Posts by admiralstock

Pogledajte imena u ovoj shemi ispod, sve poslovni suradnici Pavla Vujnovca, a navedeni Pavao Vujnovac izabran je u NO Dalekovoda odmah nakon kontroverzne dokapitalizacije. Svatko neka sam izvede zaključak. Ovo je shematski prikaz i opis kako je Dalekovod preuzet, a država, mirovinski fondovi i mali dioničari oštećeni i izvlašteni:

Putem tog drutšva ulažu 300 mil kuna u Dalekovod, d.d. i drže 75% temeljnog kapitala Dalekovod, d.d. nakon provedene „dokapitalizacije“

Nepoznato je na koji način je Končar- elektroindustrija d.d. donijela odluku o ulaganju 300 mil kuna jer ne postoje te informacije u financijskim izvješćima za Končar.

Važno još za proučiti: izvatke iz sudskog registra za Inspire investmenst d.o.o. i Konsolidator d.o.o.

Inspire Investments d.o.o. preuzima Alternativni investicijski fond NEXUS 2018.g. i preimenuju fond u INSPIRIO FGS. Prema javno dostupnim informacijama članovi Inspire Investments su Hrvoje Habuš i Dinko Novoselec koji su imenovani na pozicije Upravitelja Fondom dok Upravu i dalje čine Matko Bolanča, predsjednik uprave te Krešimir Kukec i Marko Bešlić, članovi uprave.

Imovinom fonda upravlja društvo za upravljanje na temelju Ugovora o upravljanju te je politika Inspirio FGS ostvarivati prinos na ulagački kapital.

Odlukom Vlade RH od 4.8.2010. HBOR je imenovan kvalificiranim ulagačem u osnivanju Fondova za gospodarsku suradnju (FGS-ova). HBOR u vlastito ime, a za račun (po nalogu) Vlade RH, u svaki od FGS-ova ulaže iznos koji je jednak iznosu koji su u isti FGS uložili privatni ulagači. FGS-ovi su osnovani 2011. godine i poslovali su u skladu sa Zakonom o investicijskim fondovima (NN 150/05) do 2013. godine kada je stupio na snagu Zakon o alternativnim investicijskim fondovima (NN 16/13). Upravljanje FGS-ovima nadzire HANFA.

Postupak odlučivanja o ulaganjima FGS-ova sastoji se od sljedećih koraka:

1. Prijedloge za konkretna ulaganja, koji sadrže pojedinosti o predloženom ulaganju te izračune sredstava potrebnih za provedbu investicija FGS-ova, daju društva za upravljanje investicijskim fondovima.
2. O tim prijedlozima odlučuju povjerenički odbori čiji su članovi predstavnici svakog od privatnih ulagača(mirovinskih fondova, osiguravajućih društava te drugih privatnih poduzetnika iz financijskog i nefinancijskog sektora), te predstavnik HBOR-a.
3. Svaki prijedlog društva za ulaganje analiziraju stručne službe HBOR-a, temeljem čega Uprava ili Nadzorni odbor HBOR-a nadležnom Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta kao nalogodavcu predlaže kako glasovati na sjednici povjereničkog odbora.
4. Odluka nadležnog ministarstva obvezujuća je za HBOR, i HBOR je ovlašten glasovati isključivo po zaprimanju mišljenja nadležnog ministarstva. Praksa je pokazala da nadležno ministarstvo nije uvijek potvrđivalo prijedloge HBOR-a.
5. Nakon usvajanja odluke o ulaganju na povjereničkom odboru FGS-a, društvo za upravljanje poziva ulagače na uplatu sredstava za provedbu investicije.
6. Ulagači uplaćuju sredstva u FGS sukladno visini svojih udjela, a FGS (pod vodstvom društva za upravljanje) je dužan provesti investiciju striktno u skladu s odlukom povjereničkog odbora.
7. Nakon provedbe investicije, društvo za upravljanje ulagačima dostavlja izjavu o sukladnosti uvjeta provedenog ulaganja s odlukom povjereničkog odbora.

Pravilnik o sudjelovanju Vlade RH u Fondovima za gospodarsku suradnju propisuje točne uvjete za sudjelovanje Vlade u ulaganju u Fondove, njihovo pravo na suodlučivanje, kao i da se Fondovi osnivaju na određeno vrijeme od 10 godina nakon čega se imovina fonda mora likvidirati. Inspirio FGS se morao likvidirati do veljače 2021.g.

Što se tiče Inspirio FGS, javno je dostupna informacija da je 2018.g. Ministarstvo gospodarstva dalo suglasnost HBOR-u za ulaganje 50 milijuna kuna poreznih obveznika, koje je Konsolidator d.o.o. uložio u dionice Dalekovod, d.d. i time postao većinski dioničar Dalekovod, d.d. (66,7% temeljnog kapitala). Inspire Investments d.o.o. je osnivač društva Konsolidator d.o.o. koje je do 30.06.2021.g. imalo 60% temeljnog kapitala Dalekovod, d.d.

Dalekovod, d.d. 21. siječnja 2021.g. objavljuje vijest iz koje proizlazi kako je 21. siječnja 2021.g. zaprimio obavijest Konsolidatora da je Povjerenički odbor Fonda na sjednici održanoj dana 19. siječnja 2021. godine donio odluku o produljenju trajanja Fonda za narednih 6 mjeseci.

NAPOMENA: jedan od dva člana društva Konsolidator d.o.o. od 2013.g. bila Dalmarina d.o.o. kao dio koncerna AGROKOR, a od 24.01.2020.g. do 20.01.2021.g. je uz Inspire Investments d.o.o. bila upisana FORTENOVA grupa (dakle, 19.01.2021.g. kada je donesena odluka o produljenju trajanja Fonda je član društva bila FORTENOVA grupa u koju je prema vlastitim riječima, Vujnovac osobno uložio svoj kapital).

Dalekovod, d.d. samostalno daje informaciju da je Fond Inspirio FGS (dalje u tekstu; “Fond“) imatelj poslovnih udjela u društvu Konsolidator, a Konsolidator je vlasnik 15 milijuna dionica DLKV-R-A, i dalje kako je Inspire Investments d.o.o. koje upravlja Fondom bilo dužno najkasnije do 2.2.2021. prodati cjelokupnu imovinu Fonda.

Inspire Investments d.o.o. na svojoj stranici je uredno objavilo odluke Povjereničkog odbora za 2019.g. vezano za davanje upute za glasovanje na Glavnim skupštinama Dalekovod, d.d., što se smatra uputama Konsolidator d.o.o. na koji način je dužan glasovati. Za 2021.g. ne postoji takva javna objava te je zatražena od HBOR-a, (s obzirom da je HBOR bio dužan sudjelovati na Povjereničkom odboru i donijeti odluke o načinu glasovanja) koji odbijaju dati tu informaciju na temelju naših Zahtjeva za pristup informacijama.

Nakon toga je Dalekovod, d.d. navodno 14.02.2021.g. zaprimio jednu uvjetovanu ponudu za dokapitalizaciju te je 21.05.2021.g. objavljen poziv za Glavnu skupštinu za dan 30.06.2021.g. na kojoj se odlučivalo o smanjenju temeljnog kapitala Dalekovod, d.d. na način da se smanjuje nominalni iznos dionica i provodi spajanje dionica, kojom odlukom se svim dioničarima „poništava“ ulagački kapital, a onda se provodi dokapitalizacija na način da Končar – elektroindustrija d.d. i Construction Line Ltd ulažu kapital i tražbine u temeljni kapital Dalekovod, d.d. putem Napredna energetska rješenja d.o.o. i postaju većinski dioničar Dalekovod, d.d. (75% temeljnog kapitala). Provedeno je preuzimanje dioničkog društva pod krinkom dokapitalizacije, a društvu Dalekovod, d.d. nije prijetio niti stečaj niti je loše poslovao. Nepoznate su informacije o stjecanju tražbina Construction line Ltd od svibnja 2020.g. do svibnja 2021.g.prema Dalekovod, d.d. (banke su svoja potraživanja prodale Construction Line Ltd, no ne znamo po kojoj cijeni; mišljenje je da Dalekovod, d.d. nije u lošoj financijskoj poziciji i uredno je ispunjavao svoje obveze po predstečajnoj nagodbi te nije bilo potrebe prodavati tražbine).

Dakle, Inspirio FGS je umjesto da proda imovinu do 02.02.2021.g. donio odluku o produljenju trajanja Fonda za šest mjeseci, a onda je 30.06.2021.g. na GS Dalekovod, d.d. glasovao za poništenje svog ulaganja i onemogućio ostvarenje prinosa na kapital. Time je išao u potpunu suprotnost sa svojim ciljem i oštetio porezne obveznike za njihovo ulaganje putem HBOR-a, oštetio je dioničare, omogućili su da Končar-elektroindustrija d.d. financira dokapitalizaciju Dalekovod, d.d., a osobe koje sada upravljaju Dalekovod, d.d. su Končar i Construction Line Ltd. Postavlja se pitanje iz kojeg razloga je Construction Line Ltd u toj jednadžbi s obzirom da je Končar osigurao sredstva. Smatramo da će Construction Line Ltd tražiti isplatu svojih tražbina te će se kapital Končara koristiti u te svrhe, a nakon toga će se Construction Line Ltd likvidirati, odnosno, članovi društva i osobe povezane s njima će steći znatnu financijsku korist.

Podnesene su dvije tužbe za utvrđenje ništetnosti i pobojnosti odluka GS od 30.06.2021.g. na TS Zagreb. HANFA je potvrdila 09.09.2021.g. da je Dalekovod, d.d. zadržao povlaštene informacije za sebe u veljači 2021.g. kada nije objavio ponudu za preuzimanje, no ne postoje sankcije za Dalekovod, d.d. na temelju tog rješenja niti postoji nalog za objavu potpunih informacija.

Na Glavnim skupštinama Dalekovod, d.d. koje su održane 25.03.2022.g. i 31.03.2022.g. Dinko Novoselec izlazi iz NO Dalekovod, d.d., a ulazi Pavao Vujnovac i Josip Jurčević (između ostalih).

Quote from zdenkic

da, mislim da im je jedina (mala) greska sto nisu to malo vise najavili kod prvog izdavanja narodne obveznice.

poznavajuci nas i gledajuci povijest, ljudi su imali osjecaj da ce izdat narodnu obveznicu sada i nikad vise, a kad ono odmah trezorce frknuli ponovno.

ono sto me rastruzuje jesu komentari od ljudi ispod clanka. nikako da se hrvati financijski osvijeste.

Podcjenjuješ hrvatske građane. Pogledaj promete na burzi prije 15godina i sada. Nekoliko puta su veći bili prije. A zašto su spali? Jer su ih financijski "opismenili" Ledo, Petrokemija, Lantea, Agrokor, Dalekovod i ostali razni Vujnovci izvlaštenjima.

Koliko znam, član uprave za financije u Dalekovodu sada je u upravi Končara, zove se Đuro Tatalović. Sad ne znam dali još netko ima, potrebno je i provjeriti NO, jer i tamo cirkulira gospoda koja u principu malo radi, a ima dobre honorare.

Nadovezat ću se na post 2598 gdje se govori o neracionalnom trošenju sredstava kako bi se situacija poduzeća Dalekovod prikazala težom nego što jest (neću ga citirati jer je predugačak i ovako će biti preglednije). Naravno, DORH ni u ovome nije vidio ništa sporno, kao ni sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Nada Nekić Plevko. Procijenite sami u ovom izvadku iz tužbe malih dioničara:

U Godišnjim izvješćima ističe se članstvo Društva u mnogobrojnim udruženjima, kao i sudjelovanje zaposlenika na stručnim skupovima tih udruženja u zemlji i inozemstvu. U teškoj financijskoj situaciji, u kojoj se društvo već godinama nalazi, bilo je nužno reducirati ta članstva i sudjelovanja na zaposlenika na raznim skupovima te povezano s time reducirati i sudjelovanje društva u pripremi i organizaciji tih skupova, kao i sva sponzorstva i donacije. Kad se dozvoljava tako nekontroliran rast dnevnica i putnih troškova, izdataka koji su uvijek pod posebnom pozornošću investicijske javnosti, onda se sigurno ne može očekivati da je generiranju svih ostalih troškova i rashoda posvećena veća pažnja, a pogotovo ne pažnja dobrog gospodara. Navedeno potvrđuje analiza kretanja i rasta svih ostalih troškova, kojom analizom je utvrđen, najblaže rečeno, nelogičan i upitan rast. Na najvećim troškovima poput troškova sirovina i materijala i troškova zaposlenih i relativno male uštede znače značajne uštede u apsolutnim iznosima. Na nekim ostalim poslovnim rashodima i financijskim rashodima moguće su i relativno visoke uštede, kojima upravo zbog toga što su relativno mali nije posvećena adekvatna pažnja i kontrola.

Zaključno, Društvo je bez značajnijeg napora i negativnih posljedica moglo učinkovitim upravljanjem troškovima smanjiti rashode u posljednjih nekoliko godina najmanje za 100 mln kn godišnje, što znači da krajem 2020. g. Društvo ne bi imalo kumulirani gubitak od skoro 400 mln kn. Drugim riječima, taj je gubitak isključiva posljedica raznih i velikih neracionalnosti u poslovanju i to u svim segmentima poslovanja odnosno posljedica neprilagođenog upravljanja Društvom sukladno stanju Društva nakon sklopljene predstečajne nagodbe 2014. godine. Uz navedeno, financijski položaj Društva namjerno se čini težim, da bi se dobila lošija slika financijskog stanja Društva od stvarne. Tako se kontinuirano drži relativno visoko stanje novca u banci i blagajni, koje je krajem 2020. g. iznosilo 64 mln kn, da bi krajem trećeg kvartala 2021. g. poraslo na 70 mln kn, što je dovoljno za isplatu bruto plaća za čak 3,5 mjeseca. Ne vidi se potreba držanja rezerve novca za isplatu više od jedne plaće, što je 20 mln kn, pogotovo uz istovremeno visoke dospjele nepodmirene obveze. Nelogičan je i neprihvatljiv vrlo visoki rast danih predujmova dobavljačima materijala, opreme i usluga od čak 186% u 2020. g u odnosu na 2019. g., odnosno rast sa 29 na 83 mln kn, što predstavlja značajno smanjenje i moguće prikrivanje platežne sposobnosti društva. Dakle, proizlazi da su dospjele nepodmirene obveze mogle biti u cijelosti podmirene i to čak iz dva izvora, prvi je iz dokazano moguće godišnje racionalizacije troškova od minimum 100 mln kn, a drugi iz rezerve novca u banci i blagajni od 50 mln kn i smanjenja odobravanja predujmova dobavljačima, ali onda financijska situacija Društva ne bi izgledala tako dramatično, a to očito ne odgovora scenaristima preuzimanja Društva.

Slijedi nastavak ovih dana.

Ono što sam ja primjetio odlazeći na skupštine Dalekovoda je da isti ljudi cirkuliraju u tim institucijama.

Npr. sjedi upravi Dalekovoda i u NO drugog poduzeća pa kad mu istekne mandat onda ode u neki mirovinski fond u upravu pa onda iza toga u npr. Podravku i tako u krug pa opet u neki fond(što ga država financira). Neće takvi u klasičnu privatnu firmu ili nedaj Bože pokrenuti vlastiti biznis, osim ako neće sklopiti ugovor s državom. Ljudi su raznih političkih opcija i kao da djeluju u nekom internom zatvorenom krugu i onda kada im zbrojiš okvirno primanja to budu svote u desecima tisuća kn. Ta elita podržana od politike zivi u nekom paralelnom svijetu dok ljudima mažu oči..a o njihovim sposobnostima i greškama dala bi se knjiga napisati.

Nisu mirovinci šutjeli nego glasovali da se i njima umanji uloženocza 99%. Kada smo im slali dopis koji je njihov interes u tome, nisu htjeli odgovoriti..imat ćemo ovih dana i detaljnije poglavlje o mirovincima i kako su se ponašali u ovoj kontroverznoj dokapitalizaciji.

Volio bi da kupuje netko tko trguje svojim novcem..ovima nije problem pržiti tuđi novac.

Quote from mikromakrto

Problem (bivšeg) Dalekovoda, kao i svih drugih kompanija gdje je provedeno brisanje kapitala dioničara poput Agrokora, Petrokemije, Đure i drugih, nije u tom smanjenju kapitala. To je samo završni čin i realno, da se nije proveo, to bi kod svih tih firmi značilo bankrot. To bi možda bilo poštenije, pitanje bi li bilo i bolje za gospodarstvo.

Pravi problem leži u godinama prije tog smanjenja kapitala kad su se provodile silne makinacije, poput ovih ranije navedenih s putnim troškovima, gdje su se firme uništavale, na skupštine nije dolazio nitko, a kad je vrag došao po svoje, onda se svi čude.

Ne kažem da su mali dioničari krivi što su firme dovedene pred rub bankrota, krivi su jer ranije nisu reagirali kako sad reagiraju i iznosili činjenice i na skupštinama i na sudovima i u medijima. Gotovo nigdje mali dioničari ne mogu napraviti puno u upravljanju kompanijom, ali mogu i moraju dati do znanja upravi da ih se prati, kontrolira i da će se zvoniti na sva zvona ako krenu s lopovlukom.

Pogriješiti može svatko, ali nisu firme kod nas propadale zbog pogreške već lopovluka na koji smo svi šutjeli.

Što mogu mali dioničari napraviti ako većinski vlasnik glasuje da mu se kapital umanji 99%?

Ovo se radilo i u dogovoru s medijima, tako da probaj u medijima prezentirati neki lopovluk i vidjet ćeš da ćeš naići na zid. Cast izuzecima, ali uz pravosuđe, mediji snose velik dio odgovornosti za stanje u državi jer "drze ljestve" ovakvima.

Išli su ljudi na skupštine. Inače, nije ovo kraj, uskoro idu nove tužbe.

O kakvom redu vi pričate ako je preko 7.000 malih dioničara izgubilo 99% uloga, država preko HBOR-a 50 milijuna kuna, a mirovinski fondovi nekoliko desetaka milijuna kuna novca od vaših i naših mirovina.

Tadašnji clan uprave za financije u Dalekovodu Đuro Tatalović danas je u upravi Končara. Da nije možda Končar sljedeći? Sve je to ista ekipa poslovno okupljena oko Pavla Vujnovca koja otkupljuje potraživanja i na ovakve načine preuzima poduzeća uz pomoć politike.

Za oštećene je potencijal takav da je cijena trenutno oko 20 kn, a trebala bi biti barem 800 kn na više da izvuku barem nešto uloga.

Danas malo o većinskom vlasniku Konsolidatoru koji je glasovao na glavnoj skupštini da mu se udjel od 150 milijuna kn umanji na 1,5 milijuna, dakle sa preko 60% na 0,4 %., o bivšem ministru i predsjedniku NO HBOR-a Zdravku Mariću i njegovoj ulozi, kao i o članovima NO HBOR-a bivšoj ministrici Nataši Tramišak, saborskom zastupniku Siniši Hajdašu Dončiću i ostalim ministrima članovima NO HBOR-a koji su znali sve ovo i šutjeli. Ovo je izvadak iz prijave DORH -u, ali DORH-u nije bilo ništa sporno u vezi ovoga, kao ni iz onog posta objavljenog jučer:

Temeljem zapisnika s glavne skupštine Dalekovoda d.d. održane 30. lipnja 2021. godine, razvidno je da zakonski zastupnik većinskog dioničara Dalekovoda d.d., Konsolidator d.o.o. kojeg je zastupao Dinko Novoselec nije imao odobrenje (a trebao je imati) povjereničkog odbora Fonda gospodarske suradnje Inspirio (FGS) koji je stvarni vlasnik Konsolidatora d.o.o. za glasanje o odlukama glavne skupštine Dalekovoda d.d. Naime, Vlada RH je 2014. godine na prijedlog Ministarstva gospodarstva putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) uz suglasnost Uprave i NO HBOR-a uložila 50.000.000 kuna proračunskog novca u Konsolidator d.o.o.- FGS Inspirio koji je na dan glavne skupštine imao udjel preko 60% vlasništva u Dalekovodu d.d..

O svim proturječnostima i kontradiktornim izjavama Dinka Novoselca dokaz je puni Zapisnik sa navedene Glavne skupštine, a možete ga zatražiti od Dalekovoda d.d. budući da su nama malim dioničarima uskratili navedeni zapisnik što je također protuzakonito. Također, u Prilogu 1. šaljemo vam presliku Liste sjednica Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) iz koje se može vidjeti da nema dokaza da je Dinko Novoselec kao zakonski zastupnik većinskog vlasnika Dalekovoda d.d. na dan glavne skupštine dobio odobrenje da glasa za prihvaćanje odluka glavne skupštine, a posebno odluke Ad10 koja podrazumjeva poništenje 99% uloženog kapitala Vlade RH i HBOR-a .

Ministar financija Zdravko Marić (Predsjednik NO HBOR) je u kasne noćne sate 3.11.2021. pred Hrvatskim saborom u svojem izlaganju dao na znanje da za sve odluke o ulaganjima i plasmanima HBOR-a koja premašuju vrijednost od 37.000.000,00 kuna Uprava HBOR-a mora tražiti suglasnost cijelog Nadzornog odbora HBOR-a, a NO HBOR-a tu suglanost daje na sjednicama Nadzornog odbora.

Iz toga je razvidno da Povjerenički odbor Inspirio FGS-a nije mogao glasovati za podržavanje odluke Ad10 bez suglasnosti Nadzornog odbora HBOR-a i predstavnika HBOR-a, jer se u slučaju HBOR-a i Vlade RH radi o plasmanu vrijednosti veće od 37.000.000,00 kuna.

S druge strane za sada je nemoguće pronaći da je u 2021. održana neka sjednica Nadzornog odbora HBOR-a na kojoj je dana suglasnost Upravi HBOR-a da preda odobrenje predstavniku HBOR-a u Povjereničkom odboru Inspirio FGS-a za podržavanje odluke Ad10 Glavne skupštine Dalekovod d.d. kojom se u bitnome poništava gotovo cjelokupan državni plasman vrijedan 50.000.000,00 kn u dionice Dalekovod d.d. serije DLKV-R-A upisane u SKDD-u do 27.07.2021.

Vlada RH i sama RH su ulaganjem 50.000.000,00 kuna putem HBOR zbog potrebe dokapitalizacije Dalekovoda d.d. 2014. godine stekli više od 25% udjela u Inspirio FGS i Konsolidator d.o.o., stoga Povjerenički odbor FGS-a nipošto nije mogao tijekom svoje navodne sjednice postići potrebnu ¾-insku većinu za glasovanje o prihvaćanju odluke Ad10 glavne skupštine bez podrške HBOR-a.

Predstavnik HBOR-a pa ni sama Uprava HBOR-a nisu mogli dati takvu podršku bez suglasnosti Nadzornog odbora HBOR-a čije sjednice iz 2021. dokazuju da ona nije dana (Prilog 1.).

Time je cijelokupan proces glasovanja Dinka Novoselca dana 30.06.2021. na glavnoj skupštini Dalekovoda d.d. o odluci Ad10 i njegovog zastupanja Konsolidatora d.o.o.- Inspirio FGS-a upitne legitimnosti i tražimo da DORH pokrene istragu i zatraži od HBOR-a pismeno očitovanje sa jasnim dokazima da je:

1. Nadzorni odbor HBOR-a dao suglasnost Upravi HBOR-a da podrži odluku Ad10 Glavne skupštine Dalekovoda d.d. održane dana 30.06.2021. u Zagrebu u sjedištu Društva,

2. Da je predstavnik HBOR-a u povjereničkom Odboru Inspirio FGS dobio odobrenje Uprave HBOR-a za takvo glasanje koje poništava gotovo cijelokupan plasman HBOR-a i Vlade RH iz 2014. u dionice DLKV-R-A unatoč činjenici da ni HBOR ni Vlada RH nisu odgovorni za nagomilane gubitke Dalekovoda d.d. nego isključivo Uprava i NO tog poduzetnika kojem je Vlada RH 2014. pomogla i očuvala ga od rizika stečaja,

3. Sjednica Povjereničkog odbora FGS-a uopće održana prije objave poziva za Glavnu skupštinu ili nakon objave, a najmanje 8 ili 15 dana prije održavanja Glavne skupštine, te kojeg točno datuma i na kojem mjestu, te tko su bili prisutni predstavnici krupnog kapitala i tko je bio predstavnik HBOR-a.

Kada smo zatražili od HBOR-a podatke tko je u ime HBOR-a pristao da se HBOR odrekne 99% od uloženih 50.000.000 kuna proračunskog novca dobili smo odbijenicu.

Eto,DORH-u nije ništa sporno u ovim navodima. Uskoro slijedi nastavak kako su u dokapitalizaciji Dalekovoda d.d. izvlašteni mali dioničari,država preko HBOR- a te mirovinski fondovi.

Zato kažem, jos uvijek ima 0,06% po zse.hr iako treba proći namira...da bi dosao do 0,05 mora prodati 32 tisuće dionica, a dnevni prometi su puno manji.

0,01% iznosi trenutno preko pola milijuna eura, a ukupan promet u petak 108 tisuća eura i 6 800 dionica.

Mozda ljudima treba novac za nesto pa su prodali određenu količinu koja im iznosi možda 5% udjela u dionici.

Ovih dana ćemo malo pisati i o ostalim nelogičnostima ove dokapitalizacije Dalekovoda da se vidi kako se izvlašćuje u jednoj članici EU i kako se država i mirovinski fondovi odriču novaca poreznih obveznika u korist privatnih interesa. Malo i o Hanfi, bivšem ministru financija Mariću, oporbi, ostalim ministrima, kao i tadašnjem većinskom vlasniku Konsolidatoru koji protivno svakoj logici glasa na skupštini da mu se udio u vlasništvu od preko 60% umanji na 0,4%.

Zar misliš da ce cijena pasti prije ex dividend dana?

Nisam primjetio da top10 masovno izlazi, prodali su nesto, ali kap u moru u odnosu na njihov udio.

A dobit je 60-70% veća nego lani, valjda ce barem dio toga preusmjeriti na dividendu tako da ne vidim razlog da ne raste s obzirom na očekivanja dobre dividende.

Znam da nismo SAD, ali tamo kad dobit naraste toliko kao ovdje dionica skoči gotovo 100%.

Ovo što forumaš alfa1 piše nije točno, a da bi predočio što bolje zbog čega se Dalekovod našao u dugovima, koje su otkupili ljudi okupljeni poslovno oko Pavla Vujnovca te izvlastili male dioničare, državu preko HBOR-a te mirovinske fondove gdje su naše i vaše mirovine, citirat ću ulomak iz tužbe malih dioničara pa da vidite da su se ponašali kao pijani milijarderi i svjesno uništavali poduzeće:

Uprava Dalekovoda d.d. je predmetnu dokapitalizaciju opravdavala time da poduzeću prijeti stečaj što nije točno ako pogledamo sljedeće. Iz analize Godišnjih izvješća Dalekovoda, d.d. (dalje: Društvo) za proteklih nekoliko godina vidljiv je neprihvatljiv i neobrazložen vrlo visoki rast nekih troškova. To se prvenstveno odnosi na stavku dnevnice i putni troškovi. Taj trošak u 2016. g. iznosio je 21 mln kn odnosno 30 tis kn po zaposlenom (napomena: po ukupno zaposlenom u Društvu), da bi u 2017. g. porastao na 30 mln kn, što je 39 tis kn po zaposlenom, 2018. g. porastao je na 48 mln kn odnosno na 60 tis kn po zaposlenom, 2019. g. porastao je na 52 mln, što je čak 67 tis po zaposlenom i 2020. g. iznosio je 47 mln odnosno 54 tis po zaposlenom. Dakle, u zadnje tri godine to je prosječni rast dnevnica i putnih troškova po zaposlenom 100% u odnosu na 2016. g.. Bilo bi za očekivati da su ti izdaci bili u funkciji povećanja poslovnih prihoda, ali ne da to nije ni u približnoj korelaciji, već su poslovni prihodi po zaposlenom pali sa 1,3 na 1,26 u 2019. i 1,25 mln kn u 2020. g. I sve to događa se u vrijeme kad Društvo kumulira dospjele, a neizvršene obveze po predstečajnoj nagodbi i u godinama (2017 – 2020) u kojima je ostvaren kumulirani gubitak od 223 mln kn. Da je izdatak za dnevnice i putne troškove po zaposlenom u razdoblju 2017 – 2020 ostao na razini 2016. g. gubitak bi bio manji za 81 mln kn. A da je izdatak za dnevnice i putne troškove u razdoblju 2017 – 2020 ostao na razini apsolutnog iznosa iz 2016. g., dakle da su ti troškovi bili u korelaciji sa ostvarenim poslovnim prihodima, gubitak bi bio manji za čak 93 mln kn. Tim novcem mogle su biti podmirene sve dospjele obveze po predstečajnoj nagodbi, kao i obveze iz tekućeg poslovanja. To bi rezultiralo i značajnim uštedama na zateznim kamatama. U Godišnjim izvješćima nema ni riječi obrazloženja tih enormnih isplata dnevnica i putnih troškova.

Dalje, unutar vanjskih usluga evidentan je enormni skok kratkoročnih zakupnina i vrlo visok rast troška prijevoza. Zakupnine su sa 1 mln kn u 2017. i 2018. g. skočile u 2019. g. na čak 32 mln kn, uz daljnji visok rast u 2020. g. na 39 mln kn. U Godišnjim izvješćima se navodi da se radi o najmu postrojenja i opreme, uključujući i informatičku opremu, ali se ne navode razlozi takvog naglog skoka sa jednog milijuna kuna na preko trideset milijuna kuna, ni tko su barem glavni najmodavci. Trošak usluge prijevoza porastao je čak za 200% u 2020. g. u odnosu na 2019. g. odnosno sa 6 mln kn na 18 mln kn. Ni za taj povećan izdatak za uslugu prijevoza od čak 12 mln kn nema ni riječi obrazloženja.

Ovi podaci se mogu provjeriti u financijskim izvješćima na zse.hr.