Posts by Lynx

Quote from tento

Quote from emil

ovo mi je zapelo za oko:

Zaposlenicima su omogućene i brojne dodatne pogodnosti. Kroz program Family&Friends zaposlenicima, njihovoj obitelji, prijateljima i poslovnim partnerima nude se povlaštene cijene smještaja u svim Valamarovim hotelima, do čak 50% popusta

prijateljima?

što smo mi dioničari neprijatelji valamara pa ne ostvarujemo taj popust?

što se ostalog tice. ZA POHVALU. tako se zadrzavaju radnici. ktome cijelokupna okolina profitira od toga.

Display More

Možda netko iz Valmara i pročita post, sasvim orginalna i dobra ideja. Npr do određenog broja dionica 5% popusta, i tako redom od do dionica 10%, pa 15, 20 ,do 50%. Bilo bi možda, ma idem još malo nadokupit za 20% jeftinije ljetovanje. I svi zadovoljni😀

Display More

U Japanu imaju taj sistem, “shareholder benefit”, jako popularno. Mnogi mali dioničari kupuje dionice baš zbog tih poklon paketa i popusta https://en.wikipedia.org/wiki/Shareholder_benefit

Ovo je slična tema kao naše posjedovanje svojih turističkih nekretnina.

U teoriji je svjedno, međutim, kako su naše nekretnine (hoteli) dosta unikatne na unikatnim lokacijama ograničene ponude (prostora uopće), i biznis nam je takav da jako ovisi o tim konkretnim nekretninama u konkretnoj destinaciji (ne možemo ih radi cijene zamijeniti s nekom “sličnom” iz bliže okolice, tipa umjesto Rab da uzmemo Senj) naš poslovni model je jako dobar u smislu strategije upravljanja rizikom.

Naše turističke kompanije su jedna od domaćih stvari s najmanjim “terminalnim” rizikom, najdugovječniji modeli koje imamo.

Ljudi će ići na godišnje dokle god je svijeta. Nema tu tehnološke disrupcije (neće ići u VR godišnji umjesto pravog 😅). I naši poslovni modeli kod velikih turističkih kompanija su jako robusni, napravljeni da traju, neovisno o “makro” uvjetima.

Quote from Mr. M

A cijena je samo odraz stanja u tvrtki, za koje očito nemam dobar pregled. Pogledamo li cijenu dionice sličnih turističkih tvrtki na ZSE (PLAG,TUHO), vidimo da se cijena RIVP-a (i ARNT-a) ne vraća na predpandemijske razine.

Kod investiranja je ključno strpljenje. Nisu sve te dionice bile jednako jako valuirane u ono doba, pa je dinamika postizanja novih ATH drugačija. Sve će to u svoje vrijeme. To što kažeš “stanje u tvrtki”, to se vidi kroz godišnji FCF crno na bijelo. Cijene će ga “odraziti” u konačnici. Tako radi tržište. U konačnici sve “odrazi”. Kratkoročno može biti bilo kako, nepredvidljivo.

Quote from Lynx

kroz svako dugačko razdoblje (osim zadnjih 5 godina, zbog očitih/koronskih razloga).

Već od danas, ovo više ne vrijedi. Sustigla PLAG “najteži indeks” i na zadnjem 5-godišnjem intervalu. Sad su svi višekratnici broja 5 pobijeđeni.

To je ono što nam treba na ZSE, kompanije koje snažno i konzistento stvaraju dioničku vrijednost a ne samo kojekakve bezvezne stvari iz “utility” sektora, ili value trap troškovni centri strane centrale (neke su to dvoje istovremeno), ili energija/rude i druge izrazito cikličke kompanije i ostali primjeri nepouzdanih stvaratelja prave dugoročne vrijednosti za dioničare da ih sad baš ne imenujem previše konkretno.

Turizam je mjesto gdje možemo naći “nove PLAG”, a i original PLAG neće nikamo pobjeći (nadam se barem).

Quote from Normani

Quote from darac11

Da sory ekipo, moja greška😂😂😂😂😂fulao za jednu decimalu. Ipak je 0,3

Od čega je vjerojatno barem trećina ili možda čak i polovica prodavala neke dionice koje imaju iz prošlosti, tipa HT i sl. Dakle, postotak aktivnih ili dugoročno aktivnih je još manji. I mi se čudimo...

Sve je to jako slabo. Držim fige da u sljedećem velikom bull marketu kad ljudi krenu ponovno pristizati na ZSE tu brojku stvarno približimo cijelim postocima a ne te neke desetinke.

Mora nas više sudjelovati, više nas se okušati u tome, da povećamo šansu nekoga iz naših krajeva jednog dana vidjeti na nekoj rang listi poput ove!

Quote from Shogun

Hmmm kolega Lynx, zanimljiv komentar.

Ali, jedan od najvecih ulagaca, godinama, u Safe Bulk je Oaktree Capital tj. Howard Marks...

Ali da valjda on nije ulagac po vasoj definiciji iako covjek ima prosjek povrata od 40ak % zadnjih 20 godina...

Howard Marks je samo jedan na svijetu. Kad on piše, i Buffett ostavi sve što radi istog trenutka, pažljivo pročita cijeli njegov “memo” od prvog do zadnjeg slova.

On čak i nije toliko “prorok” koliko “psiholog”. Buffett se više bavi proročkim aktivnostima, dok Marks više psihologijom tržišta, ono “kupovanje na vrhuncu pesimizma, stvari koje nitko drugi neće, ne gleda”, eventualno prodavanje kad/gdje nanjuši da se stvorio “balon”. U svakom slučaju jedinstveno sposoban čovjek.

Quote from DonDada

Quote from Blister

Zanimljiva tišina. Proroci su utihnuli.

Proroci su zauzeti kupovinom

Pravi proroci koji su ujedno i investitori nikad ne kupuju dionice kompanija u tako cikličkoj industriji. Oni znaju da tu nema sreće s predviđanjima nikome, pa ni njima stvarnim prorocima (a “predviđanja” su osnova investiranja, dakle suma budućih novčanih tokova itd.).

Quote from Marsovac

Ako u našoj državi ima imalo pameti, iskoristiti će ovaj ciklus i pokrenuti proces privatizacije u nekom momentu. Čini mi se da je rano za tako nešto jer je ciklus daleko od zrele faze, ali za godinu ili dve bi mogao biti pravi momenat. Budemo vidjeli, vrijeme će pokazati.

Pa obzirom koliko se reklamiraju u zadnje vrijeme, i s onom krilaticom "najveća banka u hrvatskom vlasništvu", imao bi smisla jedan mali IPO, sekundarna ponuda, dakle država samo da proda svoj udio (ili neki/veći njegov dio) hrvatskim građanima onako slično kao nekad INA i HT, nastavno na ovu reklamu kao i onu s "narodnim obveznicama", da se građane educira da je važna diverzifikacija u klase, da ne možeš samo obveznice, nekretnine, nego i dionice da treba.

To bi bio i lijep simbolični uvod u novi veliki bull market našeg tržišta koji bi trebao CROBEX dovesti na nove ATH.

Top 20 neto dobiti za prvo polugodište na ZSE (milijuni EUR, jedna decimala):

1. ZABA 249,6
2. INA 73,1
3. HT 53,3
4. PODR 45,2
5. HPB 44,7
6. CROS 21,2
7. ATGR 20,9
8. JNAF 20,7
9. KOEI 17,4
10. ADRS 17,3
11. KODT 16,3
12. JDOS 13,1
13. ERNT 12,2
14. MDKA 9,3
15. LKPC 7,2
16. AUHR 6,1
17. IKBA 5,2
18. LKRI 4,3
19. CIAK 3,9
20. KBZ 3,8

Mislim da nam brzi ulazak u top 10 ne bi trebao biti nikakav problem. Za top 5 će već trebati vremena.

Po tržišnoj kapitalizaciji smo sad 14. na ZSE. Po free float tržišnoj kapitalizaciji mislim da bolje (pogotovo ako se gleda oba roda dionica zajedno).

Žao mi je Ukrajinaca i svega što prolaze. Vojno i humanitarno ćemo im pomoći kroz adekvatne kanale (država, osobno), a naše kompanije je dobro da svojim komercijalnim djelovanjem što više mogu sudjeluju u prilikama za njihov aganžman koje se tu otvaraju.

HPB-u je pala sjekira u med s onom bankom, LKPC doživljava taj rast prometa na sve strane… Trgovina je i povijesno glavni jamac mira, win-win.

Neće naše luke sad baš “donijeti mir” kao treća strana (njih dvoje su trebali više trgovati a manje ratovati…), ali je dobro da pomognu koliko god više mogu u što boljem protoku tih roba, i zaradu koju će time generirati sad je prilika iskoristiti za pametan CAPEX (pa da su i dalje osposobljene za efikasan rad i veće količine), stvoriti rock solid bilance, na poslijetku biti će i za dividende.

Quote from Normani

Quote

Bilo bi lijepo da se s ovim malo više trguje pa da opet uđe u CROBEX. Ovo baš dobro odgovara tamo stajati uz RIVP (recimo umjesto ARNT, a može i sve tri).

PLAG mi se čini vrlo dobra, no problem kod nje je mali free float. Nije li odgovarajući free float kriterij za CROBEX? Jedan od.

RIVP ima free float od oko 40% i jednu od najvećih likvidnosti na ZSE što znači da se njome teže može cjenovno manipulirati (kao s nekim drugim manje likvidnim dionicama na ZSE), dok PLAG nema ni 10% slobodnih dionica izvan top 10.

To je općenito nešto što me odvraća od dosta dionica koje sve redom lijepo izgledaju, ali imaju max. po 6, 7, 8% slobodnih dionica u opticaju.

Što se tiče ARNT, ok mi se čini, vjerojatno će dugoročno napredovati, ali me (barem do sada) nije ničim impresionirala, a toliko je bila neko vrijeme "popularna".

PLAG je već bila u CROBEX-u (do nedavno) i nema takvu prepreku da bude opet. Glavni kriterij je broj dana trgovanja (75 %), a onda se za težinu u indeksu (i finalno odabir time, ovisno koliko ih se kvalificira) gleda veličina free float kapitalizacije (u EUR, ne postotak od cijele market cap) i prosječni dnevni promet trgovanja.

PLAG-R-A ima free float od preko 15 % prema njihovoj metodologiji izračuna, dakle 107 milijuna EUR, dakle puno više od ARNT, slično kao ERNT, odnosno više od skoro polovice ovih manjih članica indeksa danas!

Ali slažem se da je RIVP sa svojih oko 45 % free float (250 milijuna EUR) puno zanimljivija u smislu “doprinosa tržišu kapitala” brojem i veličinom investitora koji tu mogu participirati.

Quote from Tolisimus

IT sektor je prošao svoj zenit. U budućnosti će biti puno lakše izgubiti novce, nego ih zaraditi u toj branši. Svi očekuju daljnji veliki rast, a to je teško ostvarivo. Treba biti oprezan, klađenje na Pivce je ipak klađenje.

Ovo je vrlo općenito i time pogrešno. IT sektor ima još jako puno ispred sebe, on na neki način “proždire” druge sektore - sve postaje IT, ovisno o IT-u.

U Hrvatskoj je jedini pravi (pomalo skrivani, kontroverzni, koji se svuda nastoji prešutjeti iz ovih ili onih razloga) problem IT sektora: plaće.

Iz nekog razloga naš IT nije baš najjefkasnije organiziran, ili nema “pricing power” prema svojim kupcima/klijentima (iz povijesnih razloga možda, kako je nastao dobrim dijelom kao outsource biznis) pa ima znatan problem prebaciti na cijene svojih proizvoda/usluga eventualno značajnije povećanje troškova rada.

Zbog toga imamo situaciju da je danas doslovno pola svih zaposlenika u našim IT firmama (po nekom mom anegdotalnom iskustvu) jednom nogom vani. Masovno su nezadovoljni plaćama (iako su među najvišima u državi, nekoliko puta veće od hrvatskih prosječnih plaća, ali džabe to kad se oni uspoređuju s međunarodnim tržištima gdje imaju alternativu za zaposlenje) i samo gledaju kad će koji dati otkaz čim vani nađu nešto što im se svidi raditi za promjenu (često remote iz Hrvatske), jer domaći poslodavci jednostavno ne mogu to matchati, pet puta bi bankrotirali da daju plaće kakve njihovi radnici traže.

Kad sam pročitao ovo izvješće, prvo sam pomislio da su to povišice 30 % u prosijeku, onda vidim kažu - to je povećanje broja zaposlenih 😀

Ja sam inače jako bullish na IT sektor, i vjerujem da Hrvatska mora moći naći u tome svoje prilike, jer imamo mi neke dobre firme, neku povijest u tome, ali nisam još skroz siguran kako točno dalje, tko će raditi u tim firmama, nekakvi “Nepalci” (tj. Indijci u ovom slučaju) ili ćemo ipak kako ovdje kažu u segmentu usluga s “visokom dodanom vrijednošću“ ipak uspjeti naći svoje mjesto pod suncem, s domaćom radnom snagom.

Plava laguna je jedna od najstarijih i najuspješnijih kompanija/dionica u povijesti ZSE, jedan od najvećih stvaratelja dioničke vrijednosti kroz svako dugoročno razdoblje (10, 15, pa 25+ godina), i zapravo glavni “case study” koji pokazuje da ima smisla ulagati u hrvatski turizam, i to kroz velike integrirane turističke kompanije. PLAG je između ostalog i bull case za današnji RIVP! 😀

Ovdje je ukupni dionički povrat bolji od S&P 500 (“najtežeg za pobijediti od ozbiljnih/velikih indeksa” pa zgodnog za usporedbu sa bilo čime, i kad nije previše relevantno po drugim kriterijima) kroz svako dugačko razdoblje (osim zadnjih 5 godina, zbog očitih/koronskih razloga).

Kamo sreće da nam je CROBEX bio kroz povijest sastavljen od više ovakvih dionice. Bili bismo tada jedno od uspješnijih tržišta kapitala na svijetu. To govori o tome da naš turizam uopće nije loša stvar i da to nije neki veliki “problem” strukture našeg gospodarstava (samo ga treba dopuniti s drugim stvarima, jer ovo stvara vrijednost, sasvim jasno i iskoristivo, svima).

Bilo bi lijepo da se s ovim malo više trguje pa da opet uđe u CROBEX. Ovo baš dobro odgovara tamo stajati uz RIVP (recimo umjesto ARNT, a može i sve tri).

Nije da baš marim za kratkoročna kretanja cijena, ali kad to već spominjete, na onom linku od jučer što sam sherao (ako se logirate u tu Simply Wall Street uslugu) možete vidjeti i analyst price targets a ne samo ono zanimljivo oko revenue/earnings/FCF estimates.

Ne treba puno gledati niti jedno niti drugo, ali poznato je (barem na USA tržištu) da su analyst estimates za prihode/dobit čak i dosta precizne uglavnom (kad pogledaš cijeli spektar, konsenzus) i može biti neki (jedan od) input u analizama kod ozbiljnih investitora (mada, sam sebi ipak trebaš biti glavni analitičar)

Jedino same price targets nemaju baš nikakvog smisla/vrijednost (jer ti njihovi cjenovni targeti i fundamentalne procjene su često u čudnoj ne-svezi, jer uglavnom koriste besmislene metodologije koje žele pomiriti u kratkom roku nepomirljivo - procjenu vrijednosti i tržišni price momentum, tehnički efekte).

Ali zgodno za vidjeti iz zabave. Kao da smo neko ozbiljno tržište s bezbrojnim analitičarima, targets/upgrades/downgrades pričama itd.

Quote from komot

Trebao je već odavno, ako već ima tolike narudžbe, napraviti halu u Osijeku ili Slavonskom Brodu gdje je radna snaga jeftinija i gdje je ima. A i da pomogne Slavoniji, da se ne iseljlavaju toliko.

Nove lokacije su tu inače prije svega zbog kupaca (na ovaj ili onaj način). Ako mi možemo nastaviti rasti adekvatnom brzinom direktno iz Hrvatske, tim bolje, i to onda jasno s jedne velike lokacije (Zagreb). Tako dobivamo ono što neka konkurencija nema, "low-cost producer advantage". Jedna velika lokacija umjesto puno malih raspršenih se može izoptimizirati do savršenstva. Trošak rada nije velik udio, nekih 10 % od prihoda, nadam se uskoro opadanje ispod 10 % (i samo dio toga je baš rad u proizvodnji).

Brunos Ne pišu u dosadašnjim izvješćima sve te detalje, ili ih nisam zapamtio, ali mislim da je (bar u početku) njihov proizvodni program podskup našeg (srednji energetski) i bitno manjeg kapaciteta proizvodnje, i koji je bio tehnološki zaostao ali kroz godine se tamo investira u modernizaciju proizvodnog postrojenja i u prijenos know-how pa se tako s vremenom (u 2022. prekretnica) postigla profitabilnost.

Ideja je pristup "novim tržištima", primarno valjda (velikom) tržištu Poljske. To se spominje tako općenito u izvješćima s vremena na vrijeme, uz ovo kako ulažu, podržavaju, osposobaljavaju za tržišnu utakmicu.

Možda u sljedećem izvješću bude nešto više o PET Poljska jer kako postaju profitabilni i kako im se možda poveća volumen posla da bi bilo više povoda za pričati o njima. Nije se tu do sada imalo što puno više pričati od toga što pričaju (ulažu, moderniziraju, osposobljavaju za tržišnu utakmicu - i sad su valjda spremni, vidimo plusić za 2022!!!).

Evo ga dakle, prihodi lijepo rastu, kao najava onome što dolazi na većem volumenu u Q3 https://eho.zse.hr//fileadmin/iss…4154e5a034f.pdf

A za PET Poljska jedino što pišu u izvješćima je da ulažu tamo, "osposobljavaju ih za tržištnu utakmicu", i u zadnjem kažu da je u 2022. konačno postignut preokret u pozitivno poslovanje. Oni su prije radili gubitke. To što se ovdje u Zagrebu uvijek posluje jasno (i sve bolje) pozitivno ne znači da je to samo tako lako bilo kome, bilo koliko manjem (treba i određena ekonomija obujama, ali prije svega proizvodno-tehnološki know-how, koji se stječe kroz dugogodišnje iskustvo, fino optimiziranje svega non-stop, pa je taj neki transfer znanja i tehnologije išao od akvizicije do sada).

To govori i o ideji ulaska na tržište manjih/novijih konkurenata. Nije to samo tako. Onaj koji je do sada duže na tržištu i koji je veći u ovom trenutku, koji je profitabilniji danas, taj će i čisto na razini proizvoda i proizvodnje biti u prednosti/kompetetivniji u odnosu na potencijalne nove konkurente. Nama je trebalo nekoliko godina za taj PET Poljska osposobiti. Kako bi tek onda netko sam od nule. A osim tih vrsta "moat" u proizvodnji ovdje imamo i na prodajnoj razini ono što se zove "network effect" pa i "switching costs" moat (kako imamo stalne stare kupce, distributure, s kojima surađujemo doslovno desetljećima, da se razvija određeno povjerenje, predvidljivost).

To je vezano i za ovu našu profitabilnost kako raste (i priču hoće li padati nazad ili ne...). Tu postoji i određena "operativna poluga" (ne prevelika naravno, ali veća od tipične proizvodne kompanije, jer naš proizvod nije trivijalan, radi se o tehnološkom proizvodu koji zahtjeva određene fiksne troškove R&D u održavanje/povećavanje tehnološke kompetetivnosti) i srodno tome efekt ekonomije obujma tako da je logično (a ne samo posljedica trenutne konjukture u industriji) kako nam raste proizvodnja da ćemo lakše/bolje ostvarivati profit.

Što se toga tiče, mene više zanima kad će “PET Švedska” 😅

Ne znam koliko je bitno/hitno, to ja samo malo filozofiram, gledam ovaj SGB-SMIT u kojem vidim našu budućnost/uzor (slično kao onaj naš doppelganger iz drugog svemira, Voltamp iz Indije što mi izgleda kao naša prošlost), vidim kako su oni sad “samo 4 puta veći” ali više od 4 puta više operativnih/proizvodnih lokacija/država, pa se pitam kad i gdje je naše sljedeće.

Moguće da ja pojma nemam o tome, da to nije dobra lokacija za to, ali meni je nekako palo na pamet da bi nama sljedeća lokacija trebala biti Švedska, ono čisto da ne gazimo jedni drugima po prstima (da idemo u druge države od njih, osim velikih gdje možem svi) i zato što nam je to glavno europsko tržište, tamo su kupci, partneri.

Ili ipak izvješće danas a sutra njegova prezentacija

https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/RIVP/COI-RIVP-3eea5ef649f5c50152ebfc4df04a9ea2.pdf

Neizvjesnost do samoga kraja! Vidimo već po kvartalnim drugih turističkih da se već vidi rast prihoda (veće cijene itd.). To je sad glavno. A za profitabilnost i općenito prave brojeve naš glavni Q3 je jedino bitno.