Posts by verdi

je li sutra fed? možda se ništa neće desiti ali se već priča o 6% kte do kraja godine. američki trgovinski deficit je skoro trilion dolara godišnje. oni imaju u planu da dođu u suficit. kako? ja to ne znam, ali da će to postići kroz nekih narednih 5 godina u to sam siguran. reindustrijalizacija je vidljiva (4čeličane, 2 tvornice poluvodiča i td. i td.) postojeći monetarni sustav je smetnja koliko nama toliko i njima. on je već pušten niz vodu i sad gledamo provedbu tog plana. svesti dolar u realne okvire. bolna operacija.

ja bi se samo onako ovlaš nadovezao, brnićka kad o nečemu piše to mi je loš znak. sjećam se je još iz badela. nije da sam sujeveran ali...

Credit Suisse - sve, stečaj kroz prisilno spajanje s UBS-om. Iako su u službenim izjavama pažljivo pokušavali izbjeći izraz "bankrot", ali događaje treba nazvati onakvima kakvi jesu. Zbog niza razloga i okolnosti daljnji nastavak poslovanja Credit Suisse postao je nemoguć.

166-godišnja povijest banke završila je gotovo trenutno. Najveća likvidacija banke u povijesti Švicarske, najveći bankrot po imovini od Lehman Brothersa i najveći bankrot u Europi.

Značajno iskrivljenje primjera "sigurnog utočišta" u Švicarskoj, mukotrpno građenog više od 100 godina. Čak i „neuništiva financijska tvrđava“ puca, što reći o drugim financijskim strukturama?

Banka, koja ima najveći omjer pokrića likvidnosti (oko 50%), propala je u samo tjedan dana nakon velikog reputacijskog udara, bijega klijenata/ulagača i zatvaranja limita za banku od strane vodećih financijskih partnera.

UBS je pristao kupiti Credit Suisse u dogovoru kojem je posredovala vlada. Posao je vrijedan 3 milijarde franaka (manje od polovice vrijednosti Credit Suisse na zatvaranju u petak i više od 40 puta jeftiniji nego na vrhuncu 2007.) u vladinom dogovoru koji uključuje opsežna državna jamstva i jamstva SNB-a.

Švicarska narodna banka osigurava do 100 milijardi franaka likvidnosne potpore UBS-u, dok vlada daje jamstvo od 9 milijardi franaka protiv mogućih gubitaka iz imovine Credit Suisse u sklopu spajanja, prilagodbe i poslovnog restrukturiranja.

Zapravo, UBS kupuje za 3 milijarde banku s više od 530 milijardi franaka imovine i preko 120 milijardi gotovine, potpomognutu jamstvom SNB-a za gotovinski jaz od 100 milijardi i gubitkom od 9 milijardi od vlade – fenomenalan posao za UBS.

Spajanje transakcije obavljeno je bez odobrenja dioničara uz sva zamisliva i nezamisliva kršenja formalnih protokola u iznimno kratkom roku.

Ovo je najbrže preuzimanje banke ove razine u povijesti bankarske industrije (od trenutka akutnih problema), kako u Europi tako iu SAD-u.

Švicarska vlada donijela je hitnu uredbu kako bi izbjegla potrebu za odobrenjem dioničara, uništavajući načelo transparentnosti i pravne sigurnosti, tj. uvjeti kada postoji odstupanje od pravila ovisno o konjunkturi.

Dioničari dobivaju 3 milijarde, ali ulagači u obveznice vraćaju se na 16 milijardi franaka. Dogovor će rezultirati "potpunim otpisom" bančinih dodatnih Tier 1 obveznica, navodi švicarski financijski regulator FINMA u priopćenju.

Otpis obveznica bio je najveći gubitak za europsko AT1 tržište, u iznosu od 275 milijardi dolara, daleko premašujući samo 1,4 milijarde eura otpisa ove vrste vrijednosnih papira do sada u 2017. u vrijeme bankrota Banco Popular. i preuzimanje od strane Banco Santander.

Riječ je o posebnoj vrsti obveznica za banke, integriranih 2009. godine za dokapitalizaciju banaka, koje djeluju kao tampon za povećanje adekvatnosti kapitala.

Prisilno preuzimanje Credit Suisse na prvi je pogled prilično čudno i dvojbeno. Trenutačno nema detalja o spajanju UBS-a i Credit Suissea, a proces usuglašavanja organizacijskih i pravnih pitanja trajat će najmanje do kraja 2023. godine, no prema svemu sudeći, uz dionicu se odvija i apsorpcija cijele divizije. profitabilni segment tradicionalnog bankarstva.

Nedavno se pojavila dosad neviđena inovacija - ultrabrzi stečaj i preuzimanje banaka, što dodatno dezorijentira i destabilizira tržište, jer. nije jasno koja će druga žrtva pasti pod ovaj nevjerojatan izum?

iz današnje perspektive možda smo na optimi i dobili koliko vrijedi. manje više + - nešto %. ne znam da li se je kupac previše usrećio sa tom akvizicijom. što se tiče bankarskog sektora to je rupa bez dna kojoj tek slijede biblijski poremećaji. novi podatci govore da su ameri samo po karticama zaduženi 16 trilijuna $ !!! tko će to platiti po ovim kamatama? gdje je tu još zatezna kta. ima još jedan problem koji će tek doći na repertoar tzv. zombi firme čiji su prihodi manji od obaveza i na životu ih drže samo pomoć jer su preveliki da bi propali. navodno je to oko 15% američke ekonomije. mislim da smo došli do trenutka gdje se paluba mora očistiti.

ne moraju. posebno ne po toj cijeni ali mi smo svjedoci kardinalnih grešaka postojeće vlade tako da bi eventalna prodaja udjela u luci jedva da ušla u prvih 10. dosadašnjih promašaja.

Quote from verdi

Quote from zdenkic

iskreno meni ova zelenjava smeta, jer znam da je napuhano i neprirodno

i ne mogu se opustiti i oteti dojmu da samo cekam kada ce sve riknut

da sve padne nekih 20ak posto, bio bih zadovoljniji, jer bih onda mogao ulupit vise love i za par godina bi trebalo na nulu

a ova bolesnina di netko propadne, ti mu das lovu, i market ode gore jer su banke propale...

me no like

volatilnost sama po sebi nije dobra. to je loš znak. i ja sam očekivao brutalan pad pa da znamo na čemu smo. izgleda da je ovo kaskadni pad. brutalan pad ide kad su promjene kozmetičke naravi. ovo ide malo po malo i nigdje kraja. fundamentalne promjene koje se rijetko viđaju. živimo u interesantnom vremenu.

znam da je teško povjerovati ali svakog cvijeća ima u evropskom vrtu tako da ovi iz "džungle" ostanu šokirani.

Transformed: The Credit Suisse director known as Pippa and Philip

An investment bank director and champion of non-binary gender identities talks to Financial News about coming out at a large institution

www.fnlondon.com

ovo vam je glavni menadžer/menadžerica švicarske banke. philip /pippa bunce. on/ona kad dođe na pregovore saudijcima oni odma padnu u trans.

Quote from D_artagnan

Lako sto placa digitalno sa mobitelom, ali to jos nije blockchain i sa nezavisnom valutom, kriptom ili kako ce se zvat jednog dana kad sve zazivi…

ne može tu postojati ništa nezavisno. bit će digitalni $ i ostalo šta bude. ovaj kripto koji se sad vrti je samo da se narod malo privikne. ne mislite valjda da stvarno postoji neki satoši jakamoto koji to onako na svoju ruku radi u inat dosadašnjim vladarima novca. bez njihovog pristanka to je apsolutno nemoguće. to su saznali sadam i gadafi ali prekasno.

za fed-om će uvijek biti potreba. osim ako ne ustanove da su miševi ušli u fort knox i napravili neku štetu. nema potrebe za hnb- om i drugim nacionalnim centralnim bankama koje ne izdaju novac. mi smo već duboko u eri digitalnog novca. 300 miliona kineza već plaća putem telefona. i one ruske milijarde što ko fol traže po svijetu nisu bili papiri u šleperu nego enter na tipkovnici. par klikova i eto te u emiratima.

bankarski sektor je u banani već desetljećima ali se je to trpjelo i prikrivalo zbog viših ciljeva. sad se postavlja pitanje koja je uloga banaka u svijetu digitalnog novca? da opet glume posrednika između onoga koji izdaje novac i onoga kojem treba? a šta ako ovi odluče da im više posrednici nisu potrebni? ili ne toliki broj sa tolikim maržama.ako im zatreba oni će kompletan bankarski sistem uništiti i pokrenuti novi. ništa što u povjesti već nije viđeno. šta nekog u zimbabveu briga što je propala silicijska banka. on dok na lageru ima sto kila manijoke život ide dalje.

Propast banke Silicijske doline dovela je do gubitka milijuna dolara u mirovinskim fondovima diljem svijeta.


Prema časopisu, fondovi poput Kalifornijskog mirovinskog fonda javnih službenika (CalPERS), Kalifornijskog državnog mirovinskog fonda za učitelje (CalSTRS), Južnokorejske nacionalne mirovinske službe (NPS) i švedskog mirovinskog fonda Alecta uložili su u propalu banku .


Konkretno, CalPERS je uložio 67 milijuna dolara u banku Silicon Valley Bank, CalSTRS je držao 11 milijuna dolara u dionicama SVB-a, a švedska Alecta uložila je oko 848 milijuna dolara.

navodno u petak kad je silicijska banka upala u frku u prosjeku svake sekunde je izvlačen iz nje po milion dolara 10 sati. inače ta banka je bila solidno likvidna ali povlačenje depozita prisililo ju je da prodaje američke obveznice uz veliki diskont ( 1%). eee tu dolazimo do biti svega. likvidnost. nje je sve manje jer onaj koji je printao $ i dijelio po svjetu sad ima novi plan. smanjenje dolarske mase u opticaju. to će prouzročiti značajne promjene u samoj americi a neki djelovi svijeta dolar mogu samo sanjati.

ja od samog početka tvrdim da je ovo dogovorena, programirana i vođena kriza da bi se došlo do novog monetarnog sisteme jer je postojeći neodrživ. napravit će bezbroj promjena samo da bi u suštini sve ostalo isto. a da li će neko stradati? stradat će mnogi pa i oni koji se tome još i ne nadaju.

već par mjeseci se švicarcima sapuna daska. prvobitna priča je bila da je njihov mirovinski fond previše izložen američkim dionicama i drugim financijskim instrumentima. na azijskom tržištu sve je dobro osim nekih japanskih banaka. i gle čuda opet neki američki prisilni saveznici. valjda je već nekim ljudima jasno da ameri ako misle preživjeti sve svoje saveznike moraju opljačkati. krajem ljeta je sastanak briks+ u jar i tamo će reći nešto što se već na veliko događa u monetarnom svijetu.

financijski sektor i banke su glavni krivac svega ovoga što nam se dešava. naravno da postoji neki plan kako će se to suzbiti i sad smo došli do samog početka realizacije istog plana. neće to biti ni malo nježno prizemljenje.

mjesecima se loše priča o credit suisse, a godišnji izvještaj je donio 8B$ gubitka. inače je to 8. po veličini bankarski sistem na svijetu. gledano iz američke perspektive dovoljno su veliki da ih se isplati otresti o pod. i još nisu američka banka. kud ćeš ljepšeg scenarija.

2007. ili 2008.?

evropa danas odrađuje američki petak

Quote from st-brajo

Quote from Manu

Dogodilo im se isto ono što i našim mirovinskim fondovima C kategorije. Samo što u našem slučaju neće snositi posljedice fondovi nego njihovi osiguranici.

Paradoks je da je problem izazvan naglim rastom kamata. Znači da će sada Fed morati dvaput razmisliti prije nego skoči za dodatnih 0.5%.

Ne mogu se istovremeno podizati kamate i čuvati portfelji nakrcani obveznicama. A banaka punih obveznica ima sigurno još.

ja se, na to, baš i ne bi kladio, obzirom da na fiskalnoj strani prijedlozi idu od novih poreza (deflacija, ali i opozicija Republikanaca tome) do oprosta studentskih dugova (koji bi mogli poslužiti kako dobar "kick" ako burza gadno rokne, ali će prouzrokovati i inflaciju, jer je općepoznato da mladi svoj novac troše brzo).

btw., mislim da je ovima prije presudio udio loših kredita i njihovo defaultiranje (jer je poznato da su startupi doslovce spalionice novca), pa su obveznice bili prisiljeni prodavati da izvuku živu glavu, nego same obveznice.

obzirom da konstantno raste i dug po revolving karticama, znači, najgori mogući potrošački dug, pitanje je samo kad će i tu početi dolaziti do neplaćanja, a onda ćemo ovaj lokalni scenarij početi gledati globalno

Display More

studentski krediti jesu problem. ali tko bi kome i zašto to opraštao? ako netko gubi drugi dobija. kada tada to opraštanje netko mora platiti. ili neka i meni oproste cca 150 000$. ako za taj novac dobiju malo znanja koje ne mogu unovčiti onda je valjda usluga preskupa.