Posts by mikromakrto

Quote from Sheriff

Ma pusti Emile, čovjek vjerovatno još razbija glavu kako masterom možeš plačati u austriji, švedskoj, usa ili kini a master puni u kunama.

Kad platim karticom u Austriji, plaćam li kunom ili eurom?

Kad platim "kripto karticom" u Hrvatskoj, plaćam li kunom ili kriptovalutom, koja god da je?

Ako je odgovor da platim kunom, koja nastane tako da se u sekundi moj btc prvo po nekom tečaju pretvori u dolar pa u nekom drugom u kunu da bi se transakcija obavila, koji je onda smisao BTCa?

Ako ja BTC kupim tako da svoje kune prvo prebacim u dolar pa po nekoj cijeni kupim BTC, a kada želim potrošit novce u lokalnom dućanu moram sve to napravit unatrag, koji je smisao? Ako je prednost u međunarodnoj trgovini, a ne tjednom špeceraju, gdje ja kao korisnik dobivam ako nešto na Alibabi ili Amazonu platim BTCom, a ne po seljački debitnom karticom?

Ili je cijela poanta u tome da se kupi u nadi/želji/vjeri da će nešto kupljeno po 100 sutra vrijediti 200 ili 1000?

Quote from Moller

Quote from mikromakrto

Strateško je uhljebljivanje gospođe da ne zapjeva ili propjeva. Sve drugo je redovna prehrambena industrija. Podravka je strateška, a Vindija, Dukat, Atlantic, Kraš nisu? Valjda su Podravkini proizvodi ukusniji ovima što odlučuju što je strateško, a što nije.

Puno je "strateškijih" firmi u Hrvatskoj od Podravke, ali eto oni još nisu propali pa su na toj listi

pogledajte prve dvije minute

Đuro proizvodi i remontira tenkove, BOVe, a uskoro i Bradleye.

HS Produkt proizvodi puške i pištolje.

Šestan proizvodi šljemove, Čateks odjeću, Borovo čizme za vojsku.

I nitko od njih nije "strateška" firma

Strateško je uhljebljivanje gospođe da ne zapjeva ili propjeva. Sve drugo je redovna prehrambena industrija. Podravka je strateška, a Vindija, Dukat, Atlantic, Kraš nisu? Valjda su Podravkini proizvodi ukusniji ovima što odlučuju što je strateško, a što nije.

Puno je "strateškijih" firmi u Hrvatskoj od Podravke, ali eto oni još nisu propali pa su na toj listi

Teško je za očekivati da će FMCG kompanija imati ne znam kako lude rezultate u vremenu dvoznamenkaste inflacije, na ovako malom tržištu na kojem posluje, čak i kada se uključi "regija" u priču. To je i dalje mal i gotovo najsiromašniji dio Europe.

Ne znam koliko smisla ima uspoređivati Nestle, Mars ili Henkel s Atlanticom, možda njihove podružnice u Hrvatskoj.

Atlantic je dušu dao za dolar-cost avg., biti će tu i za 30 godina, u ovom ili onom obliku, i stvarati dobit

Da citiram jednog bjegunca:"... ja sam mislio da sanjam...". Ili jednog novinara: "Ljudi moji, je li to moguće, ludnica, šta je ovo?"

Što se ovo dogodilo, izašlo izvješće koje ne obiluje minusima, dapače pokazuje pozitivan rezultat na kraju?

Bilanca je još uvijek prepuna raznih kostura iz ormara, FCF je blago negativan uz jako negativan NWC, novca na računu još samo 5 milijuna...

Istina, od 30.9. do danas se dogodilo puno bitnih stvari koje jako utječu na bilancu i CF, biti će zanimljivo vidjeti bilancu na 31.12.2022.

Veseli napredak, ali osobno sam jako daleko od odluke da postanem dioničar. Ako će to Česi uopće i dozvoliti u budućnosti...

Lijepo je da ĐĐ redovno sklapa nove velike ugovore, još će ljepše biti ako s novim vlasnikom uspiju nešto i zaraditi na njima. Ili barem da ne plaćaju penale zbog kašnjenja ili propusta, kako su znali zadnjih godina.

Sam po sebi, izvještaj odličan.

Za dublju usporedbu, valja pričekati Valamar, Plavu lagunu i ostale pa usporediti.

Moguća dividenda na vidiku ili je 5kn onomad bila samo vježba da vide znaju li to napraviti?

Quote from havi

Quote from Moller

ovo bi moglo pozitivno utjecati na tržište kapitala

https://www.vecernji.hr/vijesti/strucn…krajini-1628448

za Pantovčak ne znam

Pa kaj nije veliki stručnjak na Pantovčaku ?

Za pršut, sir i vino svakako

Lijepo je da mislite da DORH i USKOK imaju kapacitete shvatiti što se ovdje dogodilo. Uz svu želju i trud, oni jednostavno nemaju ljude koji razumiju išta vezano uz gospodarski kriminal.

Đuro je mrtav, živio Đuro...

Već su Česi počeli s razvojem vojnog programa u Đuri, sklapaju se već neke šasije. Nadam se da slijede bolji dani za firmu i zaposlenike.

Još prije 40 godina su ljudi doslovno ubijani po Njemačkoj zbog marifetluka u Ini, nije se puno promijenilo do danas očito.

Ok, ne padaju glave (još), ali mulja se na sve strane i dalje

Ima da zaore od Bregane do Lipovca, od Goričana do Prevlake...

Većina kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta RH je davno i dobro iskorištena. Pustopoljine su s razlogom pustopoljine, da išta može rasti na njima ne bi rastao samo korov

Svi koji nisu sigurni kako bi se trebali ili ne bi trebali ponašati mali, srednji ili veliki dioničari na godišnjim skupštinama, ali i tijekom ostatka godine, neka pročitaju 19. poglavlje Inteligentnog investitora. Sve moguće situacije su pojašnjene u tančine.

Ne odnosi se to naravno samo na Atlantsku, već općenito

Uspoređuješ jedan od najbogatijih gradova svijeta, u jednoj od najbogatijih pokrajina u svijetu, s čime, Zagrebom?

Eno u Petrinjskoj se prodaju stanovi po 8k eura, što je samo duplo jeftinije od toga što navodiš. Ako u oba slučaja takav stan mogu imati samo "odlikaši", zar bi bilo neobično da je njemački odlikaš samo duplo bogatiji od našega?

Dodatno, najviše stanova u Njemačkoj, pa i ostatku zapadne Europe, kupuju ili grade firme koje te stanove daju u zakup. Svi znamo kakva je situacija kod nas.

Treba li spominjati i uspoređivati demografska kretanja Munchena i Zagreba, Njemačke i Hrvatske? Udio stanova u privatnom vlasništvu na ta dva tržišta? Trošak kapitala pri kreditima? Glupo je uspoređivati cijene...

Ne postoji manija za nekretninama nego postoji ogroman manjak nekretnina na tržištu. Što je samo posljedica nepostojanja velikih građevinskih firmi. Danas investitori u nekretnine, izuzev 2-3 firme u ZG i okolici, nisu u životu vidjeli fanglu i mistriju, a pri izvođenju radova na gradilištu imaju više kooperanata nego zubi u ustima.

Sva ta "jagma" za nekretninama dolazi iz Zagreba, valjda jedine metropole EU gdje ne postoji niti jedan jedini strani developer stambenih nekretnina, dok u isto vrijeme bujaju veliki građevinski maheri poput Pionira i Tigre koji nekako naglo utihnuše nakon što je Bandić preselio na vječna lovišta.

Quote from verdi

priblem je u tome što sam ja davnih dana izgubio povjerenje u nešto što se zove službeno. od uvijek je bilo laži i manipulacija ali nikad kao sad. živimo u doba gdje je veliki problem pronaći djelić istine. nedavno sam pročitao da će se recesijom boriti protiv inflacije. da li je to moguće ili nije i kako će se to odvijati sami si razmislite.

Razumijem, donekle se i slažem, ali barem kod ovako egzaktnih stvari bi trebali vjerovati službenim brojkama. Jer inflaciju je dosta lakše pratiti, jednostavna je računica, nema tu muljanja... Kako rekoh, kod inflacije su bitnija očekivanja nego brojke iz prošlosti.

Jedno je službena inflacija, a jedno nečiji osobni dojam ili izračun.

Službena inflacija uzima u obzir jako širok dijapazon dobara i usluga, čiji se popis i ponder razlikuje od države do države. To što je službena inflacija 5, 10 ili 20% ne znači jednako nekome tko troši 20% prihoda na hranu i nekome tko troši 50% prihoda na hranu ako je hrana najviše poskupjela. Ili neko drugo dobro.

Osobno, nije inflacija ugodna, ali nije ni kataklizmička kako se najavljivalo. Jedini pravi problem, koji se nažalost reflektira na gotovo sva dobra i usluge, su energenti. A to je više maslo politike nego ponude, potražnje i, što je možda najvažnije u inflatornim vremenima, očekivanja.

Krajnje je vrijeme da se krene u korak s tehnologijom i omogući sudjelovanje i glasanje na GS na daljinu. Postavljanje najobičnije kamere i mikrofona je minimum minimuma. Ne samo za ATPL već za sve listane kompanije.

Jasno, za to bi prvo trebalo srediti baze podataka SKDDa i ZSE, da svaki ulagač ima prijavljenu mail adresu gdje će mu na dan održavanja GS doći anketa s pitanjima na GS i gdje može odgovoriti.

Šta, treba još novca upumpati pa se za godinu dana čuditi odakle još jača inflacija?

Ne fali novca na tržištu, samo je zarobljen ili izgubljen u budalaštinama poput bitcoina i betona...

Pa ako postoji teorija da poslovanje i cijena Atlantske ovisi isključivo o BDIu, onda postoji paralela s Petrokemijom čije poslovanje ovisi isključivo o cijeni plina. I kod jednih i kod drugih je to osnovica po kojoj formiraju cijenu svog proizvoda, odnosno usluge.

Jasno je ko dan da Petrokemija ne može zarađivati kad je plin na ovoj razini na kojoj je danas. Pitanje je može li Atlantska zarađivati na BDIu od 500, 1000, 1500 ili mora BDI biti npr. 3000