Posts by Lynx

Ako je tako neka onda ovi državni fondovi stave prodajne naloge pa će nam se povećati ovaj “general public” i vlasnička struktura izgledati još ljepše https://simplywall.st/stocks/hr/food…ravka-dd-shares

U svijetu inače vole vidjeti ovo “institutions“, to im je znak da je ozbiljna dionica ozbiljnih dugoročnih suvlasnika, što je meni pomalo čudno i posebice nema smisla za Hrvatsku (naši mirovinci nisu primjer dugoročnosti, pameti), pa bih rado pojačao “general public”, moje omiljene hrvatske sudioničare. Zato uvijek kažem najbolja hrvatska dionica po vlasničkoj strukturi - Jadroagent d.d.! 😀

Ovo je sad jedna od pet kompanija (od petka), i slično tako u povijesti ZSE, koja je prešla magičnih 1 milijardu USD tržišne kapitalizacije.

Zabavna trivia. Hrvatski investitori koji možda u ono doba iz ovog ili onog razloga nisu imali pristup stranim tržištima kapitala ne moraju “žaliti” što nisu “klonirali” Buffetta.

Moglo se tada (prvi kvartal 2016.) ako si dovoljno mali investitor (pa ti dovoljno likvidnosti) i u Hrvatskoj izabrati investiciju koja će ostvariti sličan dugoročni total return. Par godina je ta najbolja američka kompanija vodila u odnosu na najbolju hrvatsku, ali priča o kornjači i zecu je zadnje 3-4 godine ušla u finish.

Hoće li nas Apple opet preteći u narednih 7-8 godina? Teško je to znati. Obje kompanije imaju još puno potencijala svaka u svom području. Nama u prilog ide današnja valuacijski niža startna pozicija.

Quote from boca

Netflix mi nikada nije sjeo, konstantno ulaganje u sadržaj (skoro sav FCF) i ne mogu prestati s time zbog konkurencije. Nije da možeš jedne godine reči “ok, ove godine nećemo izbacivati ništa novo, nego ćemo dati dioničarima”. Prije 2-3 thedna sam ga odjavio prvi puta nakon valjda 4 godine jer si mislim što ću plačati preko ljeta kada ne gledam. Na kraju sam našao i hrpu stvari na HBO koje nisam gledao tako da je pitanje hoću ga uključiti ove godine više.

RIVP je drugo, mogu prestati sa razvojem jedno vrijeme (iako neće) i samo vraćati novac dioničarima jer nema takvog straha od konkurencije.

Da, RIVP hoteli traju 40 godina a ne 4 (koliko treba da se Netflix snow 90 % amortizira u knjigovodstvu).

Slažem se da je RIVP jednostavnija priča i većeg konsenzusa. Dok sam ja NFLX kupovao Bill Ackman ga je prodavao. Ali, mislim da polako postaje jasnije ako do sada nije bilo: gotovo je, pobijedili su u streaming utrci! Iako su konkurenti već postali veliki tržšinim udjelima (brojem korisnika) Netflix svejedno ostvaruje sav operativni profit industrije, jedini je od velikih koji je FCF pozitivan (i sve jače). Konkurencija ne može kao Spotify (na ovim veličinama, velike kapitalne intenzivnosti industriji) vječno poslovati negativno. Oni moraju gledati kako postati profitabilni, i to sad jedno mogu dizanjem cijena. Svako dizanje cijena konkurencije poveća kvalitetu cijele industrije a od koje NFLX ima jako asimetričnu korist. Bez da išta sam radi on njihovim potezima postaje relativno još konkurentniji.

RIVP posluje u industriji u kojoj lakše i uz jednostavniju konkurentsku dinamiku može egzistirati više igrača. PLAG i RIVP mogu istovremeno poslovati jednako sjajno.

Nije konsenzus nužno idealna stvar koju se traži kod investicije (veće prilike su tamo gdje se mišljenja razilaze a ti si u pravu) ali možda OK što ovdje imamo određeni konsezus da je naš turistički sektor (bar kod ovih većih dobro upravljanjih kompanija) industrija koja očito stvara značajnu vrijednost i na dosta nisko rizičan način i ja bih rekao da to mora sad ići sve bolje kako su se zaokružili ključni investicijski ciklusi, strateška repozicioniranja i “restrukturiranja” (u nekim kompanijama), kako počinju sve izraženije djelovati efekti “operativne poluge”.

Iz izoliranih primjera last minute ponuda ne možemo ništa zaključiti o prosječnim cijenama. U prvih 6 mjeseci je ARR rasla 18,8 %. Bit će zanimljivo vidjeti kako se to održalo u sezoni ali neki značajan rast cijena bi bilo očekivano da imamo.

A uz toliki rast cijena neki pad volumena bi bio sasvim OK stvar. Uvijek to tako ide. Cijene kad narastu volumeni su prvo malo ugroženi pa se potom oporave. A cijene kod nas i dosta ovise o kvaliteti. Doprinos prosječnoj cijeni dolazi dobrim dijelom od viših kategorija i njihove popunjenosti a ne samo “inflatornog” rasta.

Od prošle godine sam dioničar i jedne nam “slične” firme (također entertainment sektor, velike investicije, amortizacija, pitanje kad postati FCF pozitivni i kako ga operativnom polugom ubrzano tada povećavati) - Netflix! Tamo je uvijek drama kod dioničara i opće javnosti kad se dižu cijene, broj korisnika tada slabo, no korisnici se oporave svaki put!

Što se tiče troškova rada vidimo kontradiktorne anegdotalne informacije u gornjim postovima. Jedan kaže radnici postali skupi, drugi kaže radnicima nedaju bonus 🤷‍♂️

Vidjet ćemo sve kad izađe izvješće za Q3. Sve prije toga su puka nagađanja. Jedino što ja želim da post-koronski postignuta FCF pozitiva ostane tu za trajno, od 50-ak milijuna EUR godišnje sada, na dalje rastom kroz godine.

Quote from zlocesti

Tema nam je malo zamrla, trenutno se svi bogatimo na ZSE

Opravdani dakle izostanak

Hoćeš, nećeš, u bullu smo

Rat Race

E pa danas ipak ne vodi ZSE, danas najveći rast u porfelju mi ima AMZN, dnevna promjene +10,2 % (za sada). PODR sa ZSE je na dalekom drugom mjestu s +5,74 % dnevne promjene

Ajd baš ćemo vidjeti hoće li bar jedna od perjanica ZSE bar jedan dan sljedeći tjedan imati dnevnu promjenu kao danas AMZN. Nije valjda AMZN gora i špekulativnija nelikviduša od svega na ZSE pa da ima veće/hirovitije dnevne oscilacije od onih koje su primjerene domaćim dionicama.

Quote from komot

Događa se to da Pivac kupuje. Tako je bilo s Krašom i Spanom. Po koliko je ono kupovao Kraš? Jel to bila prilika za kupnju? U meso se kuži, to nije sporno. Što se tiče dionica, ne bih ga smatrao guruom.

Taj dio me ne zanima. Nek kupuje/prodaje tko hoće. Može sam i duže od njih ovdje. Ja sam već duže od 5 godina.

Amazon danas: sjajno! A tolike priče zadnjih mjeseci kako su izgubili kompas kad se Bezos umirovio, da im se “capital allocation” iz čista mira pokvario (kao da je Bezos o svemu osobno odlučivao…). Good companies tend to surprise.

Good companies tend to remain good companies!

Što li je ovo s PODR zadnjih dana…, zar će nam se početi ponašati kao tipična defenzivna “consumer staples“ brandiranog asortimana na razvijenim tržištima?

U svijetu se ovaj sektor standardno trži uz dosta visok P/E (jer su predvidljivog a zdravog rasta profita) i svejedno se može reći za određeni njihovog podskup da su sistematično podcijenjene (“modeli” loše uračunaju efekt branda, podcijene “terminalnu vrijednost”).

Mi smo izgubili sa ZSE dobar dio takvih kroz preuzimanja, Agrokor itd., no jedan od najvećih lokalnih brandova tog sektora (Podravka) je srećom još tu. Nadam se da nikad neće nestati sa ZSE. To bi bila šteta.

Vule To je sve ok ako se može prebaciti na cijenu za kupca. Ja nemam ništa protiv većih rashoda i prihoda, uz zadržavanje profitnih marži. Lijepo je da Nepalci imaju gdje raditi i zaraditi, kao i naši susjedi, i da su dobro plaćeni i imaju dobre radne uvjete. Meni se to baš sviđa.

Kod nas fali i medijske pokrivenosti tržišta kapitala pa prosječnog čovjeka ništa ne potakne da krene razmišljati u tom smjeru. On kad bi nešto “investirao” zna samo za beton. Nije mu previše blisko da ima i drugih opcija.

Opći mediji skoro ništa, ali niti “poslovni” nisu baš nešto puno informativniji od pukog prenošenja čime se trgovalo na burzi danas, i koliki prihod/dobit je netko objavio u izvješću koje je upravo izašlo.

Kod nas nema vijesti poput ove https://www.cnbc.com/2023/08/03/ama…eport-2023.html - dakle , očekivanja, iznenađenja, razočaranja, ništa takvog, samo suhoparno.

Quote from D_artagnan

Koja je razlika između KODT i KODT2 vlasnika dionica u pravima ili drugim stvarima?

Formalno sve isto osim prava glasa koje nosi KODT. U praksi za manjinske dioničare skroz isto, jer teško da ostali vlasnici KODT mogu nadglasati većinskog

Quote from Brunos

Quote from Lynx

Samo dva dana nismo ništa pisali 😅 Pa zar moramo svaki dan, pa i svaki tjedan? To se ponekad raspišemo kad počne izgledati uzbudljivo, ali ovo nije dionica za uzbuđenja. Ovo je prava investicija. Dakle ovako treba biti https://www.goodreads.com/quotes/9927449…dry-or-watching

Ja sam ovih dana inače razmišljao o KODT - ali o stvarima koje se ne tiču dva dana nego 20 godina (najmanje). Pokušavam shvatiti sve moguće načine koji nas (našu industriju) mogu “disruptati”.

Vidim samo dvije stvari koje nas potencijalno ugrožavaju. Obje su baš cool. Pozdravljam njihov dolazak. Trenutni radni zaključak je da te jedine dvije stvari koje ja vidim, zapravo i nisu veliki problem, i svakako nemogu imati materijalan utjecaj za manje od 20 godina, a naša uprava, R&D, dovoljno su sposobni i inovativni da mogu u 20 godina razvoja firme, proizvoda, pronaći adekvatan odgovor na te puzajuće prijetnje, prilagoditi naš proizvodni program.

Te dvije stvari su:

1. Trend lokalnog generiranja električne energije od strane samih potrošača smanjujući time potrebu za mrežom (jer imaju elektranu + bateriju )

2. Mogućnost revolucionarnog otkrića supravodiča na sobnoj temperaturi i atmosferskom tlaku i koji bi recimo bio dovoljno jeftin da se od njega gradi cijela mreža (što bi ako dobro razumijem moglo smanjiti potrebu za transformatorima, ali valjda primarno onim velikim koje mi niti ne radimo): https://dataconomy.com/2023/08/02/wha…superconductor/

Disruptati našu industriju još uvijek izgleda kao znanstvena fantastika. To je dobro mjesto za investirati po principu “like watching paint dry“.

Display More

Vezano za 1.bez obzira na kolicinu lokalnih solarnih panela ili baterija dostributivni transformatori su nuzni elementi elektroenergetskog sustava i kako raste trend elektrifikacije osobito u industriji i autoindustriji trziste transformatora ce rasti. Nije moguce odrzati stabilnost mreze bez velikog broja transformatora.

Vezano za 2.to je u domeni SF i sigurno nema sanse da utjece na poslovanje KODTa barem iducih 50 godina. I da sutra imamo takav materijal dovesti ga do razine industrijske proizvodnje transformatora i vodica i nakon toga provesti zamjenu postojece opreme trajalo bi desetljecima. Pa EU nije bila u stanju godinu dana i vise proizvesti maske za lice u dovoljnoj kolicini za vrijeme COVIDa a kamoli kompleksan proizvod poput transformatora u novoj verziji koja bi mogla uzrokovati disrupciju industrije.

Display More

Da, jednostavno ne uspijevam smisliti realnije negativne scenarije za našu industriju. I oni “najgori“ (neovisni koliko SF) su zapravo “mali postotak u dalekoj budućnosti”.

Prema svemu što ja znam ispada da nam je rast industrije izuzetno “durabilan”. Ovdje kao i svuda u standardnim istraživanjima/procjenama industrije daju neke tipa 10 godišnje procjene rasta industrije, i ključno je onda pitanje: a što nakon toga?! U mnogim slučajevima je “nakon toga” ozbiljna nepoznanica sa scenarijima velike disperzije (i sumjerljivih vjerojatnosti).

Ovo je jedna od rijetkih industrija gdje je najbolje očekivanje za duže razdoblje nakon onoga koje se istražuje/objavljuje zapravo: “slična stopa rasta”.

Kad si malog tržišnog udjela stopa rasta industrije (na bilo koji rok) nije tako presudna, ali pomaže.

Naš dugoročni rast (prihoda) je stopa rasta naše industrije +/- efekt povećanja/smanjenja tržišnog udjela (kao funkcija naše konkurentnosti u njoj).

Zna se da je “top line growth” glavni driver dugoročnog stvaranja vrijednosti, pa onda dolazi “margin expansion” (a niti smo industrija niti firma nekih nenormalno visokih profitnih marži, možda i tu ima još mjesta za napredak) i na poslijetku slikovito rečeno “multiple expansion” (kad tržište krene valorizirati te stope rasta, ili predvidljivost, smanji WACC).

Za dioničare je bitno ono finalno “po dionici” a ne apsolutne vrijednosti. Tu se čuda postižu i kroz otkup i poništavanje dionica. U našem slučaju nije baš primjenjivo, ali kod nas dividende mogu ispuniti tu svrhu ukoliko će ostati niskog poreza (i dioničar ih sam reinvestira).

Mislim da je to još predmet istraživanja i debata u okviru teorija o (nekoj razini) efikasnosti tržišta (kako, zašto) ali poznato je iz prakse da tržišta jednostavno ne mogu ispravno valuirati primjere koji imaju neku “durability” (vjerojatno zato što nije “prudent” u modelima stavljati više stope rasta u daljoj budućnosti, svi koriste iste umjetne opće konstante, nominalni rast GDP-a).

Malo što u Hrvatskoj ima “durable growth”. Ali, trajnost rasta je i “važnija” od visine stope rasta u “predvidljivoj budućnosti” (ne baš intuitivan koncept, ali logičan ako tržište ima bar neku razinu efikasnost - teško investitor može profitirati ulaskom/izlaskom u visokorastuće, ali itekako puno može čvrstim držanjem onih dugotrajno rastućih, makar i po umjerenim stopama, ali koje traju).

Quote from komot

Svi smo ušutili na kodt temi u ovim danima kad pada. Jel kupuje ko?

Samo dva dana nismo ništa pisali 😅 Pa zar moramo svaki dan, pa i svaki tjedan? To se ponekad raspišemo kad počne izgledati uzbudljivo, ali ovo nije dionica za uzbuđenja. Ovo je prava investicija. Dakle ovako treba biti https://www.goodreads.com/quotes/9927449…dry-or-watching

Ja sam ovih dana inače razmišljao o KODT - ali o stvarima koje se ne tiču dva dana nego 20 godina (najmanje). Pokušavam shvatiti sve moguće načine koji nas (našu industriju) mogu “disruptati”.

Vidim samo dvije stvari koje nas potencijalno ugrožavaju. Obje su baš cool. Pozdravljam njihov dolazak. Trenutni radni zaključak je da te jedine dvije stvari koje ja vidim, zapravo i nisu veliki problem, i svakako nemogu imati materijalan utjecaj za manje od 20 godina, a naša uprava, R&D, dovoljno su sposobni i inovativni da mogu u 20 godina razvoja firme, proizvoda, pronaći adekvatan odgovor na te puzajuće prijetnje, prilagoditi naš proizvodni program.

Te dvije stvari su:

1. Trend lokalnog generiranja električne energije od strane samih potrošača smanjujući time potrebu za mrežom (jer imaju elektranu + bateriju )

2. Mogućnost revolucionarnog otkrića supravodiča na sobnoj temperaturi i atmosferskom tlaku i koji bi recimo bio dovoljno jeftin da se od njega gradi cijela mreža (što bi ako dobro razumijem moglo smanjiti potrebu za transformatorima, ali valjda primarno onim velikim koje mi niti ne radimo): https://dataconomy.com/2023/08/02/wha…superconductor/

Disruptati našu industriju još uvijek izgleda kao znanstvena fantastika. To je dobro mjesto za investirati po principu “like watching paint dry“.

Quote from Normani

Dobio sam upravo e-mail koji glasi kako slijedi:

The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

P. S. Lynx, jesi li ga i ti možda dobio s obzirom da se češće pozivaš na Simply Wallstreet?

Nedam im da mi šalje e-mailove 😀 Ja “koristim” sve te sustave pomalo, niti jednog previše, ne želim da mi nitko ništa šalje.

To se vidi i tamo u aplikaciji, za svaku dionicu imaju news feed, uglavnom tih automatski generiranih vijesti o financijskim izvješćima, dividendama itd., kako koji podataka dobiju i unesu u sustav. Čak imaju i neke očito automatski generirane blog postove, to mi već bude malo smiješno, ali ovo pregledno obavijestiti o izvješću je ok.

Evo jedna sličica što se osvježila s tim Q2 podacima. Zaposleni. Dakle i tu je približno peak sad. Sad su sve fizičke veličine negdje na vrhuncu, a po cijenama bitno većim nego prije par godina.

Quote from havi

Zaba je preskupa. Sličnu dividendu daje Nova Ljubljanska u Sloveniji (čak i vecu) i konstantno a ona je na 0,65 Book, a Zaba na 1,79. Suludo.

Što je važnije, jedna dividenda ili glavnica, njen potencijalni gubitak? S pravom se kaže “ne postoji kompanija koja može bankrotirati brzo kao banka”.

Banke su dosta cikličke, jako teške za valuiranje i iz drugih razloga (nemoguće je nama izvana znati baš točno stanje kvalitete/rizika portfelja banke, općenito ocijeniti njihvo upravljanje rizikom).

Kod banaka se puše i na hladno. Jednom općeni investitori izbjegavaju određene banke. Reputacija je za banke sve.

Mislim da je i prvi pogled na povijest njihovih zarada dovoljan za steći dojam koja banka ulijeva više povjerenja. Uvijek je moguće da se banka popravi, da novi menadžment zna što radi, ali jednom izgubljeno povjerenje se godinama neće nadoknaditi. To naravno može značiti dobru investicijsku priliku za one investitore koji dobro poznaju konkretnu banku, upravu, imaju razloga vjerovati da će ovaj puta biti drugačije.

NLB je možda neka “turn-around” priča/prilika. ZABA je priča o uglednoj i uspješnoj banci duge povijesti.

Ovi grafovi prikazuju godišnje dobiti (2022. zadnja, ne vidimo ovih prvih 6 mjeseci 2023.)

Vi se raspisali o tim popustima Nismo Japan. Ne treba nam ništa od toga. Dioničarima je jedno bitno da u financijskim izvještajima iskazuju snažan vječno rastući (po atraktivnoj stopi) slobodni novčani tok po dionici (a uz umjereni rizik, dakle jaku bilancu).

To znači da od onoga što preostane od reinvestiranja (uz aktraktivan povrat, da se omogući taj rast FCF per share) i vraćanja dugova (smanjivanje rizika) radi se novčane dividende. Hrvatska ima atraktivan porezni tretman dividendi pa je nama to idealan način vraćanja kapitala dioničarima.

Quote from noviulagac

greškom prodao dosta ZABE.

Dokupio adris2 i hpb

Fat finger?

Quote from dionicar

ovdje koliko rastemo slijedi li neko preuzimanje ili ?

a pricali ste da je plafon 12....

Preuzimanje? Zašto bi to nekom palo na pamet bez neke druge indikacije, samo zbog rasta cijene? Kao da nije normalno da cijene rastu. Ne bi valjda trebale padati.

Ne samo ovdje, na mnogim dionicama, nevjerica, skeptičnost (to baš ono kako se opisuju "faze bull marketa", sad skepticizam dakle). Mnoge nam dionice rastu doslovno na fundamentima, nikakva špekulacija, nikakav razlog za čuđenje, ali ljudi se čude, skeptični.

Banke su dosta ciklička industrija. Imali smo jako dugačko razdoblje nepovoljne klime za banke (i svejedno su dobro poslovale!), i tek nedavno smo ušli u pogodnu im klimu uz ove veće kamatne stope.

ZABA sad zarađuje više nego duplo od prošle godine. Cijena to niti nije pratila. Tržište valjda misli da će se zarade odmah revertati nazad na neke puno niže razine. To je dosta skeptičan pogled.

Quote from tento

Quote from emil

ovo mi je zapelo za oko:

Zaposlenicima su omogućene i brojne dodatne pogodnosti. Kroz program Family&Friends zaposlenicima, njihovoj obitelji, prijateljima i poslovnim partnerima nude se povlaštene cijene smještaja u svim Valamarovim hotelima, do čak 50% popusta

prijateljima?

što smo mi dioničari neprijatelji valamara pa ne ostvarujemo taj popust?

što se ostalog tice. ZA POHVALU. tako se zadrzavaju radnici. ktome cijelokupna okolina profitira od toga.

Display More

Možda netko iz Valmara i pročita post, sasvim orginalna i dobra ideja. Npr do određenog broja dionica 5% popusta, i tako redom od do dionica 10%, pa 15, 20 ,do 50%. Bilo bi možda, ma idem još malo nadokupit za 20% jeftinije ljetovanje. I svi zadovoljni😀

Display More

U Japanu imaju taj sistem, “shareholder benefit”, jako popularno. Mnogi mali dioničari kupuje dionice baš zbog tih poklon paketa i popusta https://en.wikipedia.org/wiki/Shareholder_benefit