Posts by Zvjezdani

  • DLKV (Dalekovod d.d.)

    Quote from D_artagnan

    Dokapitalizacija 2014. Je bila premasila sva ocekivanja...

    https://eho.zse.hr/obavijesti-izdavatelja/view/28716

    Tada se moglo upisati određen broj dionica u odnosu na ovo sta si imao u prvom krugu + konsolidator koji je unio 150m kn. u drugom si mogao uzeti koliko si htio. Sada toga omjera nema ni za ove koji ulazu vise od 10 mil. Kn... znaci moze jedan, bilo tko ulozit koliko zeli i sve preuzeti?

    Jel se netko sjeca sa koliko je bilo spusteno na 10 kn pojedinacna dionica? Tada nije bio razvodnjavanja koliko se sjecam, a kompanija je bila u dalekooooo goroj situaciji nego sada

    Upravo zbog vrlo fer napravljene dokaitalizacije 2014. g. sam i sudjelovao sa njom. I u prvom krugu (kao stari dioničar) i u drugom krugu (kada su mogli svi investirati sa koliko su htjeli). Dakle, vrlo transparentan i pošten proces. Bilo je razvodnjavanje dioničara jer se isto smanjivao temeljni kapital i kreirani su milijuni novih dionica. Ali to je sve dio nastojanja da firma krene na zdravim temeljima.
    Međutim, DLKV jest doživio pravu pljačku i to u sklopu PSN-a kada je iz ničega (!!!) kreiran dug od, ako se dobro sjećam, 3 milijarde kuna. Zato smo ostali bez onog velebnog nebodera Sky Office Tower u Frangešovoj ulici. To je takva šteta! Ali, lopinama je za oko zapala odlična nekretnina, pa su financijaši našli načina kako da ju otmu Dalokovodu. O tome je svojedobno govorio i sudac Kolakušić.

    Sjećate se te zgrade?


    https://hr.wikipedia.org/wiki/Sky_Office_Tower

  • DLKV (Dalekovod d.d.)

    Quote from Marielena

    Ja mislim da su Agrokorke bile pljacka jer je Agrokor mogao jamciti samo svojim dionicama Belja, Leda, Jamnice itd. Tu su mali dionicari pokradeni, ali takva nam je drzava. Neuredjena.

    Ovdje ne vidim kriminal. Firma moze otici u stecaj. Onda nitko nece dobiti nista.

    Ovo bi trebala biti pouka svima koji "investiraju" u firme gdje je kapital negativan.

    Ovo je bolno točno.

    Na Agrokoru su dioničari doslovno opljačkani uz izravnu podršku države i pravosuđa.

    U Dalekovodu imamo situaciju potpuno nehumanih računovodstvenih radnji (smanjivanje pa ponovno povećanje kapitala uz isključenje prava prvenstva postojećih dioničara), ali onaj tko traži humanost na tržištu kapitala, taj je na krivom mjestu.

    Pa da baš dioničari i imaju pravo prvenstva u dokapitalizaciji, mislite da bi to, osim neke ljudske pravice, imalo ikakvog značajnijeg financijskog efekta za DLKV? Vjerojatno ne bi.

    Tim više što se namjerno sve radi u zadnji čas. Firma se dovede u bezizlaznu situaciju i onda se počne djelovati, kao dio strategije pogodovanja odabranima. Da mi u RH imamo razvijenu dioničarsku svijest oni sami bi se udružili i kao nekakva snaga sudjelovali u donošenju odluka. Pa bi se onda dioničari udružili i skupili tih 10 milijuna kuna kako bi mogli sudjelovati u dokapu. Ali mi nemamo razvijeni kapitalizam. Zato se ovakvi zakonom dozvoljeni manifetluci i mogu provoditi u djelo. I sve po zakonu.

    Žalosno, ali je tako.

  • DLKV (Dalekovod d.d.)

    Uf, ovo je ružno za gledati.

    Inače, zadnja stranica poziva na glavnu skupštinu društva koju je potpisao predsjednik uprave Tomislav Rosandić je posebno gadljiva. (Izjava o razlozima za potpuno isključenje prava prvesntva ostalih dioničara pri upisu dionica kod povećanja temeljnog kapitala).

    Naročito s obzirom što su iz prsta isisali ideju da se stavi minimalni limit od 10 milijuna kuna da bi se uopće mogli prijaviti za dokapitalizaciju.

    Ali, to je slika pravnog sustava u RH.

    I nikome se ništa neće dogoditi!!!

  • DLKV (Dalekovod d.d.)

    8. 3. 2021. cijena dionice je bila 7,3 kn.

    Tog dana je dana službena obavijest da se Glavnoj skupštini predlaže ulazak Irene Weber u Nadzorni odbor tvrtke.

    Danas je 6. 5. 2021. Prošlo je malo manje od dva mjeseca.

    Cijena dionice je danas 6, 1 kn i niža za simpatičnih cca 20%

    Tamo gdje se pojavi netko iz grupe Borg, tamo trava više ne raste.

    Slučajnost ili ne, procijenite sami.

    Želim vam puno sreće u Dalekovodu. Bojim se da će vam trebati.

    Nakon mog sudjelovanja u dokapitalizaciji i višegodišnjeg čekanja da se posao pokrene i da novačni tijek postane pozitivan nemam više želuca gledati kako bagra is kvartala u kvartal topi kapital firme tj. dioničara.

    I onda kao grobar dolazi Weberica.

    Koja dokazano cijeni postojeću vlasničku strukturu kao u Fortenovi (Agrokoru).

    Znate onu pjesmu od Anne-Marie "Ciao Adios"!

  • ADPL (AD Plastik d.d.)

    Quote from bjane
    Quote from todor

    Dobri jesu, ali trziste se nece oporaviti preko noći.. u najboljim danima cijena je bila oko 200kn.. Ono gdje ja vidim prostor prelaska 200kn po dionici je isplata vece dividende, da se ide prema 10% prinosu sto bi bio ogroman buy signal na zse..

    u najlepšim danima išla je do 240 kn...

    tržište je neprivedivo...

    sve joj ide u prilog ,i lnflacija ,što pita forumš "-ohladi"

    Ja sam pitanje forumaša Ohladi shvatio drugačije.
    On se pita, ako dobro razumijem, koliko inflacija poskupljuje input.
    Teško da će sav taj povećani trošak moći prebaciti na kupca.

  • DLKV (Dalekovod d.d.)

    Quote from Marielena

    Do kada bi se trebalo odvijati preuzimanje Dlkv, odnosno do kada fond mora prodati svoj udio?

    Po kojem bi se to modelu moglo odviti? Neka slicna iskustva?

    P.S. Molim Admin da prebaci post na temu Dlkv.

    Po kojem modelu?

    Po istom onom kojeg je nedavono koristila nova članica nadzornog odbora Irena Weber u jednom drugom koncernu.

    Na dan kada je objavljeno da ona ulazi u Dalekovod, ja sam počeo izlaziti.
    Trebalo mi je neko vrijeme s obzirom na količinu koju sam imao.

    Ta spodoba neće nadgledati kompaniju u kojoj imam uložene i jedne jedine lipe.

  • ADPL (AD Plastik d.d.)

    Quote from mjanko

    Ajde da pokušamo još jednom, kolega Parica, možda će biti jasnije i drugima, vidim da puno njih ovdje ne razumije jednostavnu stvar: primljene potpore su strogo namjenske i knjiže se u prihode. Da, povećale bi dobit kada za njih nebi bilo rashoda, ali obzirom kao što sam napisao, su strogo namjenske, primljene su za točn određenu količinu radnika i točno određen iznos, a povećavaju rashode, onda je rashod jednak prihodu i kao takve ne utječu na dobit. Odnosno dobit po pitanju potpora je nula. Sto ušlo, sto izašlo. Jednostavno, čista matematika. Što nije slučaj kada se plaće isplaćuju iz zarade na tržištu, jer onda zaradimo recimo 150, isplatimo 100 i i mamo dobit 50. Ovdje dobiti nema, i to sam Vam jasno pokazao na primjeru dobiti iz Q2. Jedino što sam pogrešno gore zaključio, a čisto iz razloga što sam to potpuno smetnuo sa uma, je prevelika razlika u plaćama za Q1 i Q2, a to je iz razloga što se u lockdownu nisu plaćali doprinosi, a u trošak osoblja se prikazuje sve u đuture, neto plaće + svi porezi i doprinosi .... eto, nadam se da je sad jasnije što se tiče tih potpora ...

    Ajmo, matematika prvog razreda pučke škole:

    1) Dobijem od države namjenski novac za plaće u obliku potpore - xy kuna

    2) Od tih novaca isplatim plaće

    3) Da bih isplatio dividendu moram vratiti potporu državi, koje sam već isplatio radnicima

    4) Od kuda vraćam potporu državi, koju sam već isplatio radnicima, nego iz prihoda firme? Za toliko je manja dobit, zar ne?

    Što bi neki rekli: "Prosto ko pasulj!"

  • ADPL (AD Plastik d.d.)

    Quote from Roki
    Quote from Zvjezdani

    Kao ponosni dioničar ADPL koji će uživati u plodovima dividende, mogu samo reći:
    Upravo, jeba*a vas dividenda zbog koje morate iz firme državi vratiti 12,5 M kuna! Skupa je to dividenda. I sasvim nepotrebna.

    Zvjezdani, ADPL je obvezan isplatiti dividendu svake godine ako je godinu u plusu. Ne znam šta ti tu nije jasno? Da je bilo pametnije ostaviti potporu i ne isplatit dividendu, pa na ravno da je, neće ju pojest miševi do sljedeće godine ali dužni su isplatiti dividendu!

    Roki, nisi u pravu.
    Ponovno pročitaj Statut. Naročito članke 17 i 44.

    U statutu nigdje ne postoji OBAVEZA isplate dividende, ako postoji ostvarena dobit.

    Prema slovu statuta, Uprava ima ovlast (ali ne i obavezu!) isplatiti predujam dividende.

    Nadalje, statut daje Upravi i Nadzornom odboru pravo da PREDLOŽI Glavnoj skupštini da izglasa dividendu. Kao što ti je vjerojatno jasno, to GS može, a i ne mora napraviti!

    Dakle, obaveze nema!

    I dalje smatram da je siljenje ovogodišnje dividende sasvim nepotrebno i financijski štetno za ADPL.

  • DLKV (Dalekovod d.d.)

    Quote from Krokodil

    Kakvo razvodnjavanje, dokap ne može ići ispod 10 kn.

    Kako kažu na onom forumu, rade nešto slično kao Ingra

    Oni koji se sjećaju brojnih dokapitalizacija na Petrokemiji, jako dobro znaju da se efektivno može ići na dokapitalizaciju ispod 10 kuna.

    dovoljni je da prije dokapitalizacije "po 10 kuna" naprave spajanje dionica "3 u 1".
    Već viđeni scenarij.

    Nadam se da toga ovdje neće biti.

  • ZABA (Zagrebačka banka d.d.)

    Molio bih da mi netko od znalaca čitanja između redova prevede ovu rečenicu ministra Marića:

    "Upitan što su banke dobile zauzvrat, Marić kaže da su prepoznati napori na području unaprijeđenja poslovog okruženja, poboljšanja zakonodavstva i procesa uvođenja eura."

  • ADPL (AD Plastik d.d.)

    Kao dioničar zahvalan sam na prijedlogu NO o isplati dividende, koju će GS, izvjesno je, prihvatiti.
    Kao slobodno mislećem biću, ne znam je li se trebalo u ovome trenutku na ovakav način izlagati sudu opće javnosti koja je iznimno slabo financijski obrazovana i uz to vrlo negativno nabrijana, te posebno sudu nadzornika (čitaj države).

    Kako god, pinku ćemo staviti u džep.

    Živjeli!

    P.S.

    Ako pogledate datum objave da se uopće razmišlja o isplati dividende i grafa cijene, svašta će vam biti jasnije o hrvatskom tržištu kapitala.
    Mislim da razumijete na što mislim. :)

    https://www.teletrader.com/ad-plastik-d-d…rt/tts-13907391

  • ZABA (Zagrebačka banka d.d.)

    PRAVOMOĆNA PRESUDA U GOSPIĆU ZA CHF KREDIT VEĆ NAKON 15 MJESECI OD PODIZANJA TUŽBE!

    ZAGREBAČKA BANKA MORA ZAJEDNO SA ZATEZNIM KAMATAMA PLATITI DARIJU DOMAZETU IZ VUKOVARA OKO 150.000 KUNA ZA CHF KREDIT PODIGNUT U IZNOSU OD 225.000 KUNA!

    Zagreb, 22. rujna 2020.

    Obavještavamo javnost o pravomoćnoj presudi za nekonvertirani CHF kredit, koja je karakteristična zbog brzog zaključenja cijelog postupka. Tužba je podnesena na Općinskom sudu u Vukovaru 6. lipnja 2019., sudac Branko Fabec donio je prvostupanjsku presudu 5. lipnja 2020. te je sutkinja Milka Vraneš na Županijskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, potvrdila pravomoćnost presude 15. rujna 2020.

    U roku od 15 mjeseci završen je kompletan sudski postupak. Zastupnica tužitelja Darija Domazeta iz Vukovara bila je poznata vukovarska odvjetnica Martina Alagić, koje je dobila već čitavi niz presuda i za konvertirane, i za nekonvertirane CHF kredite. Dokaz je to da pravosuđe može biti brzo i učinkovito te da nema niti jednog razloga da se odugovlači s postupcima u kojima je ništetnost ugovornih odredaba o valuti CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi već utvrđena prije nekoliko godina kolektivnom presudom, zbog čega u takvim postupcima nije potrebno provesti niti jedan dokazni postupak osim financijskog vještačenja.

    Dario Domazet dobit će od Zagrebačke banke zajedno sa zateznim kamatama oko 150.000 kuna (74.000 kuna jest iznos preplaćenih anuiteta), dok će Zaba morati platiti još i 16.000 kuna sudskih troškova. Napominjemo da nema nikakve sumnje da će Zaba taj novac platiti, jer ukoliko odbije plaćanje, bit će ovršena jednako onako kako i ona ovršuje svoje dužnike.

    Ukratko je presudom potvrđeno sve ono što je već utvrđeno kolektivnom presudom u slučaju franak, a to je da su ništetne i valutna klauzula CHF i odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi, pa je financijskim vještačenjem utvrđena razlika između naplaćenih anuiteta i onih anuiteta koji su trebali biti naplaćeni po početnom otplatnom planu.

    Procjenjujemo da još uvijek nije tužilo ukupno 90.000 potrošača iz CHF kredita koji imaju pravo na tužbe, od kojega broja se ukupno 60.000 potencijalnih tužbi odnosi na potrošače koji nisu konvertirali kredite, za čije tužbene zahtjeve u vezi s isplatom nema baš nikakvih dilema.

    Ponavljamo još jednom, svi potrošači koji su ugovorili CHF kredite u osam osuđenih banaka imaju pravo na tužbe, a ako nisu konvertirali svoje kredite na temelju zakona, onda su njihove tužbe potpuno nedvojbene i možemo tvrditi da će dobiti sve preplaćene iznose anuiteta. Vrlo jednostavno je zaključiti i to koliko novca je moguće dobiti u tužbi, to su uglavnom iznosi koji se zajedno sa zateznim kamatama kreću oko polovice iznosa plasiranog kredita u kunama, pa tako ako je netko podigao 100.000 kuna, banka mu zajedno sa zateznim kamatama duguje oko 50.000 kuna, a ponekad je to čak i više, posebice kada se radi o kreditima iz 2007. godine, kao što vidimo iz ovdje prikazanog konkretnog primjera.

    Pozivamo sve potrošače koji su ugovarali CHF kredite, ali i pravne osobe koje su ugovarale kredite s promjenjivom kamatnom stopom prije 2013. godine, u bilo kojoj valuti, da se jave radi potrebnih informacija o tužbama na mail adresu:

    franak.tuzbe@gmail.com

  • ZABA (Zagrebačka banka d.d.)

    Potpuno si u krivu.

    Dividenda nije izglasana nego je tek predložena skupštini koja o tome tek treba glasati i to 8. travnja 2020.
    Ako si dioničar ZABE, onda si od SKDD-a na kučnu adresu dobio sve materijale vezano za sjednicu.

    Tamo ti sve lijepo piše.

    ČITAJ!!!

  • ZABA (Zagrebačka banka d.d.)

    Da vidimo što kaže ekonomska teorija.

    Prema autorima Modigliani i Miller, politika dividendi bi, s aspekta bogatsva dioničara, za njih morala biti irelevnatna.
    Zašto?

    Zato jer ostvarena dobit u tvrtci na svaki način postoji te je u suštini nebitno gdje se ona nalazi - u džepu dioničara kroz isplaćenu (i oporezovanu!) dividendu ili u bilanci tvrtke u stavci "zadržana dobit".
    Dakle, sve isto je imaš li 5 kuna dividende kod sebe ili si vlasnik dionice koja za tih 5 kuna više vrijedi.

    Gledajte na to tako. U suprotnom se možete jako ljutiti na guvernera, trenutnu situaciju, politiku općenito ili na ni krivog niti dužnog nekog svog ukučana.

    A to, kažu, nije dobro za živce. :)