Posts by mikromakrto

Quote from KitoLovac

Meni amateru Izvješće izgledalo super pa pitao računovođu:

Na prvi pogled, izvješće izgleda sjajno – dobit je višestruko porasla, marže su snažno skočile, a neto dug se smanjio. No, ako se zagrebe ispod površine, postaje jasno da se rezultat vjerojatno „uljepšavao” računovodstveno.

Zanemarimo sada dividendu iz Rumunjske i pozitivne tečajne razlike (jer rublja i forinta nisu rasle nakon Q1, čak i pale).

Materijalni troškovi (TPOZ) pali su za cca 8 milijuna EUR, iako su prihodi mnogo pali, a Capex je istovremeno pao za preko 68%. Zanimljivo je da su materijalna i nematerijalna imovina u pripremi porasle, što sugerira da su dijelovi materijala, rada i usluga knjiženi kao ulaganje umjesto kao trošak – što automatski povećava dobit. Klasična kapitalizacija troškova.

Osim toga, postoji još nekoliko metoda kojima se troškovi mogu „umjetno smanjiti”:

1. Promjena metode obračuna zaliha (npr. s FIFO na LIFO).
2. Napuhavanje vrijednosti završnih zaliha.
3. Preagresivna kapitalizacija troškova u imovinu u pripremi.
4. Odgoda priznavanja stvarnih troškova.
5. Podešavanje troškovnika da se prikaže manja potrošnja materijala.
6. Preklasifikacija troškova u druge rashodovne stavke.
7. Prerano knjiženje popusta od dobavljača.

Zaključno, dobit jest veća – ali ne zbog jače prodaje ili produktivnosti, već vjerojatno zbog kreativnog računovodstva. Svakako za pratiti naredna izvješća i kretanje zaliha, jer će pravi trošak kad tad isplivati.

Display More

Čemu ove teorije zavjere kad u revidiranom izvješću za svaku stavku postoji objašnjenje što je i kako rađeno; kad se i kako priznaju prihodi, kad se i kako priznaju zalihe, potencijalne promjene računovodstvenih politika i sve drugo.

Jedino što je blesavo u izvješću je da valjda 50% izvješća se odnosi na ESG i pripadajuće budalaštine, ali takva su vremena i nemaju baš previše izbora što se toga tiče...

Quote from All

Quote from mikromakrto

Što pišem napamet?

Tenk se ne proizvodi od 2003. već samo održava. Danas proizvoditi tenk s tehnologijom s početka 80ih je nebulozno. Razvoj nečeg novog traje i košta, a država se već odlučila za novi njemački tenk. Godišnje se u Đuri održava 4-5 tenkova što je posao u razini 1,5 milijuna eura, a te tenkove smo odlučili poslati u Ukrajinu.

Licenca za Patrije je istekla, radi se održavanje postojećih. S obzirom da se radi o relativno novim vozilima koja na sreću ne sudjeluju u ratnim sukobima, potreba za održavanjem je minimalna.

Bradley se remontira u suradnji s BAE Systems koji su u Đuru donijeli svu pamet i tehnologiju. Ako netko misli da su to poklonili, good luck.

Radi se u zadnje vrijeme na remontu i nekih drugih oklopnih vozila, poput Gvozdika, ali to su minorne količine.

Može se dogoditi da Đuro dobije neki posao obnove istočne oklopne tehnike za Ukrajinu, ali ne u iduće 2 godine, jednostavno nema kapaciteta, vrlo jasno piše u izvješću.

Ja bih prvi volio da je Đuro centar izvrsnosti koji ima svjetski konkurentne vlastite proizvode u vojnoj industriji, ali to jednostavno nije slučaj, niti će biti u skoroj budućnosti.

Display More

Ovo što mi kupujemo pod tenkove i avione bogami i Đuro može napraviti, a dok nam Ursula kroji što mi i vi moramo/te niti nismo za drugo. E sad što se tiče proizvodnje, tvrtka radi vagone i to joj dobro ide i neka nastave. Cijenu dionice ne mogu ama bas nikako opravdati ali sam sretan zbog iste jer sam ubacio nesto unutra i kvrckam se sto nisam bio hrabriji. I da, pišeš napamet jer jedno je dron i moderno ratovanje a drugo je t84 moderniziran, a ovo drugo Đuro je radio i može raditi, a eto Anusić se hvali kako cemo kupiti tenkove. Ja sam specijalna postrojba tenkista pa recimo mrvicu znam o temi .... Kupiti cemo skupo željezo od kojeg koristi nema, kao i zastarjeli avioni koji pazi sad mogu nositi nuklearne glave kojih nemamo za razliku od 6-te generacije aviona koje rade kinezi i ameri ..... Itd itd ....

Display More

Nisam u životu ušao u tenk, ali mislim da je stvarno pretenciozno govoriti da je M84 bolji od Leoparda ili da je Rafale loš avion. Mislim, govorimo o naoružanju koje koriste Njemačka i Francuska, to je kičma njihove vojske. S druge strane je 50+ godina stara sovjetska oprema za koju danas niti ima dijelova niti znanja za održavanje.

Možemo pričati o tome je li bolji Leopard, Abrams ili Merkava, Rafale ili F16, ali gurati Đuru u tu priču je baš jako pretjerano. Danas sutra nekakvo osnovno održavanje kroz transfer znanja, to je u redu, ali više od toga je SF.

Na kraju krajeva, Đuro ima nove vlasnike koji su dokazali da rade dobro, jasno je koji proizvodi su im u fokusu i najvažnije, ne ovise o državi u bilo čemu. Zato valjda napokon i posluju pozitivno

Što pišem napamet?

Tenk se ne proizvodi od 2003. već samo održava. Danas proizvoditi tenk s tehnologijom s početka 80ih je nebulozno. Razvoj nečeg novog traje i košta, a država se već odlučila za novi njemački tenk. Godišnje se u Đuri održava 4-5 tenkova što je posao u razini 1,5 milijuna eura, a te tenkove smo odlučili poslati u Ukrajinu.

Licenca za Patrije je istekla, radi se održavanje postojećih. S obzirom da se radi o relativno novim vozilima koja na sreću ne sudjeluju u ratnim sukobima, potreba za održavanjem je minimalna.

Bradley se remontira u suradnji s BAE Systems koji su u Đuru donijeli svu pamet i tehnologiju. Ako netko misli da su to poklonili, good luck.

Radi se u zadnje vrijeme na remontu i nekih drugih oklopnih vozila, poput Gvozdika, ali to su minorne količine.

Može se dogoditi da Đuro dobije neki posao obnove istočne oklopne tehnike za Ukrajinu, ali ne u iduće 2 godine, jednostavno nema kapaciteta, vrlo jasno piše u izvješću.

Ja bih prvi volio da je Đuro centar izvrsnosti koji ima svjetski konkurentne vlastite proizvode u vojnoj industriji, ali to jednostavno nije slučaj, niti će biti u skoroj budućnosti.

Ljudi su vrlo direktno u izvješću napisali sa su kapaciteti Obrane popunjeni, nema ništa osim obnove Bradleya (gdje kajmak kupi BAE) i osnovne revizije tenka što je višegodišnji naziv za osnovno održavanje, trenutno pred slanje u Ukrajinu.

Već sam napisao, jedini proizvod iz obrambenog sektora koji ĐĐ trenutno može, smije, zna proizvoditi je razminirač. Ako sam dobro popratio, lani ih je prodano 6.

Meni je jasno da trenutno u EU sve što ima veze s vojnom proizvodnjom leti u nebo, ali ovdje je totalno mašen fudbal. Doduše, možda krenu štancat oklopne vlakove...

Meščini da su u tajnim pogonima ispod zemlje osmislili super leteći tenk koji uništava sve na zemlji, nebu i moru, ja drugo objašnjenje nemam...

Uvijek ima ljudi koji idu na onu o "letećem dvorcu", "zadnjoj budali" i ostalim uspješnim strategijama, ali ako među kupcima zadnjih dana ima itko ne daj Bože zaposlen u OMFu, treba im poslati USKOK, a diplome poništiti.

Nelogičnosti će uvijek biti, ludih poteza također, ali da netko svjesno plaća ovo više od 3 eura, to meni nije objašnjivo. Doslovno na petoj stranici izvješća stoji kako se kapital sastoji od 28 milijuna dionica, ne želim vjerovati da ljudi svjesno prelaze preko toga.

Da, poslovanje je danas nemjerljivo bolje nego prijašnjih godina, nadam se da će biti 10x bolje u budućnosti, ali firma koja zaradi 7 milijuna eura u najboljoj godini unazad 50 godina sigurno ne vrijedi 1,5 milijardi eura...

Quote from LodeRunner

Quote from All

Trguje se naveliko

Jesmo li presli milijardu jura kapitalizacije?

Evo liznuli 900 milijuna eura.

A pričaju ljudi da su dionice kod nas podcijenjene...

Samo hoću reći da održavanje vojne opreme ne nosi maržu kakvu nosi proizvodnja, a zahtjeva gotovo jednak angažman ljudi i strojeva.

Ako sleti neki posao poput BOVa s Patrijom, super, ali ne očekujem značajnije poslove za MORH. Možda ako Česi prebace dio proizvodnje iz drugih svojih tvornica, ali ni to neće biti u ne znam kakvim količinama.

Proizvodnja borbenih oklopnih vozila ili tenkova spada, uz proizvodnju aviona, u grupu najzahtjevnijih proizvodnih procesa kojima prethode godine istraživanja, projektiranja prije prvog vara.

Recimo, famozni tenk M-84 je malo preuređeni ruski T-72. Licencu je od SSSRa kupio još Tito za života, a prvi tenk je s proizvodne trake sišao 1984. Dakle, pet godina samo za preinake na gotovom tenku. Uz opasku da je u Đuri rađeno završno sklapanje komponenti koje su u Brod stizale od Vardara pa do Triglava, a poneki dijelovi i iz bivšeg Varšavskog pakta.

Postoji donekle mogućnost sklapanja M84 s ponekim novim uređajem unutra, ali sumnjam da bi se danas našao kupac voljan kupiti tenk star 40+ godina.

Shema koja je napravljena prije skoro 20 godina s Patrijinim borbenim vozilima je najbrži način kako uspostaviti proizvodnju, odnosno sklapanje gotovih komponenti. Međutim, gotovo svaka zemlja koja je s Patrijom sklapala ugovor dogovorila je sklapanje vozila na svom teritoriju.

Teško je očekivati bilo kakvu novu vojnu proizvodnju, pogotovo u nekom kratkom roku. Ja se iskreno nadam da neće biti ni potrebna već da će civilni program bujati.

S kojim to proizvodom? Trenutno sami mogu proizvoditi jedino razminirač kojeg su razvili od nule.

Tenk je samo finaliziran u Đuri, zadnji 2003., nakon toga samo održavanja, bez ikakve modernizacije.

BOV sastavljeno što je trebalo za MORH, istekla licenca.

Bradley, smiješno i spominjati, vraćanje na tvorničke postavke ood budnim okom BAE Systems, dodatna vrijednost nikakva.

Đuro nema proizvodni vojni program, samo održavanje.

Ali se zato broj proizvedenih vagona povećao x5, a uskoro bi mogla niknuti i nova proizvodna hala jer je plan isporučiti 2000 vagona godišnje, što je skoro 10 dnevno.

Sudeći po cijeni, rijetko gdje ima optimizma kao ovdje...

Pomalo je nerealno vidjeti da je ĐĐ ostvario 7 milijuna eura dobiti, očito se može.

Nema apsolutno nikakve pravne zapreke da insajderi kupuju ili prodaju dionice, samo je nužno sve javno objaviti što je ovdje i slučaj. Nitko, pa ni on, ne zna kako će i koliko tržište reagirati. Ako netko misli da ga je pametno slijediti, samo naprijed.

To je sve točno, samo što cyber security još uvijek nije osvješten kao stvarna potreba, nego propis EU kojeg se treba pridržavati. Slična histerija je bila prije par godina oko GDPRa.

Cyber security je puno važniji od propisa NIS2, DORA i ostalih fancy kratica, to je danas nužno doslovno poput fizičke sigurnosti. Onaj tko to razumije, uložiti će u sigurnost bez obzira na propise. Koliko smo mi kao društvo daleko ili blizu tome, vidjet ćemo

Za moj ukus, ovo malo previše podsjeća na Ribbentrop-Molotov sporazum

Hrvatski turizam će svakako doživjeti (veliki) pad u 2025., ali će to prvenstveno udariti male iznajmljivače. Jednostavno im kvaliteta ne prati cijene.

Kod hotela, posebno ovih više kategorije, nema tog raspona. Netko možda više voli Amarin nego Rabac ili obratno, ali to je sve u pet deka. Hoteli će odraditi svoje, biti će klasične kuknjave o nedostatku (jeftine) radne snage, ali na kraju će opet obrati kajmak.

Pivci su se podijelili, na jednu stranu meso (stari), na drugu stranu Kraš i ostala ulaganja (mladi). Kako na mladima svijet ostaje, tu očekujem mnoge promjene jer mladi po običaju znaju više od starih. Zato ih je pola i uhapšeno...

Imam malo slobodnog vremena ovih dana pa sam išao analizirati kretanje Crobexa zadnjih godinu dana. Premisa je bila da bi se index trebao preimenovati u Končarex, a to se i potvrdilo...

Naime, u zadnjih godinu dana trenutni sastav Crobexa je isporučio rast od 27%, dakle bez dividendi. Međutim, kada se izbije utjecaj mame KOEI, sina KODT i tetke DLKV, rast indexa je (samo) 11%.

Dodatno, ako bi se izbacile i ZABA i HPB, rast je 1%... Te preostale dionice u indexu bi trebale biti reprezentativni predstavnici najvećeg dijela hrvatskog gospodarstva. Koliko god da je ovakva dominacija Končara i kćeri društava dobra za njihove dioničare, pitanje je koliko je dobra za ostatak tržišta. Dosta slično kao kod SP500 gdje 5-6-7 dionica vuče konce, a ostatak se šlepa za njima

S druge strane, kad ostatak tržišta bude radio kao što rade Transformatori zadnjih godina, ne sumnjam da će tržište i to popratiti.

Ovdje će veselje nastati kad dođe do prodaje ili se završe ogromna ulaganja u nove objekte/obnovu starih, ovisno što će prije biti.

Prodaja sa zadržavanjem upravljanja je, po meni, ono što slijedi kroz 5 godina. A do tada lagano ubirati dividendu i moliti se da se ne ponavljaju svjetske pandemije, ratovi, padovi meteora i slične sitnice

FRANKOVIĆ O PRIJETNJAMA I UCJENAMA 'Dilali su moje mailove s glavnim čovjekom Atlantske plovidbe i prijavljivali, možda zato što sam upozorio na slučaj Jug?!'

Dnevni red sjednice Gradskog vijeća upotpunjen je točkama koje se odnose na prijenos dionica društva UTD Ragusa s četiri privatne osobe na Grad Dubrovnik, koji…

dubrovackidnevnik.net.hr

Na zapadu (jugu) ništa novo

Kako sam napisao, bio je problem oko imovine jer su bili jako izloženi Agrokorovim perjanicama. Pa je jedno jutro to sve vrijedilo 0,00 HRK.

A oni su samo fond, ako ti se preko noći nulira ogroman dio imovine, gotovo je nemoguće ostvariti pozitivne rezultate.

Unazad par godina stvar se počela pokretati u dobrom smjeru; ostvaruju (dosta) dobre rezultate, pokriveni su svi preneseni gubici u bilanci i stvoreni preduvjeti da se za koji tjedan podvuče crta pod uspješnu godinu i razmišlja o isplati dividende, što im i je primarni smisao poslovanja.

Diskont na cijenu veći od 50% je svakako pretjeran, ali mislim da je to posljedica nelikvidnosti na tržištu. Realno, osim Končara i back-buya na pojedinim dionicama, teško je i pričati o ikakvoj likvidnosti. Dodatno, prije koju godinu su imali pokušaj okrupnjivanja vlasništva koji iako nije završio skroz kako su se nadali, počistio je dio malih dioničara.

Prije sloma Agrokora, poslovali su sasvim uredno, isplaćivali i redovne i izvanredne dividende, ne vidim zašto se to ne bi ponovilo.

A opet, kristalna kugla me je ne jednom prevarila...

A što nam se ovdje kuha, ako je ostalo još što zainteresiranih...

Dobri rezultati zadnjih par kvartala, vjerojatno na pogon narodnog heroja s Voltinog naselja, diskont od 50%+, počišćena bilanca, promjene u vlasničkim odnosima.

Ne volim navijačka navlačenja, ali čini mi se da su napokon počistili nered nakon Agrokora gdje im je sprženo valjda nekoliko desetaka posto imovine i da bi uskoro opet mogli pričati o dividendama pa i o izvanrednim dividendama, kao u lijepa vremena prije Agrokora