Ja ne znam o čemu se ovde raspravlja.
Posts by Junius
-
-
ZABA ide gore ostale banke dole
-
Sa time da bi ja u 4Q očekivao 15-20 milijuna eura dobit, jer banke obično u 4Q pojačano čiste bilancu i rade rezervacije...
-
Ako nista kupit pa prodat na ponudi 3-4€ vise 🙃, 200k € za koji tjedan, nit oro, nit kopao
Ma zahebancija, to je ono iz veljace, sad ce reci kako su bolje prosli jer su prodali za 4€ vise od procjene 💪Ma njima je cilj ispunit uvjete za ulazak u OECD, briga državu za 2-3 eura gore, dole...te eventualno pomoći tankerskoj da preuzme ATPL ,te da tako država dobije jednu jaku brodarsku kompaniju.
-
https://www.poslovni.hr/domace/cerp-pr…-lagune-4377170
"Na Zagrebačkoj burzi, unutar knjige ponuda, na ponudu će se staviti sve CERP-ove dionice u dubrovačkoj Atlantskoj plovidbi raspoložive za prodaju. Riječ je o ukupno 54.616 dionica, koje čine 3,91% temeljnog kapitala, a za koje je početna cijena utvrđena na 2,729 milijuna eura."
To pitaju ispod 50 € po dionici
-
+ernt po 195€
-
Jesi procitao sta pise ovdje gore, mozda jos bolje sta pise tocno u bilanci na poziciji 52 ?
Što da pročitam??? Pozicija 52 nema veze sa nedospjelim kamatama, tzv. ostale obvezu su ovo:
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content. Obveze po nedospjelim kamate su 21M kuna na kraju pošle godine, a te nedospjele kamate su moguće jedino kod višegodišnjih oročenja, kad se pripiše kamata nakon 12 mjeseci od početnog dana oročenja ili na kraju kalendarske godine( ovisno od banke), te ta ista nedospjela kamata postane dospjela nakon isteka oročenja od npr. dvije ili 3 godine.
I baš se lijepo ovo vidi na donjoj slici, gdje se jasno vidi da su nedospjele kamate isključivo od ex Sberbank, koja je nudila za tadašnje uvijete primamljiva kunska oročenja na 2 do 3 godine, gdje je kamata bila između 1-2%(i otud te kamate), pripis u prvoj ili drugoj godini oročenja, a kamata nije dospjela, jer oročenje nije isteklo.
Sve sam lijepo objasnio u prethodnim postovima, koga zanima neka pročita.
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content. -
Mislim da niste u pravu, jer onda bi u bilanci vidjeli uz kamatni prihod i smanjenje tog istog prihoda(za prijevremeno razročene depozite), kao što imamo kod rezervacija i porezne obveze.
Evo od jedne banke, gdje decidirano kaže kako se kamatni trošak vodi u knjigama banke:
Kamatni trošak na oročenu štednju obračunava se i evidentira u poslovnim knjigama Banke sukladno obračunskom razdoblju na koje se odnose: posljednji dan u mjesecu za protekli mjesec i po dospijeću (po isteku ugovorenog roka oročenja) i za kratkoročne i dugoročne oročene depozite stanovništva.
Ukratko, ako ti oročena štednja ističe 11.12.23, banka to vodi u svojim knjigama kao kamatni trošak na dan 31.12.23
U bilanci nema kamatnog prihoda, samo u RDG-u, ako je nesto diskontirano za nesto onda nema smisla da se knjizi posli ako je vec uracunato prilikom priznavanja
Znam da nema kamatnog prihoda u bilanci, već samo u RDG-u. To sam naveo zato, jer tvrdite da se kamatni rashod po oročenom depozitu knjiži postepeno, a ne po dospijeću oročenog depozita.
Da je tako kako vi tvrdite, onda bi se takve kamate kao obveza vidjele u bilanci(dok se ne isplate na račun vlasnika depozita, a ne vide se), isto kao što se vide rezervacije i porezna obveza. Ovo mi govori logika, jelte.
-
-AUHR po 160-161€., SVE ( po koliko uša po tolika izaša)
i odma:
+ADPL po 13,85€
-
Kamatni trošak (prijepis kamate) za banku pri oročenom depozitu nastaje na datum kada je naveden u ugovoru o depozitu, a za depozite oročene na godinu i više to je u pravili nakon 12 mjeseci, te za depozite oročene na manje od godine na dan isteka depozita.
Poneke banke tipa Erste pripisuju kamatu jedanput mjesečno na svoju oročenu štednju.
Ovo je što ste tiče kamatnih prihoda, a ovo što se tiče rashoda:
Depoziti pri HNB-u se gledaju kao a vista depoziti i prijepis kamate je (vjerojatno) na mjesečnoj bazi.
P.S. ostavljam mogućnost da griješim. Ali ovo mi govori logika.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Evo pravilnik od jedne banke:
razdoblje obračuna kamata ugovara se na jedan od sljedećih načina: na ugovoreni ili na drugi način utvrđeni datum - kamata se obračunava odgovarajućom učestalošću sukladno ugovoru, odnosno na drugi način utvrđene datume:
kod mjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u mjesecu za prethodno mjesečno obračunsko razdoblje (npr. 16.2. za razdoblje od 16.1. do 16.2.)
kod tromjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u kvartalu za prethodno tromjesečno obračunsko razdoblje (npr. 15.3. za razdoblje od 15.12. do 15.3.)
kod šestomjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u polugodištu za prethodno polugodišnje obračunsko razdoblje (npr. 26.8. za razdoblje od 26.2. do 26.8.)
nekom drugom učestalošću na utvrđeni dan u obračunskom periodu (dvomjesečno, godišnje, jednokratno i slično).
Da ali to se radi o prijepisu kamate na ugovatelja i obracunu, govorimo o racunovodstvenim standardima kako se nesto biljezi, pitanje je kako se to knjigovodstveno vodi u RDIG, za banke nisam siguran postoji li razlika, ali mislim da ima logike da se vodi kao i za svako drugo poduzece da se prihodi i rashodi moraju vremenski razgraniciti, jer logika mi kaze da ako je trosak nastao recimo na kraju jednogodisnjeg ugovora o depozitu, a ugovor traje godinu dana da se onda vremenski u rdig ta kamata mora razgraniciti jer tereti cijelo razdoblje iako je isplata na kraju, moze se jedino diskontirati taj trosak kroz vremensko razdoblje zbog odredbi ugovora ako netko raskine i gubi opravo na kamatu ali za to se uzima neki postotak diskonta koji je statisticki ocekivan ?
Mislim da niste u pravu, jer onda bi u bilanci vidjeli uz kamatni prihod i smanjenje tog istog prihoda(za prijevremeno razročene depozite), kao što imamo kod rezervacija i porezne obveze.
Evo od jedne banke, gdje decidirano kaže kako se kamatni trošak vodi u knjigama banke:
Kamatni trošak na oročenu štednju obračunava se i evidentira u poslovnim knjigama Banke sukladno obračunskom razdoblju na koje se odnose: posljednji dan u mjesecu za protekli mjesec i po dospijeću (po isteku ugovorenog roka oročenja) i za kratkoročne i dugoročne oročene depozite stanovništva.
Ukratko, ako ti oročena štednja ističe 11.12.23, banka to vodi u svojim knjigama kao kamatni trošak na dan 31.12.23
-
Jučer:
-AUHR po 163€ ( 9 ili 10 eura dobiti po dionici)
Danas sa time:
+ERNT po 194 €
-
Gospon Badurina kaže: U posljednjem kvartalu 2023. ‘Super Štednja’ je donijela gotovo pola milijarde eura novog novčanog toka u banku, od ukupno nešto više od 800 milijuna eura koliko je dosad ugovoreno ovog štednog proizvoda
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Bez Super štednje, HPB drži 300 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama 0.6%.
Neto kamatni prihod banke na ovom novcu je na godišnjoj razini 10 milijuna eura.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sa Super štednjom banka drži 800 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama od 3%.
Neto godišnji kamatni prihod banke na ovih 800 milijuna eura je 8 milijuna eura.
Ako gledamo učinak Super Štednje na 4Q23 i 1Q24 onda će banka imati kvartalno 5 milijuna eura više kamatnog prihoda, dok će se kamatni rashod za oročenu štednju pripisivati štedišama(i postati trošak za banku) najranije tek u 4Q24.
Nisam popratio zasto bi knjigovodstveni trosak nastao tek u 4Q24 ako se rashodi i prihodi moraju priznavat vremenski razgraniceno, trosak po CF da ali po RDIG bi se trebao knjizit ?
Kamatni trošak (prijepis kamate) za banku pri oročenom depozitu nastaje na datum kada je naveden u ugovoru o depozitu, a za depozite oročene na godinu i više to je u pravili nakon 12 mjeseci, te za depozite oročene na manje od godine na dan isteka depozita.
Poneke banke tipa Erste pripisuju kamatu jedanput mjesečno na svoju oročenu štednju.
Ovo je što ste tiče kamatnih prihoda, a ovo što se tiče rashoda:
Depoziti pri HNB-u se gledaju kao a vista depoziti i prijepis kamate je (vjerojatno) na mjesečnoj bazi.
P.S. ostavljam mogućnost da griješim. Ali ovo mi govori logika.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Evo pravilnik od jedne banke:
razdoblje obračuna kamata ugovara se na jedan od sljedećih načina: na ugovoreni ili na drugi način utvrđeni datum - kamata se obračunava odgovarajućom učestalošću sukladno ugovoru, odnosno na drugi način utvrđene datume:
kod mjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u mjesecu za prethodno mjesečno obračunsko razdoblje (npr. 16.2. za razdoblje od 16.1. do 16.2.)
kod tromjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u kvartalu za prethodno tromjesečno obračunsko razdoblje (npr. 15.3. za razdoblje od 15.12. do 15.3.)
kod šestomjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u polugodištu za prethodno polugodišnje obračunsko razdoblje (npr. 26.8. za razdoblje od 26.2. do 26.8.)
nekom drugom učestalošću na utvrđeni dan u obračunskom periodu (dvomjesečno, godišnje, jednokratno i slično).
-
Malo samo čačkao po domaćim obveznicama i naišao na jednu lijepu vijest, a tiče se HPB-a.
Radi se o domaćoj obveznici H23BA, koja dospijeva 27.11.2023, i koja ostvaruju kamatu od mizernih 1,75%.
U toj obveznici HPB vlastitog kapitala ima 3,49% iliti 52,25 milijuna €. E sad ovaj novca će ili odmah parkirati u HNB-u pri kamati od 4% ili će opet uložit u državni dug pri kamatu 3.5-4%.
Kako bilo ovih 52 milijuna eura će donositi banci već ZA TRI TJEDNA umjesto 1,75%, 3.5 do 4% kamatnog prihoda.
Još malo dobrih vijesti (kako sam i pretpostavio prije koji tjedan), već sam pisao o ovoj gore obveznici koja dospijeva 27.11 i koja je ostvarivala za HPB mizernih 1,75% kamate na 52 milijuna uloženih €.
Evo izgleda da je HPB poprilično uložila u novu obveznicu H33BA i to brutalnih 108 milijuna eura pri kamati od 3,75%. Prva uplata kamate će biti za 6 mjeseci točnije u 2Q24.
Izvrsno.
-
Iako je Q4 za IKBA u proteklih deset godina u prosjeku najlošiji kvartal glede neto dobiti, Q4 u 2022 je s gubitkom od -1,009 tisuća eura nalošiji otkad imam podatke (od 2011.).
Ako samo pretpostavimo da Q4 2023 neće biti tako loš (što je sasvim razumna pretpostavka), moglo bi doći do nagle promjene u P/E.
Na primjer, ako se za Q4 2023 po neto dobiti recimo ponovi drugi najlošiji Q4 od 2011 (-287 tisuća eura u Q4 2013), P/E na cijenu od 360€ bi iznosio 6.07.
Ako bi Q4 2023 po neto dobiti bio prosječan Q4 od 2011. do 2022. sa 180 tisuća eura, P/E bi bio 5.76.
U slučaju iznadprosječnog Q4 2023, P/E bi bio među najnižima (čak i najniži kad se gleda medijan kvartala) od 2011. godine.Naravno, kamatne stope će biti tko zna kakve tko zna koliko dugo, kao i preslagivanja većih dioničara, no kapital i imovina stabilno rastu u zadnjih 5+ godina.
Relativno gledajući, u dosta segmenata je IKBA i trenutno podcjenjenija u odnosu na ostale banke na ZSE.
Osobno mislim da je velika vjerojatnost da situacija bude povoljna, ali jedino je sigurno da ništa nije sigurnoImam IKBA.
Imat ćemo gotovo 120% veći neto kamatni prihod u 4Q23, nego u 4Q22...tako da je jako teško da banka ne ostvari barem 1-3 milijuna eura neto dobiti u 4Q(konzervativno). Sve ovisi kolike će biti rezervacije, čisto sumnjam da će biti iznad prošlogodišnjih 2 milijuna eura, a ni administrativno troškovi ne mogu biti veći od lanjskih kada se ulagalo za prelazak na euro.
Recimo:
30.06.2023., banka drži u HNB-u 232 milijuna eura
30.09.2023., banka drži u HNB-u 312 milijuna eura
-----------------------------------------------------------------
Ovde ćemo imati eksploziju kamatnog prihoda na depozite pri HNB-u u 4Q.
-
Gospon Badurina kaže: U posljednjem kvartalu 2023. ‘Super Štednja’ je donijela gotovo pola milijarde eura novog novčanog toka u banku, od ukupno nešto više od 800 milijuna eura koliko je dosad ugovoreno ovog štednog proizvoda
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Bez Super štednje, HPB drži 300 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama 0.6%.
Neto kamatni prihod banke na ovom novcu je na godišnjoj razini 10 milijuna eura.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sa Super štednjom banka drži 800 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama od 3%.
Neto godišnji kamatni prihod banke na ovih 800 milijuna eura je 8 milijuna eura.
Ako gledamo učinak Super Štednje na 4Q23 i 1Q24 onda će banka imati kvartalno 5 milijuna eura više kamatnog prihoda, dok će se kamatni rashod za oročenu štednju pripisivati štedišama(i postati trošak za banku) najranije tek u 4Q24.
-
Čini se da nećemo biti oduševljeni cijenom, ako kapetani napuštaju brod
Najbolje vam je da sve prodate što niže, poslije FI-a za 4Q uđete što skuplje nazad...
-
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, hrvatski BDP je u trećem kvartalu ove godine realno porastao za 2.8 posto u odnosu na isto tromjesečje 2022
-
H33BA već se sa njom trguje na burzi, čak je i Erste omogućio da je se kupi preko njih..iako su mi u mail-u decidirano odgovorili da nemaju namjeru trenutno trgovati obveznicama preko aplikacije...kritike su izgleda djelovale, heheh...
-
Ako smo dobro razumijeli FI za prošli kvartal te najave za idući treba samo biti strpljiv.
Cijena pada ali nisu to količine koje najavljuju armagedon.
Brzo se to okrene.
Brzo hm,?
Dionica je korekciji od objave dividende, i to traje od 260 e.
Prema reakcijama i likvidnosti tržišta ide to dolee.
Ne usporodjivsti doo. i dionicu.
ZSE je priča za sebe. 😃
Lijepo se kupi par knjiga sa različitim datumima i vidi se tko izlazi i koliko još ima...ne znam čemu crnjačenje po temi (mislim općenito), jer cijena dionice sigurno nije preslika rezultata firme.
Po meni dionica je već izašla iz kanala, ali otom potom.
-
Nekidan, samo malo:
-AUHR po 163 € (nekih 10 € po dionici dobiti)
i time kupljeno:
+ERNT po 196 €