovim internet stranicama i doslovno se javno hvale uspjesima u svojim financijskim izvješćima. Volio bih da kvartalna dividenda bude taj čimbenik koji će pogurati ATPL naprijed, kako razinu transparentnosti, tako i posljedično cijenu dionice. Zato smatram da se isplati potruditi oko toga. Sljedeći korak je na nama, malim i velikim dioničarima. Svim vlasnicima kompanije.


    Ovaj tekst nije investicijski savjet ni nagovor na kupnju niti prodaju vrijednosnih papira, a napisan je u dobroj vjeri s ciljem veće transparentnosti oko smjera razvoja Atlantske plovidbe. Imam dionice ATPL.

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Nije problem pitati, biti će ove godine dvije glavne skupštine. Očito nisu čista posla... :rolleyes:

    Nego trebam pomoć, ako imamo nekog građevinara na forumu. Moja stručnost je više financijsko-pravna. Iz dokumenta koji je Bartolomeo pronašao (:thumbup: ), citiram sa str. 50. :

    Quote

    ... Sveukupno će predmetna građevina nakon planirane rekonstrukcije imati 5 poslovnih jedinica uslužne djelatnosti, 52 poslovne jedinice(apartmana) i 26 stambenih jedinica....Ukupna bruto građevinska površina planirane građevine je 7.614,20 m2 ... ukupna građevinska površina bez podrumskih etaža u kojima je planirano parkiranje 6.533,52 m2 ...

    U članku Dubrovačkog dnevnika od 30.09.2020. stoji:

    Quote

    Prema informacijama Dubrovačkog dnevnika, Konsuo je u projektu na Batali imao deset stanova koje je u međuvremenu rasprodao po komercijalnim cijenama.

    Znači imamo zajedničku investiciju ranga cca 17 milijuna EUR (osobna procjena, može biti više ili manje), gdje Atlantska daje novce, Abakon rad. Po broju stanova (83) kako su podijelili ispada omjer ulaganja ATPL (87,95%) i Abakon (12,05%).

    Da li moguće da trošak radnji poput projektiranja, nadzora, vođenja, ishodovanja dozvola, prodaje i marketinga stvarno iznosi oko 2 milijuna EUR? Koliki je prosjek branše kada se ide sa manjinskim partnerom? Obzirom na gornje podatke o građevini, može li se napraviti okvirna procjena vrijednosti nakon izgradnje? Koliko iznosi prosječni povrat za investitore na sličnim ulaganjima? 1shrug.jpg

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Još par misli oko brodara i cikličnosti... :)

    1look.jpg     1look.jpg     1look.jpg

    U razdoblju visokih vozarina gleda se sposobnost zarađivanja dioničarima (profitabilnost), u razdoblju niskih vozarina upravljanje dugom. Investitori ocjenjuju uspješnost menadžmenta i strategija kroz cijenu dionice. Bolji rejting menadžmenta u pravilu znači višu cijenu dionice, jeftinije zaduživanje i lakše prikupljanje kapitala za investicije. Lošiji rejting sve obrnuto. Atlantska nije ni najbolja ni najgora, po meni postoji dosta prostora za napredak...

    Službeno se to zove alokacija kapitala, kako rasporediti resurse da maksimalno povećaju vrijednost kompanije za dioničare. Ovako izgleda u praksi brodara:

    Reinvestiranje u poslovanje je najčešće kupnja novih i/ili polovnih brodova. Ne radi se samo o pomlađivanju flote, već prilikama za jefitno kupiti brod koji se može dalje komercijalno iskorištavati. Kupnja konkurentskih kompanija se primjenjuje kada društvo želi snažan i brzi rast. Ponekad dolazi do spajanja brodarskih kompanija radi postizanja ekonomije obujma, udruživanja resursa i ljudi radi obostrane koristi. Povrat kapitala dioničarima se radi kombinacijom tri načina: otplatom duga, isplatom dividendi i otkupom vlastitih dionica. Otplata cijelog duga je pozitivna, ipak, često je bolja opcija samo refinancirati dug. Isplata dividendi je direktan povrat ulaganja dioničarima u obliku novca ili dionica, nagrada kroz sudjelovanje u dobiti. Otkup vlastitih dionica (buyback) je kupnja dionica na burzama ispod vrijednosti kompanije u trezor, nakon čega se ponište – što je manje dionica, svaka preostala vrijedi više.

    U osnovi, alokacija kapitala se svodi na prepoznavanje prilika. Za vrijeme visokih vozarina prilika i novaca ima u obilju, te razliku između brodarskih kompanija čini upravo način kojim upravljaju kapitalom. Kada pogledamo kako tu stoji ATPL:

    • Reinvestiranje u poslovanje – Iz dobiti se dijelom financira kupnja dva nova broda plus opcija za dva dodatna; dugoročno se radi o kapitalnim investicijama koje će pomladiti flotu, ali potrebno je biti fleksibilan jer se radi o velikom opterećenju za novčani tijek. Koliko brodova stvarno imamo na moru u svakom trenutku visokih vozarina čini ogromnu razliku u $$$ 1check.jpg
    • Kupnja konkurentskih kompanija – prema dostupnim informacijama, niti preuzimanja niti spajanja nisu u planu 1cross.jpg
    • Povrat kapitala dioničarima:
      1. Otplata duga – provedeno, refinancirani su dugovi i smanjen trošak kamata što će u narednim godinama značajno rasteretiti poslovanje. Indirektno će doći do povećanja vrijednosti imovine 1check.jpg
      2. Isplata dividende – tržište je nedavno jako pozitivno reagiralo na najavu 5 EUR dividende skokom cijene dionice (+9,67 %), dijelom potaknutom situacijom na prošloj glavnoj skupštini. Za vraćanje povjerenja investitora ključna je transparentnost i dosljednost u upravljanju, kvartalna dividenda bila bi sljedeći korak naprijed 1check.jpg
      3. Otkup vlastitih dionica – provodi se prvenstveno motiviran osobnim razlozima Uprave i izvršnih direktora jer su im bonusi vezani uz EBIDTA parametar pa će dionice iz trezora dobiti kao godišnju nagradu 1cross.jpg

    Naš menadžment ima konzervativnu politiku upravljanja. Postoje stvari koje su vrlo dobro odradili, npr. refinanciranje dugova i tajming narudžbe novih brodova. Isplatu normalne dividende priznajem na pola jer je posljedica pritiska dioničara. Napredak u zadnje tri godine je ostvaren dijelom zbog visokih vozarina, a dijelom zbog kvalitetnog rada. S druge strane, postoji slaba komunikacija sa investitorima zbog čega institucionalni ulagači izbjegavaju dionicu. Plan razvoja „dva stara za dva nova broda“ nije ambiciozan u odnosu na međunarodnu konkurenciju. Projekt Batala stoji, a radi se o stambenoj zgradi koja je već trebala biti napola izgrađena. Drugih planova nema, osim poliklinike i svojih beneficija... Može se reći da rade po sistemu „ne talasaj“, odradi se što treba.

    Kao dioničaru, meni je žao što u vrhu Atlantske nema više ambicija i hrabrosti, jer potencijal trenutka je ogroman. Da samo malo poboljšaju alokaciju kapitala, rezultati bi bili puno bolji za vrijednost društva po svim segmentima. Zato se zalažem za uvođenje kvartalne dividende od 2024. godine, treba ići u korak sa konkurencijom.

    Kad uhvatim vremena ovaj tjedan, pokazati ću vam kako konkurencija to radi..

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Siguran sam, radi se o obvezi propisanoj Statutom društva (str.15), čl. 53.st.1. koji glasi:

    Quote

    "Dioničare na skupštini mogu zastupati opunomoćenici. Punomoć se izdaje u pismenom obliku i treba biti ovjerena ili u Društvu ili kod javnog bilježnika, odnosno kod tijela uprave ili suda, a na brodovima Društva dioničarima pomorcima punomoć treba biti ovjerena kod zapovjednika broda"

    Dok je gornji članak na snazi, bez ovjere kod javnog bilježnika neće priznati punomoći.

    Inače, sjećam se rasprave i posve se slažem da se radi o nepotrebnom teretu.

    Ako je netko iz Dubrovnika, može otići do Atlantske za ovjeru.

    Svi ostali nažalost trebaju do javnog bilježnika.

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Objavili na stranicama dokumente i obrazac punomoći.

    Kao što rekoh idem na skupštinu, 08./09.05. i 16./17.05. ću biti u Dubrovniku.

    Mislim zamoliti druge dioničare da podrže prijedlog kvartalne dividende na sljedećoj skupštini.

    Sve ću glasati za, ovo su tehničke odluke koje društvo mora donijeti.

    Cijenim podršku, što je više dioničara uključeno, veće su nam šanse za uspjeh.

    Poziv Glavna skupština ATPL.pdf

    Punomoć 2023 - jednokratna.pdf

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Koje zatišje dok čekamo skupštinu :)

    Htio bih podijeliti svoja razmišljanja oko prijedloga kvartalne dividende od 2024. godine.

    1look.jpg     1look.jpg     1look.jpg

    Kod brodara se radi o cikličkom sektoru, sa razdobljima visokih i niskih vozarina, koja mogu trajati nekoliko godina. Nitko na svijetu ne može predvidjeti vozarine, možemo samo nagađati. Ciklusi izgledaju ovako:

    Brodarskim ciklusima se usklađuje ponuda brodova sa potražnjom za teretima.

    Kada ponuda brodova premaši potražnju, vozarine i vrijednosti brodova padaju, stari brodovi idu u rezališta i broj narudžbi novih brodova se smanjuje. Kako tržište dolazi u ravnotežu, počinju se naručivati novi brodovi (brodari uglavnom pokušavaju djelovati protuciklički, pa kupiti brodove prije rasta vozarina dok je situacija relativno loša). Zato jer je potrebno otprilike dvije godine za fizički izgraditi brod, odjednom se počne graditi previše brodova, koji kada stignu na tržište poremete ravnotežu pa ponuda premaši potražnju. I tako se ciklus ponavlja... Ovo je glavni razlog zašto se brodarstvo smatra visokorizičnom djelatnošću za ulaganje.

    Veliki rizik potencijalno treba nositi i veliku nagradu kroz povrat na ulaganje. Svega par firmi u Hrvatskoj može konkurirati brodarima po profitabilnosti ovog trenutka. Kada pogledamo gdje se nalazi ATPL:

    • Restrukturiranje i refinanciranje duga – obavljeno 1check.jpg
    • Ulazak investitora – fondovi zasad izbjegavaju ATPL 1cross.jpg
    • Konsolidacija kompanije – dug je značajno smanjen, ide obnova flote 1check.jpg
    • Narudžbe novih brodova – obavljeno; prosječna starost flote je 11,53 godina 1check.jpg
    • Ekonomski neisplativi brodovi idu u rezališta – nemamo takvih 1check.jpg
    • Poboljšanje odnosa ponude / potražnje za brodovima – Kina se polako otvara, zbog rata u Ukrajini se više zarađuje zbog povećanja ton milja 1check.jpg
    • Poboljšanje novčanog toka – od početka 2021. godine ATPL stvara značajan višak dobiti, ali zaostaje po povratu dioničarima 1check.jpg

    Preduvjete imamo, a pozitivni efekti kvartalne dividende bi bili:

    1. Princip je pravedan, dobit se redovno dijeli sa dioničarima
    2. Odluka da li će biti isplaćena dividenda ovisi najviše o rezultatima kvartala - dok je plus idu isplate, kod minusa sve ostaje u društvu - gleda se prosječna vozarina u usporedbi sa točkom pokrića na razini flote
    3. Temeljem dobrih rezultata 2021/2022 i financijskog stanja, po meni je 10% godišnjeg dividendnog prinosa sasvim realan cilj na razini godine
    4. Minimalna neto dobit koju menadžment treba ostvariti za provedbu iznosi oko 6 EUR po dionici, tj. zaraditi 8,37 milijuna EUR neto dobiti u 2023. godini (oko 63 milijuna kuna)
    5. Jednostavno u praksi, bolje za novčani tijek, umjesto jedne velike isplate godišnje planiraju se četiri manje isplate od 1,50 EUR po dionici (veljača, svibanj, kolovoz, studeni)
    6. Vraćanje povjerenja u dionicu, manja volatilnost, veća stabilnost cijene
    7. Mogli bi privući nove ulagače iz redova institucionalnih ulagatelja, investicijskih i mirovinskih fondova

    U svakom slučaju, radi se o novosti na hrvatskom tržištu kapitala.

    Vjerujem da bi opet postali predvodnik na burzi.

    Volio bi čuti što mislite o svemu...

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Pozdrav svima, malo sam pričao sa dioničarima, ide se u dobrom smjeru i treba nastaviti.

    Zato idemo sa novom inicijativom - kvartalna dividenda za 2024. godinu, kao što rade strani brodari.

    Predložiti ću na glavnoj skupštini da se uvede praksa kvartalne dividende za 2024. godinu, isplata u četiri dijela - veljača, svibanj, kolovoz, studeni - npr. 1,50 EUR po dionici svaki kvartal što bi nam osiguralo godišnji povrat oko 6 EUR (10%) na sadašnju cijenu. Ako bi podržali inicijativu, u prilogu je punomoć koju je potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika i poslati meni preporučenom poštom.

    Zadnji put smo bili samo 10.000 dionica kratki, pa molim sve koji žele dividende da ovaj put pošalju punomoći.

    Pošaljite i vaše kontakte, mobitel/mail, da možemo razmjenjivati informacije i novosti.

    Svaka dionica je bitna, nemojte se podcjenjivati. :)

  • ULPL (Alpha Adriatic d.d.)

    Mislim da se nitko ne bi bunio da se pola tadašnjeg ciklusa rasta ponovi, a tek će dobiti slobodne ruke u q2. Dokapitalizacije po nominali su bili sjajni potezi za dioničare i firmu u to vrijeme. Sad treba zaraditi nofce do sljedećeg ciklusa hlađenja 🤠