Posts by Philidor

Quote from emil

problem iseljavanja nije cijena kvadrata

oduvjek je problem bio cijena radnog sata . dokle god kod nas ljudi rade za minimalce bit ce iseljavanja.

tesko je pomirit s jedne strane turiste punih djepova i lokalca na minimalcu. cijene po ducanima -restoranima-cijena m2 je prilagodjena turistu i naravno da onda lokalac na minimalcu pronadje srecu negdje drugdje.

Objasnite to zapisničarki na sudu u Puli kojoj plaća od 600 eura jedva pokrije mjesečnu najamninu u Uljanikovoj kocki izgrađenoj pred 50ak godina. Ako uopće nađe takav stan, odnosno ako tko tamo želi dati stan u najam radnici koja bi u njemu živjela na neodređeno (pravilo je 9 mj studenti plus 3 mj turisti), Bože pomozi ako slučajno ima i dijete. Potencijal prihoda stana (neto) uvelike kroji cijene i prilike na tržištu, razdvajati apartmanizaciju od stambene politike, a posljedično i demografije u turističkim / obalnim krajevima je iluzorno...

Ja sam napisao post potaknut nekim prethodnim tvrdnjama da u biti vlasnici apartmana relativno plaćaju više poreza jer da oni mogu sve živo otpisivati kao rashod (poput hotela, poglavito amortizaciju) onda u biti ne bi ništa niti plaćali. Nama su apartmani bili nužni jer u protivnom nismo mogli zadovoljiti potražnju za turizmom na našoj obali, ali to se počelo drastično mijenjati.

Sve okej, neka ide ovako dalje s apartmanizacijom, time se dižu cijene dugoročnog najma (čiji se prinos uspoređuje s kratkoročnim) za mlade ljude i kupoprodajne cijene nekretnina pa imamo egzodus i na bogatijim dijelovima obale:

https://www.istra24.hr/zivot/demografski-slom-i-u-istri-broj-je-umrlih-veci-od-novorodenih-lani-je-hrvatska-izgubila-grad-velicine-vukovara

I da, ako se ljudi već sele iz svojih rodnih mjesta u tim krajevima jer ne mogu kupiti nekretninu, izvjesno će se radije seliti u EU i ići raditi za veću plaću vani u npr. Beč pa pomalo štediti za nekretninu doma, nego kupiti nekakvu nekretninu u ruralnim krajevima RH s kojima nemaju poveznice, a što je lako vidljivo iz postojećih podataka i taj trend će se očigledno nastaviti. Smatram da je i iz tog razloga potrebno razmotriti fiskalno destimuliranje tog oblika ugostiteljstva.

Ne može se uopće početi uspoređivati porezna presija za hotele i apartmane ako se ne uzme u obzir ogromna razlika parafiskalnih davanja. Komunalna naknada je višestruko veća za hotele nego za apartmane (te obuhvaća puno širu površinu od same sobe), a i spomenička renta se također obračunava u ogromnim iznosima za čitav niz hotela. Npr. u Opatiji pojedini hoteli plaćaju stotine tisuće eura za komunalnu naknadu i još dodatni približni iznos za spomeničku rentu. Čak se navodno i koristi čl. 97. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu po kojem se iznos komunalne naknade fiksira na 1,5% prihoda hotela jer su iznosi inače stvarno previsoki, s tim da u praksi još postoje neke nedoumice o primjeni te odredbe ali eto...

Bilo bi zanimljivo vidjeti za jedan takav hotel od npr. 80-ak soba da se usporedi s 80 apartmana u istoj lokaciji pa da vidimo tko više daje. Po mom mišljenju samo komunalna naknada hotela značajno nadilazi paušale koji plaćaju vlasnici apartmana sličnog ukupnog kapaciteta, a gdje je tek sve ostalo. Koliko znam imamo jednu kolegicu na forumu koja ima nekakav hotel, ali ona piše isključivo na onom drugom forumu, a uvjeren sam da bi mogla i tu pridonijeti raspravi sa svojim iskustvom...

Quote from noviulagac

logika mi govori da takve stvari potaknu ljude da uzmu osiguranje.

Tako da tu nema neke štete za CO

Baš ih potakne, na prvoj presici je Tomašević rekao - ljudi koji nemate osiguranje, nemojte se brinuti. Na koji način to može poticajno djelovati kada vidimo da država u raznim oblicima vrši funkciju osiguratelja? Ja se prvi osjećam kao glupan što ga uopće plaćam... Jedina je razlika što država to rješava sporo (npr. obnova od potresa) pa ajde eventualno ta brzina i komoditet može pogurati ljude u smjeru osiguranja imovine.

Obavijesti izdavatelja - EHO

Sjednica za razmatranje FI će se održati 26.07., nadam se da će onda i izvješće objaviti prije roka...

To je sve po članku 51., s većim dečkima sklapaju jedan ugovor o opskrbi za sve lokacije, izdaje se objedinjeni račun, a onda proizvedeni višak sa npr. centralnog skladišta se prebija (odnosno prvo HEP samoizda račun za otkupljeni višak pa onda tek prebije) i s potrošnjom na preostalim objektima / poslovnim prostorima, ništa specijalno...

Quote from D_artagnan

Ajde mašala, napokon nesto pametno, jos da su usvojili da mozes visak prebiti sa svojim drugim objektom, recimo imas stan u nekoj zgradi i da se netira sta se proizvede na kuci u drugoj lokaciji 👌, ali i ovo je vec nesto..

Usvojili su oni i to. Radio sam na par takvih ugovora za (veće) poduzetnike. E sad, iz kojeg razloga ne sklapaju takve ugovore s fizičkim osobama, to je već zasebno pitanje...

Backlog na dan 30.6. veći za 219% od prošle godine (kada je već bio visok)

Quote from verdi

evo jednog zanimljivog videa koji jednostavnim jezikom objašnjava gdje se trenutno nalazi svijetska ekonomija. kanal ima podosta pretplatnika, a relativno malo pregleda što će reći da narodu još nije došlo iz g. u g. ponašaju se kao nojevi u pijesku. otriježnjenje će biti brutalno.

https://www.youtube.com/watch?v=Co_tVd9gA2I

I koje je rješenje? Da svi počnemo kupovati fizičko zlato i zakopavati ga u dvorištu? Kako se vi štitite od takvog otriježnjenja?

Hvala kolega, stiglo je i meni u međuvremenu.

Je li kome sjela dividenda?

Može li se uopće uvesti vinjeta kad nisu sve autoceste pod kontrolom iste osobe? Npr. BINA Istra ima svoju koncesiju na ipsilonu i naplaćuje masno već sam prolazak Učke, pitanje je pod kojim uvjetom bi oni pristali na vinjetu. A mnogi turisti bi bili ljuti / zbunjeni ako bi npr. kupili vinjetu da bi išli u Rovinj i onda shvate da plaćaju sve po starome i da je mogu komotno baciti u smeće...

Rješenja za to su također sistemske prirode, a ne kadrovske. Npr, ako država odluči pustiti da se na sudovima vode deseci pa i stotine tisuća parničnih postupaka u kojima je o osnovu riješeno kolektivnom tužbom (npr. dodaci na plaću za liječnike, povećanje osnovice za državne službenike) zbog toga što bolnice, domovi zdravlja i škole jednostavno nemaju te novce u budžetu, onda se to prelije na ljude i njihove svakodnevne probleme i sporove. To niti nisu sporovi jer je sve nesporno, napravi se vještačenje i to je to, ide presuda. Sudac koji može na takvim predmetima nabiti svoju statistiku neće zasukati rukave i odraditi i koji teži predmet. Slična situacija je za franke, bankama se isplati sporiti jer izbjegavaju rezervacije i mogu koristiti te novce za adekvatnost kapitala. Odlično, neka se za takve slučajeve povećaju sudske pristojbe deseterostruko ili više pa neka se onda obijesno parniče. Inače, po mojim info sudske pristojbe pokrivaju tek otprilike 5% budžeta suda... Da ne pričamo o najvećoj gluposti - ograničenju sudskih pristojbi na trgovačkim sudovima. Imaš trgovački spor od xy milijuna eura, odvjetnici tuku stotine tisuća kuna po radnji, a sudska pristojba iznosi 2.500 kuna (ako se plati elektronički) za tužbu i još toliko za presudu. Sudac izgubi mjesece oko takvog postupka, a ne razumijem zašto država subvencionira njihovo vođenje.

Mogu vam iz prve ruke reći da AZTN provodi jako opsežne kontrole barem za jedan veliki trgovački lanac kako u pogledu nabave od malih dobavljača, tako i u pogledu marži po kategorijama proizvoda i slično. Što dalje rade s tim podacima, nije mi poznato.

Dalje, vezano uz štrajk sudskih službenika o kojem još nisam pisao, a direktno mi otkida iz usta. Ja ga podržavam. Ti ljudi su potplaćeni i podcijenjeni konstantno iako drže pola sudačke referade, a ovoliko povećanje sigurno ne bi tražili da nije otišao toliki broj kolega čija su radna mjesta nepopunjena, a posao se "prelio". Posljedica je takva da već godinama određeni broj sudaca nema svoje zapisničare, nego su oni "leteći" i trče gore dolje po sudu, rasprave se čekaju dok se netko od službenika ne oslobodi itd. Ako će raditi u takvim uvjetima, niti povećana plaća od 800 eura nije atraktivna (može se i lakše zaraditi novac u državnoj službi) i sigurno se time neće popuniti ispražnjena mjesta, iako je možda dovoljno da umiri postojeći kadar. S bitnim caveatom da podržavam dodatno dizanje plaće za povećani trud uslijed smanjenog broja zaposlenih, ali onda neka zadrže broj zaposlenih na tim nižim razinama pa neka ti ljudi (koji su ipak SSS i slabo upotrebljivi izvan javnog sektora) svojim radom i zasluže takvu veću plaću...

Mišljenje je kao š.... svatko ga ima, ali ga ipak nešto lakše dijeli. Načitali smo se tih mišljenja za prošlu jesen već kada je trebala doći kataklizmična kriza neviđena još od 1929. godine. Tako su i u špici korone najavljivali da će nam trebati deset godina za povratak ekonomije na stare staze. Još uvijek čekam da se barem jedan od njih posipa pepelom jer je pogriješio... Serija Dr. Doom predviđa krizu ima nastavaka više od Santa Barbare, jednom je pogodio i sad mjesečno daje intervjue evo krize, samo što nije. Jednom će vjerojatno i pogoditi tim tempom. Postotak mu nije baš neki.

Quote from zlocesti

Nisam nikada mislila da ću podleći HPB maniji, dok nisam ponovno pogledala FI za prvi kvartal.

Pa sam ga danas dokupila još jednom.

Sad se možemo igrati potapanja podmornica , whatever

Neka mi Bog od burze pomogne .

Molim kolegu barbosu da nam na temi HPB pojasni zašto misli da papir koji je u kvartalu zaradio 70 eura po dionici ima potencijal rasta samo 20%

Ponajviše zbog toga što je prodao cijelu poziciju pred cca godinu dana otkad crnjači na temi i navija za pad...

Ne znam, ali ako svoje izračune o manjem broju dionica temelje na ishodu ovog spora, onda to ne izgleda kao održiva računica...

Može li mi netko objasniti zašto se ova dionica trguje s postojećim pokazateljima, odnosno zašto tržište smatra da DDJH vrijedi 850 milijuna eura (kako je suditi prema stranici Moje dionice). Stvarno pitam, zanima me ulaganje u vojni sektor, ali nisam ranije pratio dionicu.

Btw, objavljena je presuda u predmetu manjinskih dioničara na e-oglasnoj TS Osijek, izgubili su...

Quote from Philidor

- ADPL

+HPB

Kažu plastičari u izvješću da im je 2023. projektna godina. Nadam se da se stignem vratiti u plastiku prije početka prinosne godine po istoj cijeni.

Dva mjeseca od prodaje ADPL po 15,50 (kupljeno još dva mjeseca prije toga po 12,50) i kupnje HPB po 120 za isti iznos. Od reakcija na trgovanje dva palca dolje i jedan zbunjeni smajlić... Ali eto, market ima zadnju riječ!

Je li to Neno namjerio robotića na HPB?