Ako netko nije vidio, jučerašnji izvještaj ima “i to nije sve” dio, treba čitati do kraja, pa je tu ako ćemo precizno i brojati baš svaki (makar i jednokratni) milijunčić i još dodatnih 2,35 mil. EUR koji ulaze u sveobuhvatnu neto dobit za Končar D&ST (tečajne razlike).
Sveobuhvatna neto dobit je za 2023. (prema ovom “privremenom izvješću”), zapravo 60,27 mil. EUR, tj. TTM P/E na jučerašnju cijenu točno 9,5!
Ne zaboravimo i njihovo smanjivanje dobiti preko rezervacija
Meni se čini da je najveći problem u 4Q24 u potraživanjima od društva s povezanim sudjelujućim interesom. Što bi to bilo, potraživanja od matice?
Uglavnom više od duplo povećanje potraživanja sa 17,8M€ na 37.4M€.
Toliko povećanje potraživanja na prihode koji su otprilike isti na godišnjoj razini mora rezultirati padom dobiti, ne?
ne, to nema veze s utjecajem na dobit
Koliko vidim glavni razlog manje dobiti u 4Q su ove promjene vrijednosti zaliha i nesto rast troskova zaposlenih ali mislim da su zalihe glavni razlog, s obzirom da je prihod rastao sta je dobro unatoc izostanku dobiti. Gledajuci na yoy bazi p/e je 12 sta za eru sigurno nije skupo, pogotovo ako se uzme u obzir dug i novac na racunu, sad da je dobit bila veca u 4Q lakse bi se opravdao rast cijene ovako ga je prikocilo ali mislim da nema razloga za nekakav veci pad s ovim valuacijama, pozitivno je sta su rasli i prihodi od matice s obzirom da je matica imala problema s padom svojih prihoda, a kako kazu u izvjescu nas ero dobro kotira kod matice sta nije za zanemarit s obzirom na postotak prihoda.
A uvijek se postavlja i pitanje koliko se ti rezultati na kraju godine stimaju, s obzirom na planove za sljedecu godinu jer ove zalihe bas nekako odudaraju.
Lakse se dise na prvu meni bolje od ocekivanog dobit 4Q skoro kao prva 3 kvartala
čemu sad to lakše se diše!!?? pa niste valjda očekivali loše izvješće?
Naravno da nisam ocekivao lose izvjesce dapace, ali kad je izlozenost preko 30% i kad su svima ocekivanja velika i interes veliki, lako je ne ispuniti ulagacka ocekivanja i izazvati negativniji sentiment samo ako nesto malo podbaci pa onda naravno da s time i izazov ocekivanja kod otvaranja izvjesca nikad ne znas kad se neke jednokratne stavke mogu pojaviti to je zapravo najveca nepoznanica.
Lakse se dise na prvu meni bolje od ocekivanog dobit 4Q skoro kao prva 3 kvartala
Avaj, pa ja sam vec 16g na burzi, a još se nisam obogatio, valjda nemam sreće...što bi drugo moglo biti!?😁 Ja sam ko Mletački trgovac, imao sam tri lađe i sve tri izgubio, jednu oteli gusari, drugu potopilo nevrijeme, i treća se nasukala na sprudove...ali ne gubim nadu, Shakespeareova junak se izvukao pa ću valjda i ja
Samo sta je nekome obogatit se to je pitanje da li je to milion eurica, dva tri sta se danas smatra bit pristojno bogat, kad gledas koliko je danas m2 nekretnine ispada da je vecina vec na vrijednosti oko milje
Broj pohranjenih dionica koje je Ponuditelj isplatio i preuzeo (u apsolutnom i
relativnom iznosu)
U postupku ponude za preuzimanje, pohranjeno je te je Ponuditelj isplatio i preuzeo
ukupno 523.534 redovnih otplacenih dionica u Ciljnom drustvu na ime, serije A, bez
nominalnog iznosa, oznake ATPL-R-A i ISIN oznake HRATPLRA0008, sto predstavlja
25,01% temeljnog kapitala Ciljnog drustva, te koje dionice trenutno daju 523.534 glasova
na giavnoj skupstini Ciljnog drustva, sto predstavlja 25,06% glasova na glavnoj skupstini
Ciljnog drustva (buduci da Ciljno drustvo drzi 4.429 vlastitih dionica).
Nakon provedene ponude za preuzimanje, Ponuditelj drzi ukupno 1.342.097 redovnih
dionica u Ciljnom drustvu na ime, serije A, bez nominalnog iznosa, oznake ATPL-R-A i ISIN
oznake HRATPLRA0008, sto predstavlja 64,11% temeljnog kapitala Ciljnog drustva, te koje
dionice trenutno daju 1.342.097 glasova na glavnoj skupstini Ciljnog drustva, sto
predstavlja 64,25% glasova na glavnoj skupstini Ciljnog drustva (buduci da Ciljno drustvo
drzi 4.429 vlastitih dionica).
Ponuditelj nije djelovao zajednicki s drugim osobama.
Display More1. gubitak kao i dobitak se racuna samo na dionice koje ste prodali unutar dvije godine. ako ste neku dionicu kupili i prodali nakon dvije godine ne placate porez na nju ali ne mozete ni prikazat gubitak ako ste izgubili na njoj
kao i kod ZSE ne mozete prikazivat trosak kupnje dionice koju niste prodali. znaci u obracun ulaze iskljucivo dionice koje ste kupili i prodali unutar dvije godine a sve ostale naknade za neke druge dionice koje niste prodali se ne uzimaju u obzir.
2. mislim da naknadni troskovi koji su vam olaksali trgovanje ne ulaze u troskove jer mislim da ni placanje knjige dionicara na ZSE ne mozete prikazat u troskovima. tako bi mogli uracunat u trosak i placanje nekog bota. pricam za ficicke osobe. ako ste neka firma sigurno mozete prebit sve troskove.
3. nemam pojma ... al sto to na kraju kad prodate odnosno zatvorite margin ne udje u trosak ? mislim da udje i to je iskazano u IB izvjestaju, cak sam siguran.
4. ako je kamata to bi spadalo u oporeziv dohodak kao i dividenda o kojoj smo pricali ranije.
IB u svojem godisnjem izvjestaju vam ionako sve izracuna ukljucujuci i svoje naknade i to za dionice koje ste prodali odnosno na dionice za koje morate platit porez. obratite samo paznju na one koje su presle prag od 2 godine jer sumnjam da IB zna za nas zakon o 2godine.
Prije nego se dalje osvrnem da spomenem cinjenice kako zakon tocno kaze da bude lakse
"Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od
kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. U
kapitalni gubitak uračunavaju se i svi pripadajući troškovi koji su
naplaćeni na teret poreznog obveznika"
1.
Zasto potezem ovo pitanje jer mi nije bas skroz jasno jer nije dobro definirano, amo ovako mislim da cemo se slozit da kapitalni gubitak predstavlja ostvaren gubitak od prodaje dionica ispod dvije godine tj neto gubitak bez troska provizije razlika kupovne i prodajne cijene, e sad u te dvije transakcije u obe transakcije se pojavljuje provizija, ono sta mene buni je to da ta provizija odma tereti racun i predstavlja gubitak poreznom obvezniku kad si kupio i kad si prodao i sad ako je transakcija kupnje bila 2022, a prodaja 2023, postavlja se pitanje kako ja taj transakcijski trosak gubitka mogu iskoristit u godini poslje ako mi je taj trosak i minus na racunu teretio 2022 godinu tj vec tada predstavljao gubitak, nije li logicnije da sve te provizijske troskove koristim u godini kada su nastali i teretili mi racun jer su ostvareni u toj godini i u toj godini predstavljali gubitak.
2.
tetka spominje ovako
U kapitalni gubitak uračunavaju se svi pripadajući troškovi koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika, a iskazuje se najviše do visine porezne osnovice. Pripadajućim troškovima smatraju se naknade brokera, depozitorija, burze i sl."
Po tome bi trosak data feed-a trebao biti trosak burze jer ti je potreban da bi uopce mogao trgovati ne mozes nesto kupiti ako ne vidis cijene, kupnja knjige je opcionalna kupnja nije potrebna za obavljanje posla trgovanja nego tvoje ulaganje u istrazivanje.
3.
Margin je iskazan samo kao Investment Loan Interest i njegov pripadajuci trosak ,margin ne tereti pojedinacnu poziciju dionicu za trosak nego samo koristenje posudjene love iskazuje kao trosak, s kojom si naravno nesto kupio.
4.
Sta se tice kamate zakon kaze
(2) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se:
3. kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu, kamate ostvarene po osnovi pologa i štednje po viđenju,koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija, te kamate ostvarene temeljem namjenski oročenih depozitima koji služe za osiguranje tražbina banke pod uvjetomda su te kamate manje od najmanje kamate za oročenu štednju,odnosno ako iznose najviše do 0,5% godišnje. Najmanja kamata za oročenu štednju ne odnosi se na namjenske oročene depozitekoji služe za osiguranje tražbina banke
Po tome bi zakljucio da kamata koju dobivamo od interactiva spada u stednju po vidjenju ili pozitivno stanje na racunu kod drugih financijskih institucija, ali posto je ta kamata trenutno veca od 0,5% onda se treba obracunat porez na tu kamatu
Malo nedoumica vezano sta sve spada u kapitalni gubitak kod svih pripadajucih troskova, da li tu prijavljujete sve provizije trgovanja svih transakcija ostvarenih u godinu dana bez obzira bile one i nove kupnje dionica i prodanih dionica starijih od dvije godine ili samo onih transakcija koji ulaze u obracun poreza koji zadovljavaju uvijet da nisu starije od dvije godine, ali tu dolazimo do pitanja kako kod kupnje znati koja provizija nece biti starija od dvije godine.
Drugo da li u troskove spada mjesecna naknada za pristup trgovinskim podatcima tipa NASDAQ Level I ili slicno
Trece sta je s margin kamatom ako je tokom godine imamo jel to isto uracunato u trosak
Cetvrto od prosle godine kod interactiva imamo kamatu na visak love po racunu, sta je s tim da li to ulazi u obracun dohotka od kamata ili ne jer se radi o a vista kamati, ali je veca od 0,5% ?
Eto s godinama i dalje imam pitanja kad treba popunit prijavu kako neke stvari uracunat.
Sjećam se kada je Konzum istisnuo nas preostale, mislim da je bila dosta fer cijena, koliko bi mogla biti
cijena kod prisilne isplate na ATPL, imam nešto malo što sam odavno prežalio?
Sta duze vremena prodje do moguceg istiskivanja, logicki i realno je za ocekivati da bi vrijednost drustva trebala rasti ukoliko se radi na podizanju vrijednosti od strane upraviltelja, pa samim time i neka fer cijena bi trebala rasti s vremenom, tako da odgovor se u najvecoj mjeri krije u prvom dijelu jednadzbe.
kolege, meni vam sa ovakvim trgovanjem sve vonja da budu skupili puno više papira nego mi mislimo. uobičajeni spread od tržišne do cijene u javnoj ponudi je obično iznosio 2-3 ponekad i 4-5%! a koliko je sada ovdje!!??
nisam još donio odluku prodati ili ne, ali meni situacija uopće ne izgleda obećavajuće.
Spread je nizak jer tankerska hoce posto potom skupiti sta vise do zavrsetka ponude, zato daju mali razliku gubitka u odnosu na ponudu i trzisnu cijenu da mogu maksimalno biti ucinkoviti, mislim da tu nema nista vise od toga, a sad koliko ce ta strategija imati smisla vidit cemo
Zanimljiv descending triangle kod IGH na mjesecnom grafu, da li ovo zakljucenje PSN-a moze dovesti do pomaka na 40-50 eurica ?
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content. Ehh, a šta ti misliš? Po grfu mislim da nece nikuda, spred se stišće a isti može dugo trajati izmedju.
Hm, nakon svega još uvijek vruće.
Pa graf je zanimljiv pattern zna bit reversal, stockastic na dnu u okretu, adx stidljivo pokazuje moguci trend, fundamentalno zatvaranje psn daje razlog barem za privremeno dno pa sad izvjesca ce rec svoje na kraju
Zanimljiv descending triangle kod IGH na mjesecnom grafu, da li ovo zakljucenje PSN-a moze dovesti do pomaka na 40-50 eurica ?
Nisam znao da ne smijem slati promotivni kod. Ispričavam se.
Evo komentar je malo promjenjen.
Gledam na brokerskoj kući Trading212 kamata na mađarsku forintu na štednju je 7%. Dok je na euro 4,2%. Čak se isplati uplatiti eure i konvertirati ih u forinte za 0,7% provizije (toliko uzimaju) i štedjeti u forintama i kada završi štednja vratiti ponovno u eure za 0,7% provizije. Više se dobije nego držati novac u eurima.
Puno je veća razlika u zaradi nego troškovi konverzije. Ovo naravno pod uvjetom da se ne trguje nego da se novac drži na računu.
A koliko ces izgubit na tecaju ?
A što ste se 'uskokodakali' kolika je većina potebna za delist?
zar niste vidjeli na primjeru Peveca kako se to radi? dovoljno je ne obnoviti (platiti) za LEI oznaku i pljuc! ispadaš iz igre! nikakva većina ti ne treba
Ja svima sve najbolje želim ali povijest me naučila ako te (budući) većinski ne želi unutra, a ti lijepo izađi i to na vrijeme
Dobro pitanje, ali postavlja se i pitanje da li se kod Peveca mogla pokrenit tuzba zbog takvog nacina delista bez odobrenja glavne skupstine, jer namjera je lako dokaziva bez obzira na nacin, iako je tamo ekipa bit ce drzala vise od 75% tada pa bi konacni rezultat bio isti
Jel se mogu skupit redovi ovdje i vidjeti da li postoji šansa prikupa 25% + 1 dionice?
Mozda ne treba 25% jer bit ce dionicara koji ce prisustovat skupstini i glasovat sami, a i pitanje kako ce Bilbija glasovat u odredjenim trenutcima kada dodje do toga ako TNPL ide putem koji su napisali ali to je sve prepustanje slucaju, u svakom slucaju ako skupis 25% znas na cemu si, a to je bar 500 ljudi ispod top 10, a svih 500 nije sigurno ovdje.
Oni i s tim 42% statisticki vrlo vjerovatno ce imat preko 50% + na skupstini prisutnih glasova pa bi rekao da nije toliko presudno da li ce oni skupit 45 ili 50 % jer ocito je da ce imat vecinu u odlucivanju, nemoguce je ocekivat da ce na glavnoj skupstini biti prisutno 100% glasova, a pitanje je i koji dionicari ce glasovat zajedno s njima pa da imaju i preko sta je vrlo vjerovatno, ovdje je najpresudnije da druga struja koja odluci ostati okupi 25% +1 glas cim prije da ne ceka razvoj nego da krene u okupljanje tih glasova odma nakon ponude i da osmisli kvalitetniji nacin upravljanja tim glasovima, jer jedino na taj nacin mogu sprijecit negativnu strane TNPL namjere (dokapitalizacija, delistiranje, promjena statuta), jer za te promjene je potrebno 3/4 glasova prisutnih na Glavnoj skupstini i s tim ako to uspiju mogu dionicarima koji ostanu napravit dosta stete, za negativnu stranu isplate dividende nema rijesenja niti za premiju vezanu za vecinskog vlasnika i njegovog ponasanja osim u slucaju premije koja je potrebna za dostizanja praga od 75% s kojima mogu ostvarit skoro pa maksimalnu kontrolu, ali poznavajuci njih i za to imaju strpljenja cekati koliko treba, pa sad kud ce ovaj brod.
Mislim da stvari treba drugačije postaviti. Ovo nije priča protiv nekoga nego za bolje, jače efikasnije i u konačnici vrednije društvo. Da li najveći dioničar ima upravo takve ciljeve, da li ma znanje, da li ima želje i volje da se sinergijom poboljšaju svi parametri i poslovanja i korporativnog upravljanja? To su pitanja na koja treba odgovoriti! Sva ostala nagađanja, ćakule i tiha podmetanja i plašenja su čisti i naravno uobičajeni forumsko folklor 🙂👍❤️.
Za koga poboljsati za sebe da izgleda?. Najveci dionicar je sluzbeno objavio da mu je krajni cilj istisnuti manjinske dionicare uz ostale mjere koje prethode toj odluci da bi dosao do toga cina, to nije nikakvo nagadjanje, cakula ili folklor nego cinjenica sluzbeno objavljena od najveceg dionicara, ukoliko je to folklor najveceg dionicara da trenutno stekne veci udio ali ima drugacije namjere onda taj najveci dionicar vec pada na testu transparentnosti i korporativnog ponasanja, ionako je pao vec davno da bi se sad pitali tko je i kakav je, a da kompanija nece biti jaca i bolja to sigurno hoce samo pitanje tko ce imati koristi od toga s obzirom na planove i ponasanje najveceg dionicara.
Mislim da je za delist potrebno 95% glasova po clanku 45 o preuzimanju dd ili....!?
Zakon o trzistu kapitala
Odluka o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu
Članak 341.
(1) Glavna skupština društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, može donijeti odluku o povlačenju dionica ili drugih vlasničkih vrijednosnih papira s uvrštenja na uređeno tržište.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala, zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti i veća većina za donošenje ovakve odluke.
A i da je veca opet za dokap isto treba 3/4 s cime isto mogu doc do promjene glasova ako se ide u dodatnu dokapitalizaciju zato treba 25% skupit jer time ste osigurali da ne mogu napraviti te bar tri bitne stavke bez vas (dokap, delist, izmjena statuta).
Display MoreAjmo sumirati i preglednosti radi neke stvari definirat.
Prije Javne ponude imali su 39,10% dionica (39,19% glasova, kad se odbiju dionice koje sama firma drži).
Cijena je betonirana na 53,00 eura.
Ako povucemo paralelu s Dobrovoljnom ponudom kod TPNG, ostaje nejasno kako je tamo rasla cijena nakon isteka Dobrovoljne ponude. naime, članak 16. stavak 7. Zakona o tržištu kapitala ne razlikuje dobrovoljnu i obveznu (prisilnu) ponudu. To znači da je TNPL bila obvezna dioničarima koji su prihvatili Dobrovoljnu ponudu isplatiti razliku cijene iz te ponude i cijene koju su kasnije plaćali.
Ovdje je jedini način borbe s njima i da cijena naraste to da ne dođu do 50% + 1 dionice i da ih se preglasava na skupštinama, odnosno da netko kupuje s ciljem da sam preuzme ili da preuzme firmu u suradnji s malim dionicarima i svima koji nisu u kompi s TNPL.
Sad su očito na 42,58% i ne smije im se omogucit da steknu dodatne dionice!
Oni i s tim 42% statisticki vrlo vjerovatno ce imat preko 50% + na skupstini prisutnih glasova pa bi rekao da nije toliko presudno da li ce oni skupit 45 ili 50 % jer ocito je da ce imat vecinu u odlucivanju, nemoguce je ocekivat da ce na glavnoj skupstini biti prisutno 100% glasova, a pitanje je i koji dionicari ce glasovat zajedno s njima pa da imaju i preko sta je vrlo vjerovatno, ovdje je najpresudnije da druga struja koja odluci ostati okupi 25% +1 glas cim prije da ne ceka razvoj nego da krene u okupljanje tih glasova odma nakon ponude i da osmisli kvalitetniji nacin upravljanja tim glasovima, jer jedino na taj nacin mogu sprijecit negativnu strane TNPL namjere (dokapitalizacija, delistiranje, promjena statuta), jer za te promjene je potrebno 3/4 glasova prisutnih na Glavnoj skupstini i s tim ako to uspiju mogu dionicarima koji ostanu napravit dosta stete, za negativnu stranu isplate dividende nema rijesenja niti za premiju vezanu za vecinskog vlasnika i njegovog ponasanja osim u slucaju premije koja je potrebna za dostizanja praga od 75% s kojima mogu ostvarit skoro pa maksimalnu kontrolu, ali poznavajuci njih i za to imaju strpljenja cekati koliko treba, pa sad kud ce ovaj brod.
Display MoreNe znam zašto kolega inicijalno nije stavio link. Evo ja ću:
https://hr.bloombergadria.com/biznis/kompani…sg-ocjenom/news
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content. Pitanje je i kako se to mijeri. Npr Podravka ima najveću ocjenu za upravljanje??? Pa kog oni j€bu?
istina je da adris grupa uopće nema prikazane rezultate osim za upravljanje, ali to mi je i najbitnije od ovoga, a bome su ispali slabi. Zanimljivo da je i Span ima dosta slab rezultat...
na ocjene o upravljanju nemam komentara, jer bi trebale odražavati i odnose s investitorima.
najbolje je da mi otvorimo posebnu temu i anketu o tome kakvi su odnosi ovih kompanija prema NAMA!
takav ESG score je jedini relevantan.
sve ostalo je PRODAVANJE MAGLE!
Slazem se obavezno uvrstiti i esg hanfe, zse , vlade, mirovinskih fondova 
