Uzmi novac i bježi

Prodaje se Fortenova
www.poslovni.hr
Uzmi novac i bježi
Onako na brzinu ugrubo gubitak bulkera oko 1.4m eura što bi bilo dosta više od očekivanog a to bi značilo da je dobit na tankeru bila oko 1.7m što bi opet bilo u okvirima očekivanog.
Razlog je očit. Dobit u q1 poprilično ispod očekivanja.
U sektoru prijevoza nafte, naftnih produkata i kemikalija zabilježen je nastavak trenda stabilnih vozarina iz
zadnjeg kvartala 2022. godine. Brod “Verige“ bio je do konca studenog 2022. godine zaposlen na temelju
ugovora o najmu s fiksnim iznosom vozarine, nakon čega je brod nastavio komercijalnu eksploataciju na spot
tržištu putovanjem iz Južne Amerike za Indiju s teretom biljnog ulja. Preliminarna kalkulacija predmetnog
putovanja ukazuje na očekivani TCE rezultat vozarine od USD 28.150 dnevno. Drugo spot putovanje koje je
započelo tijekom prvog kvartala je s teretom melase iz Indije za Europu. Preliminarna kalkulacija ovog putovanja
ukazuje na očekivani TCE rezultat vozarine od USD 40.000 dnevno.
Ostvarena konsolidirana neto dobit na nivou Grupe od 56.422.848 kuna (EUR 7,5 milijuna)
Povećali su dobit za 6m u odnosu na nerevidirano za 22.
Evo još malo razloga za zadržavanje na spotu
Sve raste osim cijene dionice..., što je fantastično da se na miru skupi
Kako ne raste kad je od početka godine +90%. Ako to nije rast ne znam što bi onda bio.😂
https://www.index.hr/mobile/vijesti…ju/2457085.aspx
ovak se radi, sigurno to nisu napravili na državnim obveznicama sa smiješnim prinosima kakvi su bili donedavno...
"Na kraju ožujka 70 posto imovine u fondu činile su dionice, 27.3 posto obveznice, 2.4 posto nekretnine koje nisu izlistane na burzama i 0.1 posto neizlistana infrastruktura za obnovljivu energiju."
Školski!
A kod naših je obrnuto, preko 70% obveznice. Sve samo kako bi se država mogla namirivati iz fondova.
Da su barem za A kategoriju ostavili da može ići do 70% dionica. S druge strane fondovi ni ovih 50% koliko sada imaju ne koriste maksimalno.
Nevjerojatno što rade. I onda će nam još prodavati priču kako vladin intervencionizam nema veze s rastom cijena nekretnina i da su samo slučajno u korelaciji.
Do Kine nije
U US inflacija već na 5% što znači da se praktički već izjednačila s Fedovom kamatom. Dionički indeksi bi se mogli opet razmahati.
Zar nije logičnije povećati temeljni kapital za 256 000 eura iz zakonskih rezervi na nominalu od 40 eura po dionici? Osim ako ne ciljaju na nešto drugo što bi trebalo uslijediti na nekoj od narednih skupština.
Možda ne bi bilo loše uputiti protuprijedlog tek toliko da se ispipa stanje.
Treba li Hrvatska uvesti porez na nekretnine?
Odluka o uvođenju poreza na nekretnine u Hrvatskoj je politička, ekonomska i društvena odluka koja bi trebala biti donesena nakon temeljite analize svih prednosti i nedostataka.
Prednosti uvođenja poreza na nekretnine su:
1. Povećanje prihoda: Porez na nekretnine mogao bi biti značajan izvor prihoda za državu, koji bi se mogao koristiti za financiranje javnih usluga i infrastrukture.
2. Povećanje pravednosti: Uvođenje poreza na nekretnine bi moglo pomoći u smanjenju nejednakosti u društvu, jer bi se teret oporezivanja prebacio s drugih oblika oporezivanja, poput PDV-a, na vlasnike nekretnina.
3. Regulacija tržišta nekretnina: Porez na nekretnine bi mogao pomoći u regulaciji tržišta nekretnina, jer bi se povećala cijena vlasništva i smanjio bi se pritisak na tržište nekretnina.
Međutim, postoje i neke nedostatke uvođenja poreza na nekretnine:
1. Povećanje troškova života: Uvođenje poreza na nekretnine bi moglo povećati troškove života za vlasnike nekretnina, što bi moglo utjecati na njihovu kupovnu moć.
2. Povećanje administrativnog opterećenja: Uvođenje poreza na nekretnine bi moglo povećati administrativno opterećenje za državu i vlasnike nekretnina, zbog potrebe za izradom novih sustava za poreznu evidenciju i provođenje poreznih kontrola.
3. Moguće nepravde: Porez na nekretnine bi mogao biti nepravedan prema vlasnicima nekretnina u određenim regijama, jer bi se njihove nekretnine oporezivale po većoj stopi od nekretnina u drugim regijama.
U konačnici, odluka o uvođenju poreza na nekretnine u Hrvatskoj trebala bi se donijeti uzimajući u obzir sve prednosti i nedostatke, te uz sudjelovanje stručnjaka, donositelja odluka i građana.
Sazivaju posebnu skupštinu samo zbog preračuna tk u euro? Hoće li nastavak možda uslijediti na sljedećoj skupštini?
A tek bi trebalo uslijediti najjače sezonsko razdoblje barem što se H1 tiče.
Je li hrvatski mirovinski sustav održiv?
Hrvatski mirovinski sustav suočava se s nekoliko izazova koji dovode u pitanje njegovu dugoročnu održivost. Među njima su demografske promjene, dugoročni trend smanjenja stope nataliteta i starenje populacije, što dovodi do sve većeg broja umirovljenika u odnosu na aktivnu populaciju.
Osim toga, postoje i financijski izazovi koji se odnose na održavanje financijske stabilnosti mirovinskog sustava. Prvenstveno se radi o dugoročnoj održivosti financiranja mirovinskog sustava, što ovisi o pravilnom balansiranju prihoda i rashoda. Trenutno, mirovinski sustav u Hrvatskoj financira se kroz doprinose iz plaća, državni proračun te prihode od kapitala, no postoje zabrinutosti oko dugoročne održivosti ovog modela financiranja.
Uz to, postoje i problemi u pogledu visine mirovina koje su relativno niske u odnosu na prosječne plaće, što može dovesti do siromaštva među umirovljenicima.
Sve u svemu, hrvatski mirovinski sustav nije potpuno održiv u sadašnjem obliku, no postoje različite opcije za poboljšanje njegove dugoročne održivosti, uključujući reforme koje bi poboljšale financijsku stabilnost sustava te povećale visinu mirovina.
Sada je jasno zbog čega se prikupljao novac iz državnih obveznica. Ako pogledate planirani iznos dokapitalizacije i iznos prikupljen iz državnih obveznica, rekao bih da se iznosi približno preklapaju.
Evo i Fed ide u smjeru blockchaina. Drljača ih optužuje da ne razumiju ništa. A meni se čini da on razumije malo toga.
Ovo što Primorac namjerava nema izgleda proći bez podrške iz EU. Znakovito je i što registar planiraju imati spreman baš nakon izbora za novu vladu. Sve kao da će on i dalje biti ministar, AP premijer a Kutleša ravnatelj Porezne.
Način podsjeća dosta na ovo što Macron sada radi u Francuskoj s mirovinama mada je Macronu zadatak puno teži.
Oko 370 milijuna eura iz EU fondova a više od pola milijarde kuna gubitaka. Izgleda da je konačno procurilo izvješće za Rimac Group za 21. baš neposredno uoči medijske oluje promidžbenih članaka koju smo mogli pratiti ovaj tjedan.