A što nedostaje da su sredstva podijeljena u dividendi ?
Cjenovno bi dionica zbog veće dividende bolje kotirala na burzi
Dvostruki dobitak za postojeće dioničare
Dugoročno je ovo puno bolje. Izbjegava se plaćanje poreza kroz dividendu pa je stvarna dodana vrijednost dioničarima veća. A ako svejedno nema rasta dionice opet mogu nastaviti povoljno trpati u trezor i nastaviti poništavati dionice što su napravili već nekoliko puta.
Display Moreništa od izdašnih mirovina,
https://novac.jutarnji.hr/aktualno/zaust…trije/10454185/
kada mladi ovo doznaju, odmah će biti radosni
https://novac.jutarnji.hr/aktualno/dug-k…mladi/10454692/
a po kojoj formuli će vraćati i od kuda, očito nitko ne zna
Mirovinski fondovi drugog stupa uopće ne stoje tako loše s obzirom na izvedbe indeksa na zse i drugih pokazatelje stanja gospodarstva, samo što je (privremeno) zaustavljen njihov rast. Primjerice Mirex A u 2020. ima pad -3.6% ali zato je u 2019. rast bio +13.2% dok je petogodišnji prosjek 5.4%.
Veći problem su premala odvajanja za drugi stup.
Ako je prosječan radni vijek 40g a uplata za drugi stup 5% to znači da bi za 2g koliko radimo za drugi stup htjeli zaraditi za 15-20 ili koliko već godina života u mirovini. Jasno da to nije održivo.
Prema prilogu u dnevniku nove TV poticajne mjere APN-a predviđene za rujan odgađaju se za listopad a upitno je hoće li ih uopće i biti.
Za prvo pitanje najbolje je odmah računati cijenu dionice tako da dodate/oduzemete naknadu podijeljenu sa brojem dionica. Znači da odmah računate kao da ste ih platili 100,40 kn, a ne 100 kn. A onda na prodaji da ste ih prodali po 119, i zarada je 18,6x20 dionica. Meni Erste u fakturi piše i jednu i drugu cijenu.
Za drugo pitanje ja ako su u istom danu po istom nalogu računam kao da se naknada dijeli na sve transakcije, a ako se podijeli na više dana onda koliko su mi taj dan naplatili podijelim sa koliko je taj dan trgovano, što zna onda ispasti da sam prvi dan jednu dionicu platio 20 kn skuplje, a onda drugi dan ostalih 20 bez naknade. Ali to bi trbalo ionako biti svejedno, razlika je jedino ako ih se dio proda u roku 2 godine, a dio kasnije, ali za par naknada razlike valjda ne bi trebali nikoga goniti. Nekako sumnjam da itko provjerava prijave poreza na kap dobit. Samo uprihode i kažu hvala
Ja bih obračunao 20x120- ( 20x100 + 40 +20).
Naknade su trošak koji je već otplaćen pa bi ga trebalo odmah i obračunati u rashode. Ovo čak spada u jednostavnije probleme u obilju mogućih zavrzlama.
Znači općenito
br. dionica x prodajna cijena -( br. dionica x kupovna c. + sve naknade )
Trebali bi dogovoriti iznose za odštetni zahtjev prema vrijednosti Agrokorove tvrtke kćeri, ali smatram da to za start nije prioritet. Važnije je da se sada okupimo i vidimo koliko nas ima, a onda ćemo se lako demokratski dogovoriti da li idemo sa zadnjom cijenom prije nego su krenuli pozivi Todorića u vladu.
Npr. LEDO je tada bio otprilike 10.000 kn po dionici, a postoji mogućnost i da ćemo procjeniti intrinzičnu vrijednost svake firme s pretpostavkom da su jamstva ograničena ili nevažeća, tipa za jednu dionicu LEDO-a tražiti 20.000 kn odštete. LEDO uzimam kao primjer ovdje, isto ćemo napraviti sa svim tvrtkama kćerima.
Smatram da je fer da troškove snosimo razmjerno vrijednosti dionica pojedinog dioničara izražene u postocima.
Opet ponavljam, pozovite sve dioničare koje znate, posebno su nam pravnici bitni. Oni koji su zainteresirani za ići u tužbu protiv države neka napišu komentar ovdje, "ZAINTERESIRAN/ZAINTERESIRANA ZA TUŽBU PROTIV DRŽAVE U SVRHU ODŠTETE ZBOG LEX AGROKORA".
Nije problem ni da se napravi neka public Google Docs Excelica ako vam je tako lakše.
Ledo je posebna priča. Dioničari su kupovali vrijedne dionice Leda a ukazom Lexa im je uvaljen bezvrijedni Agrokor koji je imao manje od 50% vlasništva u Ledu a zakon je primijenjen kao da je bio 100% vlasnik. Ovdje bi primjereniji naziv bio Lex Kradokor. Pretužna i porazna ustavnopravna priča za Hrvatsku o kojoj se i dalje vrlo malo zna u široj javnosti iako su činjenice očite za sve one koji ih žele vidjeti.
Display More
Također kaže: - Ono što vidimo u cijeloj Europi, a i što su naša istraživanja pokazala jest da je COVID tijekom ljeta puno blaži nego tijekom zime. U Engleskoj je hospitalizacija na 5 posto tako je i u RH, ne treba se fokusirati na broj ljudi kojima je potvrđen virus nego na broj ljudi koji su bolesni, a njih je jako malo. U ovom trenutku doista u Europi COVID nije zdravstveni problem, nema bolesnih, nema umrlih – veći problem je kako preživjeti recesiju koja je pred nama. Ono što imamo trenutno i što ćemo imati čitavu jesen je da moramo na neki način optimirati brzinu širenja epidemije i preživljavanja gospodarstva - kazao je Lauc za RTL.
Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/vijesti/nakon-…ucajeva-1424187 - m.vecernji.hr
Dodao bih da je hospitalizacija 5% u odnosu na broj zaraženih u evidenciji što znači da je vjerojatno <2% u odnosu na ukupan broj zaraženih u populaciji.
Nije uopće točno da je covid 19 tokom ljeta puno blaži jer znanstvenici tvrde da virus nije mutirao odnosno da je ostao isti već su se okolnosti ljeti promijenile u smislu da je imunitet ljeti nešto jači , a populacija koja je izložena zaražavanju je mlađa ( prosjek godina u posljednjem valu je oko 30 dok je ranije bio oko 50 ) , a činjenica je da mladi imaju blage simptome ili ih uopće nemaju , pa ne završavaju na liječenju u bolnicama i zato je stopa bolesnih i hospitaliziranih niska.
Porast broja zaraženih i dalje ostaje veliki problem i opasnost jer mlađe generacije nisu izolirana dobna skupina već je prisutan u svim segmentima društva aktivan suživot sa populacijom srednje i starije životne dobi koji su podložni težoj kliničkoj slici i većoj smrtnosti od virusa .
Dakle , sve ostaje isto kako je i bilo , situacija nije ništa povoljnija u odnosu na ranije koliko god nas u to netko želio uvjeriti .
Ni u tzv "prvom valu" kad je maksimalan broj registriranih aktivnih slučajeva bio oko 1300 a prosjek godina navodno oko 50 ( jer upitno je koliko mladih je bilo zaraženo a da nikad nisu saznali ) postotak hospitaliziranih nikad nije bio dramatičan barem što se Hrvatske tiče.
Također kaže: - Ono što vidimo u cijeloj Europi, a i što su naša istraživanja pokazala jest da je COVID tijekom ljeta puno blaži nego tijekom zime. U Engleskoj je hospitalizacija na 5 posto tako je i u RH, ne treba se fokusirati na broj ljudi kojima je potvrđen virus nego na broj ljudi koji su bolesni, a njih je jako malo. U ovom trenutku doista u Europi COVID nije zdravstveni problem, nema bolesnih, nema umrlih – veći problem je kako preživjeti recesiju koja je pred nama. Ono što imamo trenutno i što ćemo imati čitavu jesen je da moramo na neki način optimirati brzinu širenja epidemije i preživljavanja gospodarstva - kazao je Lauc za RTL.
Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/vijesti/nakon-…ucajeva-1424187 - m.vecernji.hr
Dodao bih da je hospitalizacija 5% u odnosu na broj zaraženih u evidenciji što znači da je vjerojatno <2% u odnosu na ukupan broj zaraženih u populaciji.
Atlantska Plovidba's 38,700-dwt handysize bulker AP Revelin (built 2016). Handysizes have had a good week amid firm chartering activity from Europe.https://www.tradewindsnews.com/bulkers/handys…vity/2-1-858508
Lijepo čišćenje na TPNG u jednom zalogaju preko 3000 kom...
Jučer se BCTI konačno odlijepio od dna na kvoti 350 uz skok od 7.4%. Netko očito prati.
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content. S naslovnice današnjeg izdanja.
S naslovnice današnjeg izdanja.
Display MoreBaltic Dry + 2,6 % 1.385
Capesize + 4,1 % 19.051
Panamax + 2.5 % 9.951
Handysize - 0.7 % 6.529
Supramax -0.9 % 9.477
Freight futures am update
Capesize up - 8 %
Panamax up - 2 %
Kolega, malo ste pobrkali lončiće jer trebalo je biti bez minusa
Capesize up ~8%
Panamax up ~2%
Ide to pomalo
BULK: BALTIC CAPESIZE-INDEKS 4,1% TIL USD 19.051/DAG
Braemar Atlantic Securities Cape futures opp USD 2.025 til 20.675.
Pmax opp USD 250 til 11.950
A koje je bilo rjesenje na TS?
Da vjerovnici jednog sindikalnog kredita glasuju kao jedan zajednički vjerovnik a ne posebno svaki za svoj udio u kreditu. U slobodnom prijevodu.
Hrvatska narodna banka objavila je najnovije podatke o dugu opće države koji je prvi put u hrvatskoj povijesti, potkraj travnja, iznosio više od 300 milijardi kuna, točnije 304,9 milijardi kuna.
https://www.google.com/amp/s/www.24sa…rdi-kuna-708868
A ovo je tek statistika za travanj. Sad se vidi zašto se žurilo s izborima i kakve su sve laži izrečene u kampanji.
Iako je minus uz poslovično visoke financijske rashode uspjeli su nekako povećati gotovinu na računu što je za njih u ovom trenutku najvažnije.
Nije mi jasno zašto je TS uspio gotovo ponoviti isto rješenje koje je već srušeno na VTS i tako produžio sve za još barem koji mjesec i to u sezoni GO.
O pregovorima za otkup dionica ni riječi. Vjerojatno zato što oni zapravo još uvijek nisu ni započeli. Izvori s neposrednim saznanjima o zbivanjima unutar Ine Nacionalu su koncem proteklog tjedna prenijeli neke krajnje intrigantne informacije koje, ako su točne, bude sumnju u to hoće li do tih pregovora uopće i doći. Prema tvrdnjama tih izvora, izvršni direktor MOL-a Ferenc Horváth na konferencijskom videopozivu koji je održao u srijedu, 24. lipnja, s odabranim članovima upravljačkog tijela Ine otvoreno je izjavio da pregovora oko prodaje MOL-ova udjela u Ini s hrvatskom vladom uopće nema. Prema istom izvoru, poziv na videokonferenciju u obliku linka poslanog na e-mail adrese dobili su odabrani pripadnici višeg i srednjeg rukovodećeg kadra te nekolicina pojedinaca iz sektora prodaje i rafinerijskog poslovanja.
https://www.nacional.hr/coriceva-zadnj…ni-radi-izbora/
Ne zaboravite da je završno izvješće Lazarda Čović najavio negdje za 20.7. što je već prošlo a nitko ne pita di je. Izgleda da je postalo najnormalnije pravilo u Hrvatskoj što viša razina odgovornosti, to veća neozbiljnost i neprofesionalnost. A znamo da se u većinu medija ionako ne možemo pouzdati kad je društvena odgovornost u pitanju, uvijek se očekuje da se pojavi neki aktivist koji više nema što izgubiti i otvori temu u javnosti. Samo, naravno, ako je moguće nemojte mene.
Suglasnost Jadroplovu za kredit
Vlada je dala suglasnost za kredit uz državno jamstvo Jadroplovu kod Hrvatske poštanske banke, sukladno realizaciji Plana restrukturiranja za razdoblje 2015. - 2019. godine. Iznos kredita i jamstva je 48 milijuna kuna. Rok otplate je deset godina, uključujući jednu godinu počeka, a kamatna stopa 3-mjesečni EURIBOR uvećan za četiri posto godišnje, promjenjivo.
U obrazloženju se uz ostalo kaže da bi izostanak kredita mogao dovesti u pitanje plan restrukturiranja za koji je Vlada dobila odobrenje Europske komisije i u što je već uložila 57 milijuna kuna.
Državno jamstvo za kreditno zaduženje.
I to kod HPB a ne kod HBOR-a. Znači državno jamstvo za kredit u korist tvrtke u državnom vlasništvu kod komercijalne banke također u državnom vlasništvu. I mogu li sada ne pomoći ostalim brodarima?
