Posts by Philidor

Kamatni prihodi za Q2 su skoro jednaki kao za H1 2022. godine, jako dobar porast. Ovim tempom bi za 2023. godinu mogli očekivati neto dobit od 90ak milijuna eura, što na ovoj cijeni ispada P/E 4

Quote from Philidor

Quote from Junius

Očekujem dobit za 2Q i to konzervativno od 10 do 15 milijuna €, sve ovisi hoće li biti troškova rezervacija i koliki će biti.

Osobno očekujem dobit u rasponu 20 - 25 milijuna eura. Ne vidim puno razloga zbog kojih bi dobit u Q2 bila puno manja od dobiti za Q1, referentne stope su rasle, a kamate na depozite ih još nisu ispratile. Mislim da se troškovi rezervacija za potrošače koji su tužili za CHF (Sberbanku) na samom isteku zastarnog roka u lipnju neće vidjeti već u ovom FI, nego tek kasnije. A jednom kada se to i provede onda možemo napokon krenuti dalje bez tih repova...

Međutim, ne očekujem dividendu u skorom razdoblju pa molim da mi se ne lijepi etiketa beskrajnog optimista.

Za dlaku unutar gornjeg dijela raspona. Evo i koja raketica, čisto da se ne pojavljuju samo na bulkerima 🚀🚀🚀🚀🚀

Ako gosp. Luković ne makne nalog, lijepo će se ukeširati danas po mom mišljenju. Ako ga makne, onda je polijetanje...

Stigao je izvještaj:

Obavijesti izdavatelja - EHO

Može se ići i na kontra stranu, nek ukinu kompletno porez na dugoročni najam.

Povećanjem poreza na kratkotrajni najam bi se smanjio jaz u neto prihodima takvog iznajmljivanja stana u odnosu na dugotrajni najam (koji je po mom mišljenju jače oporezovan od kratkotrajnog - naravno ovisi o lokaciji, popunjenosti i drugim faktorima, dalo bi se tu cijelu studiju napraviti) a posljedica istog bi izvjesno bila povećanje ponude stanova za dugotrajni najam, čime bih očekivao i smanjenje cijena. Kako ste došli do oprečnog zaključka mi nije poznato, ali ponuda i potražnja očito nemaju veze s tim...

Quote from emil

problem iseljavanja nije cijena kvadrata

oduvjek je problem bio cijena radnog sata . dokle god kod nas ljudi rade za minimalce bit ce iseljavanja.

tesko je pomirit s jedne strane turiste punih djepova i lokalca na minimalcu. cijene po ducanima -restoranima-cijena m2 je prilagodjena turistu i naravno da onda lokalac na minimalcu pronadje srecu negdje drugdje.

Objasnite to zapisničarki na sudu u Puli kojoj plaća od 600 eura jedva pokrije mjesečnu najamninu u Uljanikovoj kocki izgrađenoj pred 50ak godina. Ako uopće nađe takav stan, odnosno ako tko tamo želi dati stan u najam radnici koja bi u njemu živjela na neodređeno (pravilo je 9 mj studenti plus 3 mj turisti), Bože pomozi ako slučajno ima i dijete. Potencijal prihoda stana (neto) uvelike kroji cijene i prilike na tržištu, razdvajati apartmanizaciju od stambene politike, a posljedično i demografije u turističkim / obalnim krajevima je iluzorno...

Ja sam napisao post potaknut nekim prethodnim tvrdnjama da u biti vlasnici apartmana relativno plaćaju više poreza jer da oni mogu sve živo otpisivati kao rashod (poput hotela, poglavito amortizaciju) onda u biti ne bi ništa niti plaćali. Nama su apartmani bili nužni jer u protivnom nismo mogli zadovoljiti potražnju za turizmom na našoj obali, ali to se počelo drastično mijenjati.

Sve okej, neka ide ovako dalje s apartmanizacijom, time se dižu cijene dugoročnog najma (čiji se prinos uspoređuje s kratkoročnim) za mlade ljude i kupoprodajne cijene nekretnina pa imamo egzodus i na bogatijim dijelovima obale:

https://www.istra24.hr/zivot/demografski-slom-i-u-istri-broj-je-umrlih-veci-od-novorodenih-lani-je-hrvatska-izgubila-grad-velicine-vukovara

I da, ako se ljudi već sele iz svojih rodnih mjesta u tim krajevima jer ne mogu kupiti nekretninu, izvjesno će se radije seliti u EU i ići raditi za veću plaću vani u npr. Beč pa pomalo štediti za nekretninu doma, nego kupiti nekakvu nekretninu u ruralnim krajevima RH s kojima nemaju poveznice, a što je lako vidljivo iz postojećih podataka i taj trend će se očigledno nastaviti. Smatram da je i iz tog razloga potrebno razmotriti fiskalno destimuliranje tog oblika ugostiteljstva.

Ne može se uopće početi uspoređivati porezna presija za hotele i apartmane ako se ne uzme u obzir ogromna razlika parafiskalnih davanja. Komunalna naknada je višestruko veća za hotele nego za apartmane (te obuhvaća puno širu površinu od same sobe), a i spomenička renta se također obračunava u ogromnim iznosima za čitav niz hotela. Npr. u Opatiji pojedini hoteli plaćaju stotine tisuće eura za komunalnu naknadu i još dodatni približni iznos za spomeničku rentu. Čak se navodno i koristi čl. 97. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu po kojem se iznos komunalne naknade fiksira na 1,5% prihoda hotela jer su iznosi inače stvarno previsoki, s tim da u praksi još postoje neke nedoumice o primjeni te odredbe ali eto...

Bilo bi zanimljivo vidjeti za jedan takav hotel od npr. 80-ak soba da se usporedi s 80 apartmana u istoj lokaciji pa da vidimo tko više daje. Po mom mišljenju samo komunalna naknada hotela značajno nadilazi paušale koji plaćaju vlasnici apartmana sličnog ukupnog kapaciteta, a gdje je tek sve ostalo. Koliko znam imamo jednu kolegicu na forumu koja ima nekakav hotel, ali ona piše isključivo na onom drugom forumu, a uvjeren sam da bi mogla i tu pridonijeti raspravi sa svojim iskustvom...

Quote from noviulagac

logika mi govori da takve stvari potaknu ljude da uzmu osiguranje.

Tako da tu nema neke štete za CO

Baš ih potakne, na prvoj presici je Tomašević rekao - ljudi koji nemate osiguranje, nemojte se brinuti. Na koji način to može poticajno djelovati kada vidimo da država u raznim oblicima vrši funkciju osiguratelja? Ja se prvi osjećam kao glupan što ga uopće plaćam... Jedina je razlika što država to rješava sporo (npr. obnova od potresa) pa ajde eventualno ta brzina i komoditet može pogurati ljude u smjeru osiguranja imovine.

Obavijesti izdavatelja - EHO

Sjednica za razmatranje FI će se održati 26.07., nadam se da će onda i izvješće objaviti prije roka...

To je sve po članku 51., s većim dečkima sklapaju jedan ugovor o opskrbi za sve lokacije, izdaje se objedinjeni račun, a onda proizvedeni višak sa npr. centralnog skladišta se prebija (odnosno prvo HEP samoizda račun za otkupljeni višak pa onda tek prebije) i s potrošnjom na preostalim objektima / poslovnim prostorima, ništa specijalno...

Quote from D_artagnan

Ajde mašala, napokon nesto pametno, jos da su usvojili da mozes visak prebiti sa svojim drugim objektom, recimo imas stan u nekoj zgradi i da se netira sta se proizvede na kuci u drugoj lokaciji 👌, ali i ovo je vec nesto..

Usvojili su oni i to. Radio sam na par takvih ugovora za (veće) poduzetnike. E sad, iz kojeg razloga ne sklapaju takve ugovore s fizičkim osobama, to je već zasebno pitanje...

Backlog na dan 30.6. veći za 219% od prošle godine (kada je već bio visok)

Quote from verdi

evo jednog zanimljivog videa koji jednostavnim jezikom objašnjava gdje se trenutno nalazi svijetska ekonomija. kanal ima podosta pretplatnika, a relativno malo pregleda što će reći da narodu još nije došlo iz g. u g. ponašaju se kao nojevi u pijesku. otriježnjenje će biti brutalno.

https://www.youtube.com/watch?v=Co_tVd9gA2I

I koje je rješenje? Da svi počnemo kupovati fizičko zlato i zakopavati ga u dvorištu? Kako se vi štitite od takvog otriježnjenja?

Hvala kolega, stiglo je i meni u međuvremenu.

Je li kome sjela dividenda?

Može li se uopće uvesti vinjeta kad nisu sve autoceste pod kontrolom iste osobe? Npr. BINA Istra ima svoju koncesiju na ipsilonu i naplaćuje masno već sam prolazak Učke, pitanje je pod kojim uvjetom bi oni pristali na vinjetu. A mnogi turisti bi bili ljuti / zbunjeni ako bi npr. kupili vinjetu da bi išli u Rovinj i onda shvate da plaćaju sve po starome i da je mogu komotno baciti u smeće...

Rješenja za to su također sistemske prirode, a ne kadrovske. Npr, ako država odluči pustiti da se na sudovima vode deseci pa i stotine tisuća parničnih postupaka u kojima je o osnovu riješeno kolektivnom tužbom (npr. dodaci na plaću za liječnike, povećanje osnovice za državne službenike) zbog toga što bolnice, domovi zdravlja i škole jednostavno nemaju te novce u budžetu, onda se to prelije na ljude i njihove svakodnevne probleme i sporove. To niti nisu sporovi jer je sve nesporno, napravi se vještačenje i to je to, ide presuda. Sudac koji može na takvim predmetima nabiti svoju statistiku neće zasukati rukave i odraditi i koji teži predmet. Slična situacija je za franke, bankama se isplati sporiti jer izbjegavaju rezervacije i mogu koristiti te novce za adekvatnost kapitala. Odlično, neka se za takve slučajeve povećaju sudske pristojbe deseterostruko ili više pa neka se onda obijesno parniče. Inače, po mojim info sudske pristojbe pokrivaju tek otprilike 5% budžeta suda... Da ne pričamo o najvećoj gluposti - ograničenju sudskih pristojbi na trgovačkim sudovima. Imaš trgovački spor od xy milijuna eura, odvjetnici tuku stotine tisuća kuna po radnji, a sudska pristojba iznosi 2.500 kuna (ako se plati elektronički) za tužbu i još toliko za presudu. Sudac izgubi mjesece oko takvog postupka, a ne razumijem zašto država subvencionira njihovo vođenje.

Mogu vam iz prve ruke reći da AZTN provodi jako opsežne kontrole barem za jedan veliki trgovački lanac kako u pogledu nabave od malih dobavljača, tako i u pogledu marži po kategorijama proizvoda i slično. Što dalje rade s tim podacima, nije mi poznato.

Dalje, vezano uz štrajk sudskih službenika o kojem još nisam pisao, a direktno mi otkida iz usta. Ja ga podržavam. Ti ljudi su potplaćeni i podcijenjeni konstantno iako drže pola sudačke referade, a ovoliko povećanje sigurno ne bi tražili da nije otišao toliki broj kolega čija su radna mjesta nepopunjena, a posao se "prelio". Posljedica je takva da već godinama određeni broj sudaca nema svoje zapisničare, nego su oni "leteći" i trče gore dolje po sudu, rasprave se čekaju dok se netko od službenika ne oslobodi itd. Ako će raditi u takvim uvjetima, niti povećana plaća od 800 eura nije atraktivna (može se i lakše zaraditi novac u državnoj službi) i sigurno se time neće popuniti ispražnjena mjesta, iako je možda dovoljno da umiri postojeći kadar. S bitnim caveatom da podržavam dodatno dizanje plaće za povećani trud uslijed smanjenog broja zaposlenih, ali onda neka zadrže broj zaposlenih na tim nižim razinama pa neka ti ljudi (koji su ipak SSS i slabo upotrebljivi izvan javnog sektora) svojim radom i zasluže takvu veću plaću...