Zanimljiva tišina. Proroci su utihnuli.
Proroci su zauzeti kupovinom
Pravi proroci koji su ujedno i investitori nikad ne kupuju dionice kompanija u tako cikličkoj industriji. Oni znaju da tu nema sreće s predviđanjima nikome, pa ni njima stvarnim prorocima (a “predviđanja” su osnova investiranja, dakle suma budućih novčanih tokova itd.).
Ako u našoj državi ima imalo pameti, iskoristiti će ovaj ciklus i pokrenuti proces privatizacije u nekom momentu. Čini mi se da je rano za tako nešto jer je ciklus daleko od zrele faze, ali za godinu ili dve bi mogao biti pravi momenat. Budemo vidjeli, vrijeme će pokazati.
Pa obzirom koliko se reklamiraju u zadnje vrijeme, i s onom krilaticom "najveća banka u hrvatskom vlasništvu", imao bi smisla jedan mali IPO, sekundarna ponuda, dakle država samo da proda svoj udio (ili neki/veći njegov dio) hrvatskim građanima onako slično kao nekad INA i HT, nastavno na ovu reklamu kao i onu s "narodnim obveznicama", da se građane educira da je važna diverzifikacija u klase, da ne možeš samo obveznice, nekretnine, nego i dionice da treba.
To bi bio i lijep simbolični uvod u novi veliki bull market našeg tržišta koji bi trebao CROBEX dovesti na nove ATH.
Top 20 neto dobiti za prvo polugodište na ZSE (milijuni EUR, jedna decimala):
Mislim da nam brzi ulazak u top 10 ne bi trebao biti nikakav problem. Za top 5 će već trebati vremena.
Po tržišnoj kapitalizaciji smo sad 14. na ZSE. Po free float tržišnoj kapitalizaciji mislim da bolje (pogotovo ako se gleda oba roda dionica zajedno).
Žao mi je Ukrajinaca i svega što prolaze. Vojno i humanitarno ćemo im pomoći kroz adekvatne kanale (država, osobno), a naše kompanije je dobro da svojim komercijalnim djelovanjem što više mogu sudjeluju u prilikama za njihov aganžman koje se tu otvaraju.
HPB-u je pala sjekira u med s onom bankom, LKPC doživljava taj rast prometa na sve strane… Trgovina je i povijesno glavni jamac mira, win-win.
Neće naše luke sad baš “donijeti mir” kao treća strana (njih dvoje su trebali više trgovati a manje ratovati…), ali je dobro da pomognu koliko god više mogu u što boljem protoku tih roba, i zaradu koju će time generirati sad je prilika iskoristiti za pametan CAPEX (pa da su i dalje osposobljene za efikasan rad i veće količine), stvoriti rock solid bilance, na poslijetku biti će i za dividende.
Bilo bi lijepo da se s ovim malo više trguje pa da opet uđe u CROBEX. Ovo baš dobro odgovara tamo stajati uz RIVP (recimo umjesto ARNT, a može i sve tri).
PLAG mi se čini vrlo dobra, no problem kod nje je mali free float. Nije li odgovarajući free float kriterij za CROBEX? Jedan od.
RIVP ima free float od oko 40% i jednu od najvećih likvidnosti na ZSE što znači da se njome teže može cjenovno manipulirati (kao s nekim drugim manje likvidnim dionicama na ZSE), dok PLAG nema ni 10% slobodnih dionica izvan top 10.
To je općenito nešto što me odvraća od dosta dionica koje sve redom lijepo izgledaju, ali imaju max. po 6, 7, 8% slobodnih dionica u opticaju.
Što se tiče ARNT, ok mi se čini, vjerojatno će dugoročno napredovati, ali me (barem do sada) nije ničim impresionirala, a toliko je bila neko vrijeme "popularna".
PLAG je već bila u CROBEX-u (do nedavno) i nema takvu prepreku da bude opet. Glavni kriterij je broj dana trgovanja (75 %), a onda se za težinu u indeksu (i finalno odabir time, ovisno koliko ih se kvalificira) gleda veličina free float kapitalizacije (u EUR, ne postotak od cijele market cap) i prosječni dnevni promet trgovanja.
PLAG-R-A ima free float od preko 15 % prema njihovoj metodologiji izračuna, dakle 107 milijuna EUR, dakle puno više od ARNT, slično kao ERNT, odnosno više od skoro polovice ovih manjih članica indeksa danas!
Ali slažem se da je RIVP sa svojih oko 45 % free float (250 milijuna EUR) puno zanimljivija u smislu “doprinosa tržišu kapitala” brojem i veličinom investitora koji tu mogu participirati.
IT sektor je prošao svoj zenit. U budućnosti će biti puno lakše izgubiti novce, nego ih zaraditi u toj branši. Svi očekuju daljnji veliki rast, a to je teško ostvarivo. Treba biti oprezan, klađenje na Pivce je ipak klađenje.
Ovo je vrlo općenito i time pogrešno. IT sektor ima još jako puno ispred sebe, on na neki način “proždire” druge sektore - sve postaje IT, ovisno o IT-u.
U Hrvatskoj je jedini pravi (pomalo skrivani, kontroverzni, koji se svuda nastoji prešutjeti iz ovih ili onih razloga) problem IT sektora: plaće.
Iz nekog razloga naš IT nije baš najjefkasnije organiziran, ili nema “pricing power” prema svojim kupcima/klijentima (iz povijesnih razloga možda, kako je nastao dobrim dijelom kao outsource biznis) pa ima znatan problem prebaciti na cijene svojih proizvoda/usluga eventualno značajnije povećanje troškova rada.
Zbog toga imamo situaciju da je danas doslovno pola svih zaposlenika u našim IT firmama (po nekom mom anegdotalnom iskustvu) jednom nogom vani. Masovno su nezadovoljni plaćama (iako su među najvišima u državi, nekoliko puta veće od hrvatskih prosječnih plaća, ali džabe to kad se oni uspoređuju s međunarodnim tržištima gdje imaju alternativu za zaposlenje) i samo gledaju kad će koji dati otkaz čim vani nađu nešto što im se svidi raditi za promjenu (često remote iz Hrvatske), jer domaći poslodavci jednostavno ne mogu to matchati, pet puta bi bankrotirali da daju plaće kakve njihovi radnici traže.
Kad sam pročitao ovo izvješće, prvo sam pomislio da su to povišice 30 % u prosijeku, onda vidim kažu - to je povećanje broja zaposlenih 😀
Ja sam inače jako bullish na IT sektor, i vjerujem da Hrvatska mora moći naći u tome svoje prilike, jer imamo mi neke dobre firme, neku povijest u tome, ali nisam još skroz siguran kako točno dalje, tko će raditi u tim firmama, nekakvi “Nepalci” (tj. Indijci u ovom slučaju) ili ćemo ipak kako ovdje kažu u segmentu usluga s “visokom dodanom vrijednošću“ ipak uspjeti naći svoje mjesto pod suncem, s domaćom radnom snagom.
Plava laguna je jedna od najstarijih i najuspješnijih kompanija/dionica u povijesti ZSE, jedan od najvećih stvaratelja dioničke vrijednosti kroz svako dugoročno razdoblje (10, 15, pa 25+ godina), i zapravo glavni “case study” koji pokazuje da ima smisla ulagati u hrvatski turizam, i to kroz velike integrirane turističke kompanije. PLAG je između ostalog i bull case za današnji RIVP! 😀
Ovdje je ukupni dionički povrat bolji od S&P 500 (“najtežeg za pobijediti od ozbiljnih/velikih indeksa” pa zgodnog za usporedbu sa bilo čime, i kad nije previše relevantno po drugim kriterijima) kroz svako dugačko razdoblje (osim zadnjih 5 godina, zbog očitih/koronskih razloga).
Kamo sreće da nam je CROBEX bio kroz povijest sastavljen od više ovakvih dionice. Bili bismo tada jedno od uspješnijih tržišta kapitala na svijetu. To govori o tome da naš turizam uopće nije loša stvar i da to nije neki veliki “problem” strukture našeg gospodarstava (samo ga treba dopuniti s drugim stvarima, jer ovo stvara vrijednost, sasvim jasno i iskoristivo, svima).
Bilo bi lijepo da se s ovim malo više trguje pa da opet uđe u CROBEX. Ovo baš dobro odgovara tamo stajati uz RIVP (recimo umjesto ARNT, a može i sve tri).
Nije da baš marim za kratkoročna kretanja cijena, ali kad to već spominjete, na onom linku od jučer što sam sherao (ako se logirate u tu Simply Wall Street uslugu) možete vidjeti i analyst price targets a ne samo ono zanimljivo oko revenue/earnings/FCF estimates.
Ne treba puno gledati niti jedno niti drugo, ali poznato je (barem na USA tržištu) da su analyst estimates za prihode/dobit čak i dosta precizne uglavnom (kad pogledaš cijeli spektar, konsenzus) i može biti neki (jedan od) input u analizama kod ozbiljnih investitora (mada, sam sebi ipak trebaš biti glavni analitičar)
Jedino same price targets nemaju baš nikakvog smisla/vrijednost (jer ti njihovi cjenovni targeti i fundamentalne procjene su često u čudnoj ne-svezi, jer uglavnom koriste besmislene metodologije koje žele pomiriti u kratkom roku nepomirljivo - procjenu vrijednosti i tržišni price momentum, tehnički efekte).
Ali zgodno za vidjeti iz zabave. Kao da smo neko ozbiljno tržište s bezbrojnim analitičarima, targets/upgrades/downgrades pričama itd.
Trebao je već odavno, ako već ima tolike narudžbe, napraviti halu u Osijeku ili Slavonskom Brodu gdje je radna snaga jeftinija i gdje je ima. A i da pomogne Slavoniji, da se ne iseljlavaju toliko.
Nove lokacije su tu inače prije svega zbog kupaca (na ovaj ili onaj način). Ako mi možemo nastaviti rasti adekvatnom brzinom direktno iz Hrvatske, tim bolje, i to onda jasno s jedne velike lokacije (Zagreb). Tako dobivamo ono što neka konkurencija nema, "low-cost producer advantage". Jedna velika lokacija umjesto puno malih raspršenih se može izoptimizirati do savršenstva. Trošak rada nije velik udio, nekih 10 % od prihoda, nadam se uskoro opadanje ispod 10 % (i samo dio toga je baš rad u proizvodnji).
Brunos Ne pišu u dosadašnjim izvješćima sve te detalje, ili ih nisam zapamtio, ali mislim da je (bar u početku) njihov proizvodni program podskup našeg (srednji energetski) i bitno manjeg kapaciteta proizvodnje, i koji je bio tehnološki zaostao ali kroz godine se tamo investira u modernizaciju proizvodnog postrojenja i u prijenos know-how pa se tako s vremenom (u 2022. prekretnica) postigla profitabilnost.
Ideja je pristup "novim tržištima", primarno valjda (velikom) tržištu Poljske. To se spominje tako općenito u izvješćima s vremena na vrijeme, uz ovo kako ulažu, podržavaju, osposobaljavaju za tržišnu utakmicu.
Možda u sljedećem izvješću bude nešto više o PET Poljska jer kako postaju profitabilni i kako im se možda poveća volumen posla da bi bilo više povoda za pričati o njima. Nije se tu do sada imalo što puno više pričati od toga što pričaju (ulažu, moderniziraju, osposobljavaju za tržišnu utakmicu - i sad su valjda spremni, vidimo plusić za 2022!!!).
Evo ga dakle, prihodi lijepo rastu, kao najava onome što dolazi na većem volumenu u Q3 https://eho.zse.hr//fileadmin/iss…4154e5a034f.pdf
A za PET Poljska jedino što pišu u izvješćima je da ulažu tamo, "osposobljavaju ih za tržištnu utakmicu", i u zadnjem kažu da je u 2022. konačno postignut preokret u pozitivno poslovanje. Oni su prije radili gubitke. To što se ovdje u Zagrebu uvijek posluje jasno (i sve bolje) pozitivno ne znači da je to samo tako lako bilo kome, bilo koliko manjem (treba i određena ekonomija obujama, ali prije svega proizvodno-tehnološki know-how, koji se stječe kroz dugogodišnje iskustvo, fino optimiziranje svega non-stop, pa je taj neki transfer znanja i tehnologije išao od akvizicije do sada).
To govori i o ideji ulaska na tržište manjih/novijih konkurenata. Nije to samo tako. Onaj koji je do sada duže na tržištu i koji je veći u ovom trenutku, koji je profitabilniji danas, taj će i čisto na razini proizvoda i proizvodnje biti u prednosti/kompetetivniji u odnosu na potencijalne nove konkurente. Nama je trebalo nekoliko godina za taj PET Poljska osposobiti. Kako bi tek onda netko sam od nule. A osim tih vrsta "moat" u proizvodnji ovdje imamo i na prodajnoj razini ono što se zove "network effect" pa i "switching costs" moat (kako imamo stalne stare kupce, distributure, s kojima surađujemo doslovno desetljećima, da se razvija određeno povjerenje, predvidljivost).
To je vezano i za ovu našu profitabilnost kako raste (i priču hoće li padati nazad ili ne...). Tu postoji i određena "operativna poluga" (ne prevelika naravno, ali veća od tipične proizvodne kompanije, jer naš proizvod nije trivijalan, radi se o tehnološkom proizvodu koji zahtjeva određene fiksne troškove R&D u održavanje/povećavanje tehnološke kompetetivnosti) i srodno tome efekt ekonomije obujma tako da je logično (a ne samo posljedica trenutne konjukture u industriji) kako nam raste proizvodnja da ćemo lakše/bolje ostvarivati profit.
Što se toga tiče, mene više zanima kad će “PET Švedska” 😅
Ne znam koliko je bitno/hitno, to ja samo malo filozofiram, gledam ovaj SGB-SMIT u kojem vidim našu budućnost/uzor (slično kao onaj naš doppelganger iz drugog svemira, Voltamp iz Indije što mi izgleda kao naša prošlost), vidim kako su oni sad “samo 4 puta veći” ali više od 4 puta više operativnih/proizvodnih lokacija/država, pa se pitam kad i gdje je naše sljedeće.
Moguće da ja pojma nemam o tome, da to nije dobra lokacija za to, ali meni je nekako palo na pamet da bi nama sljedeća lokacija trebala biti Švedska, ono čisto da ne gazimo jedni drugima po prstima (da idemo u druge države od njih, osim velikih gdje možem svi) i zato što nam je to glavno europsko tržište, tamo su kupci, partneri.
Ili ipak izvješće danas a sutra njegova prezentacija 
https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/RIVP/COI-RIVP-3eea5ef649f5c50152ebfc4df04a9ea2.pdf
Neizvjesnost do samoga kraja! Vidimo već po kvartalnim drugih turističkih da se već vidi rast prihoda (veće cijene itd.). To je sad glavno. A za profitabilnost i općenito prave brojeve naš glavni Q3 je jedino bitno.
Kad će izvješće za Q2? Da sam sebi odgovorim, vidim obavijest na ZSE - sutra! (https://eho.zse.hr/obavijesti-izdavatelja/view/50871) Malo sam nestrpljiv čini mi se Kad je sve drugo već došlo... Imam osjećaj da će ovo biti baš dobra godina. Godišnje (ili bar Q3) je ono što stvarno čekamo.
U međuvremenu, evo za HIMR dio već stiglo https://eho.zse.hr//fileadmin/iss…ed2bf4e4a78.pdf
Još nismo pravi blue chip jer nas prati samo jedan analitičar (ovaj iz Erste, i onda to S&P Capital IQ svima svuda distribuira) i zahvaljući tome što nam od 2025. stavlja mali pad profita/FCF (nakon blago konzervativne procjene za 2023. i još konzervativnije 2024.) neki algoritmi nam nastavljaju pad i za godine iza skroz do 2032. pa dobiju nerealno niski DCF.
Malo je reći da se ne slažem s tim idejama. To meni nema smisla ozbirom na procjene rasta industrije kroz to razdoblje i našeg kompetetivnog položaja u njoj (pa i već postojeći trend ugovorenosti sugerira veći i prihod od ovog njegovog da bi čak i uz stvarno smanjenje profitnih marži kako on projicira to ipak bili nešto veći profiti, a nisam baš siguran u to smanjene marži uopće).
Zato je važno da svatko procjenjuje za sebe. Nema analitičara do samog sebe!
RIVP nam je najbolje pokrivena analitičarima - pravi blue chip!
Vidim sad da su to na svim našim dionicama sve domaći/regionalni analitičari (logično!) skupljeno od strane S&P Capital IQ pa dalje distribuirano tim raznim uslugama/medijima, što im u teoriji daje neki kredibilitet (stranici bi manje dobro to poznavali), ali uglavnom se ne slažem skroz s njihovim procjenama 😀
Ne znam koja dva su u pitanju (zapravo jedan je dao za sve točke, drugi nešto sitno samo), ali jedni od rijetkih koje sam vidio za domaće dionice da “se slažem”. S ovako nekim brojevima i ja baratam u svojim razmišljanjima.
Source: https://simplywall.st/stocks/hr/cons…viera-dd-shares
Pogledajte koji je prosječni P/E na ZSE, ništa tu više nije podcijenjeno.
Optički, P/E je mahom dosta velik broj, imaš pravo. Ali veza s fundamentima je kompliciranija rasprava.
Držim fige svim ovim kompanijama da povećaju svoj E što više pa da im P/E bude više nego opravdan! 😀
Largest Croatian (CROBEX) Stocks by Market Cap - Simply Wall St
Slažem se Paulie za “povijesne podatke”. O fundamentima, ovisi od slučaja do slučaja. Popularne dionice nisu baš podcijenjene. Ali neke od podcijenjenih čak i jesu u CROBEX-u, neka možda uđu u njega u rujnu itd. Vidjet ćemo kad će CROBEX na ATH. Nadam se da nam neće trebati baš toliko dugo kao Japancima.
Što se tiče fundamenta i cijena. Tu je komplikacija i u tome što nekad povuče malo više jedno pa onda drugo tek sustigne, ili ne. Teško je to predvidjeti.
Jedino što sam htio reći je da još ne stoji ono o blagajnicama i taksistima. Jednostavno još nije došlo u tu fazu. Opća javnost još nije niti na 10 % opće zaluđenosti dionicama kako je bila 2005.-2007.
https://www.poslovni.hr/burze/perjanic…ulagaca-4401049
Hrvati se nakon dugih 15 godina polako vraćaju na burzu, o dionicama se razmišlja i na plaži
Kako se ono kaže, kad i blagajnice počnu pričati o burzi vrijeme je za izlaz. A s obzirom na kamatne stope, zaduženost i neke zemlje poput Njemačke već u recesiji čini se da je vrijeme da drhtave ručice plate skupe ulaze.
Mislim da je još daleko to od blagajnica i taksista. Možda je nama 2023. (ili 2020.) ono što Japancima 2010.? Oni su već blizu ATH. Mi još imamo dosta do toga.
