Samo u zadnjih mjesec dana dioničari iz top 10 su prodali 3000 komada, prodavali su cijelo vrijeme između 2 FI i usprkos tome cijena je u to vrijeme porasla s 1600-1700 na 1900-2000 €.
Očito ima dosta onih koji misle da će to još dobro rasti, iako se ne piše puno (nažalost nema parice i na sreću nema, ovdje to i nije moguće, onih koji su zaglavili unutra po puno većim cijenama kao na nekim kraljicama burze).
"Širenjem prodajne mreže na globalnoj razini ujedno znači i sustavno širenje proizvodnih kapaciteta u segmentu transformatora, koji su prema trenutnim tržišnim trendovima najkonkurentniji segment Končarovog poslovnog portfelja."
Kako je automobilska industrija zaglibila | Bloomberg Adria
Trećina automobilskih tvornica u Europi radi s polovičnim kapacitetom ili manjim, izvijestio je Bloomberg. Među njima je i Revozova tvornica u Novom Mestu.
Podaci iz ovog teksta su na osnovu Popisa stanovništva.
Prva je rečenica u prenesenom dijelu teksta, pa vjerojatno većina nije stigla pročitati četvrtu i petu riječ, da je barem to pisalo na početku, prva i druga riječ.
"Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001., u Hrvatskoj je bilo 239 tisuća praznih stanova i obiteljskih kuća, što predstavlja 14 posto stambenog fonda. Dvadeset godina kasnije praznih stanova i obiteljskih kuća bilo je gotovo čak 600 tisuća ili 29 posto ukupnog stambenog fonda."
Ovo zvoni na uzbunu: U Hrvatskoj čak 44 posto stanova ne služi za stanovanje! - tportal
Evo malo konkretnih brojki:
Ovo zvoni na uzbunu: U Hrvatskoj čak 44 posto stanova ne služi za stanovanje! - tportal
Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001., u Hrvatskoj je bilo 239 tisuća praznih stanova i obiteljskih kuća, što predstavlja 14 posto stambenog fonda. Dvadeset godina kasnije praznih stanova i obiteljskih kuća bilo je gotovo čak 600 tisuća ili 29 posto ukupnog stambenog fonda. To znači da se broj praznih stambenih jedinica u 20 godina povećao za otprilike 340 tisuća, a udvostručio se njihov udio u ukupnom stambenom fondu.
To također znači da su što hrvatski, a što strani građani u kupnju stambenih jedinica koje stoje prazne i koje u biti služe kao svojevrsna štednja u deset godina uložili ni manje ni više nego 44 milijarde eura. Prazni stanovi u Hrvatskoj stoga služe kao paralelni i neformalni bankovni sustav te svojevrstan vid neoporezive štednje, na koju se zahvaljujući brzom rastu vrijednosti stanova ostvaruje značajna kapitalna dobit. Ta dobit od prodaje je, ako se strpite dvije godine nakon što kupite stan, dakako neoporeziva.
Raste i broj stanova i obiteljskih kuća koji se koriste u poslovne umjesto u stambene svrhe. Prije dvadeset godina Popis stanovništva zabilježio je 25 tisuća takvih stambenih jedinica i na njih se odnosio jedan posto stambenog fonda. U 2021. broj takvih jedinica dosegnuo je 112 tisuća, a njihov udio u ukupnom stambenom fondu iznosi pet posto. No bitno je naglasiti da stanovi koji se koriste u poslovne svrhe nisu oni koji služe za kratkoročni turistički najam, već kao poslovni prostori u kojima se uglavnom obavljaju maloprodajne i tihe uslužne djelatnosti, poput javnobilježničkih, odvjetničkih, kozmetičarskih, frizerskih i sličnih djelatnosti.
Čak i bez stambenih jedinica koje se koriste u svrhu kratkoročnog turističkog najma, udio jedinica koje se ne koriste za stanovanje u ukupnom stambenom fondu u Hrvatskoj nezdravo je visok i iznosi 34 posto. No kada tome dodamo i stambene jedinice za komercijalni i nekomercijalni turistički smještaj, čiji udio u ukupnom stambenom fondu prema podacima eVisitora doseže 10 posto, dolazimo do doista nevjerojatnog zaključka. U Hrvatskoj čak 44 posto stambenih jedinica ne služi za stanovanje!
Rekorder po broju stambenih jedinica koje ne služe za stanovanje je Šibenska županija sa 65 posto takvih jedinica. Ni ostale priobalne županije ne zaostaju za njom. U Zadarskoj županiji taj udio iznosi 64 posto, u Istarskoj županiji 63 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 61 posto, u Primorsko-goranskoj 54 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj 52 posto.
S druge strane, u kontinentalnim županijama, koje iz ove štedno-investicijske perspektive nisu zanimljive, udio stambenih jedinica koje ne služe za stanovanje kreće se između 20 i 30 posto. Istovremeno, u Gradu Zagrebu udio stambenih jedinica koje ne služe za stanovanje u ukupnom stambenom fondu glavnog grada iznosi za hrvatske prilike skromnih 23 posto, ponajprije zato što se tek manji dio stambenog fonda (2,7 posto) koristi za turistički i poslovni najam.
da bi se stambene jedinice stavile u njihovu funkciju, trebat će prije svega staviti barem dio trenutno praznih stanova u funkciju stanovanja, što se može postići kombinacijom progresivnog poreza na nekretnine, poreza na nasljedstvo i subvencioniranja dugoročnog stambenog najma. Trebat će i povećanjem poreza na dohodak od kratkoročnog turističkog najma drastično demotivirati takav vid uporabe stanova. Trebat će i promjenama Zakona o stanovanju značajno ograničiti korištenje stambenih jedinica u poslovne svrhe. A trebat će oformiti i javni stambeni fond za potrebe razvoja modela socijalnog i priuštivog stanovanja. No s obzirom na količinu stanova koji su prazni ili koji se ne koriste za stanovanje, ono što nam vjerojatno neće trebati jest daljnja intenzivna izgradnja novih stambenih jedinica jer se u ove postojeće koje se trenutno ne koriste u stambene svrhe može praktički naseliti još jedna Hrvatska.
Index proizvođačkih cijena i dalje raste.
Brojimo šlepere (S05E01): Končar ove godine izvezao više od 860 šlepera (lidermedia.hr)
Samo u ovoj godini, do sredine svibnja, iz dvije Končareve tvornice transformatora izašlo je više od 860 šlepera. Radi se o isporuci distributivnih, srednje energetskih, specijalnih i mjernih transformatora. Transformatori su iz Končara isporučeni kupcima diljem svijeta, najvećim dijelom na tržišta Njemačke, Švedske, Austrije, Nizozemske, Španjolske, Finske, Mađarske, Litve, SAD-a i Australije.
S obzirom na činjenicu da Končar na nekoliko lokacija u Zagrebu ima desetak tvornica, a ovdje su podaci samo za njih dvije, broj šlepera koji izlaze ih svih tvornica puno je veći. Posebno veseli činjenica da novougovoreni poslovi i dalje rastu znatno više od prihoda, a u otvorenim obvezama, backlogu, ugovori za naredne godine, 2025. i dalje, dosegnuli su iznos od blizu 800 milijuna eura. Slijedom navedenog za očekivati je da će iz Končarevih tvornica u godinama koje slijede izaći još veći broj šlepera - kažu iz Končara za Lider.
Kada će bakar porasti? (Ažurirano 2024.) (investingnews.com)
"Bakar je treći najčešće korišteni metal na svijetu, a stručnjaci vjeruju da će potražnja za ovom važnom robom rasti u narednim godinama. Istodobno se očekuje pooštravanje situacije u opskrbi."
"Građevinarstvo i elektronika već su dugo glavni pokretači potražnje za bakrom, a s ocjenom vodljivosti koja je odmah iza srebra, nije ni čudo što je bakar također idealan metal za upotrebu u skladištenju energije, električnim vozilima (EV) i infrastrukturi za punjenje električnih vozila.
Skladištenje energije moglo bi se pokazati kao jedno od najintenzivnijih tržišta bakra u 21. stoljeću. Prema izvješću S&P Global Market Intelligence iz 2022. o budućnosti bakra, "Brza, opsežna primjena ovih tehnologija na globalnoj razini, posebno flota EV-a, generirat će ogroman porast potražnje za bakrom."
Tvrtka predviđa da će se globalna potražnja za rafiniranim bakrom gotovo udvostručiti s 25 milijuna MT u 2021. na oko 49 milijuna MT 2035. godine. Očekuje se da će tehnologije energetske tranzicije činiti gotovo polovicu tog rasta potražnje. "Svijet nikada nije proizveo ni blizu ovoliko bakra u tako kratkom roku", napominje tvrtka u svojem izvješću
"Tržište električnih vozila također je rastući globalni izvor potražnje za bakrom izvan Kine. Kao što je Bakreni savez primijetio, EV-ovi mogu koristiti tri do četiri puta više bakra od osobnog automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem.
Proizvođači automobila ulažu velika ulaganja u rast svojih proizvodnih kapaciteta električnih vozila, a neki čak žele osigurati opskrbu bakrom. Prošle je godine McEwen Copper, podružnica McEwen Mininga (TSX: MUX, NYSE: MUX), primila investiciju od 155 milijuna američkih dolara od Stellantisa (NYSE: STLA), četvrtog najvećeg proizvođača automobila na svijetu."
"Naravno, potražnja je samo jedna strana priče za cijene bakra. Više od desetljeća, najveći svjetski rudnici bakra bore se sa stalnim padom bakra i nedostatkom novih otkrića bakra.
Zvona za uzbunu zvone već nekoliko godina. U izvješću iz sredine 2020., S&P Global Market Intelligence metali i rudarski analitičar Kevin Murphy naslikali su "sumornu" sliku za opskrbu rudnikom bakra. Naveo je da je od 224 nalazišta bakra otkrivenih između 1990. i 2019. u posljednjem desetljeću otkriveno samo 16. Te su okolnosti dovele do pitanja je li stigao vršni bakar."
"Gospodarska neizvjesnost također je navela rudare da odgode daljnja ulaganja u istraživanje i razvoj bakra, što je otežavajući čimbenik s obzirom na to da razvoj novootkrivenog ležišta u rudnik za proizvodnju može potrajati više od 15 godina"
Jedina svar o kojoj sam razmišljao zadnjih dana vezano za temu je bakar. Naravno da se ne bavim špekulacijama cijena metala, ali zanimljivo za vidjeti kako se snažnoj potražnji ne nazire kraja
A znamo da je globalno opća razina cijena transformatora više-manje indeksirana na cijene bakra.
Indeksi cijena proizvođača, jedan je za 2024., drugi je za 2023. Nisam uspio naći za 2024.
Ovi grafovi objašnjavaju eksploziju prihoda zadnjih godina. Zbog velike potražnje mogli su prebaciti sve troškove na kupce, pogotovo jer se ne radi o fizičkim osobama, nego barem u slučaju KODT javnim nabavama, vjerojatno potpomognute EU fondovima i što nije nevažno na jakim tržištima, ne ex YU ili ex SSSR.
Vjerojatno više neće biti takvog raketnog rasta cijena, a onda ni prihoda, barem dok ne povećaju kapacitet proizvodnje. Barem se meni tako čini gledajući grafove.
Cijena bakra je pala u odnosu na vrh 2022, a onda je stao i rast cijena proizvođača.
Kao što kažeš rast cijene proizvodnje transformatora je pratila rast cijene bakra.
Copper - Price - Chart - Historical Data - News (tradingeconomics.com)
Display Moreono sto mene (jako) brine je to sto nitko od stranaka ne govori nista o :
1: problemu sa ilegalnim migrantima
2: stop uvodjenju robova iz nepala i indije
dapace, mozemo cak ima u izbornom programu da migrantima i obitelji moramo dofurat u hrvatsku
ako se nista ne napravi, i mi nastavimo ovim tokom, za sljedece izbore ce hrvatska biti nepreproznatljiva
cudno mi je kako to ljudi ne shvacaju
Što je alternativa stranim radnicima, ne robovima, jer to nisu?
Uostalom u čemu je problem, ovi znaju bruto 2, ne bi ih inače privatni poduzetnici plaćali više nego Hrvate koji su iselili.
Prije par godina je ovdje čovjek napisao da ljudi koji rade za 3000 kn ne zaslužuju ni toliko i naravno dobio puno palčeva gore.
Napisane su plahte teksta o tome kako u Njemačkoj radnici znaju što je bruto 2, a ovdje ne znaju, pa nemaju što tražiti veću plaću. Neki su iselili, ne znam da li su dobili veću plaću u Njemačkoj ili Irskoj zato jer su naučili što je bruto 2 ili usprkos tome što to i dalje ne znaju, jer ih zanima koliko im sjedne na račun?
Da li su naši privatni poduzetnici povećali plaće, jer ni Nepalci ne bi došli za 3000 kn (400€), zato jer su shvatili da su pogriješili kada su mislili da će uvijek moći plaćati po principu ako nećeš ti ima ko će za manje ili plaćaju sada više Nepalce jer znaju bruto 2, a to donosi više profita, pa lakše daju veće plaće, ja to ne znam.
Ali mislim da je to zbog toga što znaju bruto 2.
Gosti su puno zadovoljniji kada Nepalcu prstom moraju pokazivati što žele naručiti, ali znaju da čovjek zna bruto 2, nego da ih posluži Hrvat koji zna osim materinjeg i engleski i talijanski (u Istri), ali nema pojma o bruto 2. Svakom ugostitelju je važno da je gost zadovoljan jer ima više posla i može podići cijene svojih usluga, pa onda i bolje platiti Nepalca. Isto vrijedi i za građevinu, više vrijedi Nepalac koji je cijeli život proveo u selu s zemljanim kućama i beton takoreći nikada nije ni vidio, ali naravno zna legendarni bruto 2, nego Hrvat koji je sam izgradio vikendicu i pomogao u izgradnji prijateljima i rodbini garaže ili sl. Ali naravno ne zna bruto 2.
Osim toga za svakog je poduzetnika bolje da su radnici Nepalci, jer oni skoro cijelu plaću šalju doma, pa ne stvaraju veću potražnju za proizvodima i uslugama domaćih poduzetnika, što bi onda dovelo do još veće potrebe za novim radnicima, možda bi čak morali plaćati radnike kao u Njemačkoj, a ne samo naplaćivati usluge i proizvode kao u Njemačkoj.
Tko tu treba i što poduzeti?
Ako nema radnika, Hrvata, ključ u bravu?
Mislim da nema ni dovoljno ljudi koji dobivaju socijalu, a sposobni su za rad, pa bi se oduzimanjem iste natjeralo ih da se zaposle. To je kao i braniteljske mirovine mit.
Malić: Tri najsretnije žene u Hrvatskoj – narod.hr
Naravno, neupućenom oku ova gospođa teško da ostavlja dojam sreće i zadovoljstva: uglavnom je smrknuta, svoje političke ideje samo s mukom može objasniti uskom krugu istomišljenika koji se onda odluče stvoriti svoju vlastitu frakciju, a o postocima podrške birača nećemo ni govoriti.
Kata Peović je Rosa Luksemburg koja svaki dan očekuje streljanje, dok istodobno zna da joj nikad neće zafaliti vlas s pomno nepočešljane glave.
Tajna Katine sreće je jednostavna – ona može do mile volje živjeti u iskrenom uvjerenju da je progonjena revolucionarka, kojoj je smrt pred streljačkim vodom svakodnevna prijetnja, premda istodobno zna da joj nitko nikad neće koliko ni žvaku staviti u kosu.
Kata Peović u punom smislu riječi živi u virtualnoj stvarnosti. To ne znači međutim da ona živi u cyberprostoru, nego samo da je njezin odnos sa stvarnošću kakva jest potpuno jednosmjeran: posljedice onoga što ona učini u svom virtualnom svijetu komunističkih ideja iz doba Kraljevine SHS, nikad ne dodiruju stvarnost Hrvatske 21. stoljeća.
Njezin upliv u stvarnost i, povratno, upliv stvarnosti u njezin osobni svijet toliko su mizerni, da ona u stvarnosti stanuje gotovo jednako malo koliko stvarnost stanuje u njoj. S obzirom na građanski situiranu poziciju u kakvoj se nalazi, ona sasvim dobro može dočekati penziju dižući revoluciju koja se nikad neće dogoditi.
Sandra svoju sreću plaća nervozom koja je toliko očigledna da joj, kad drži govor, čovjek može gatati budućnost iz žila na vratu, a ako je se ne gleda uživo svakako je preporučljivo isključiti ton: kada govori u Saboru, ova žena ostavlja utisak kao bočica nitroglicerina u veš mašini s centrifugom na 1000.
Outfit sretne žene Sandra Benčić ponosno nosi unatoč tome što joj je dva broja premalen. Otud nervoza. Jer kako participira u vjerojatno najnesposobnijoj političkoj opciji u Hrvata od Krapinskog pračovjeka na ovamo, stvarnost joj svakodnevno i neumoljivo kuca na vrata.
Ona je jednako uvjerena u svoju apsolutnu ispravnost kao i Kata Peović i Maja Sever, ali je zbog vlastite političke pozicije toliko izložena stvarnosti da mora uložiti svaki atom energije da je drži podalje od sebe.
Jadna Sandra, za razliku od konkurentica, svaki dan iznova stvarnosti mora reći: “Non Pasaran!”
Sandra Benčić sreću, dakle, nalazi u otporu stvarnosti. Dok Kata i Maja stvarnost ignoriraju, Sandra to niti može niti hoće. Naravno, ona svoj osobni otpor formulira kao “otpor svih nas” HDZ-u. Lani ga je, nešto manje precizno, formulirala kao otpor mržnji. Dogodine će to biti nešto treće.
Sandra je također ničeanka – ona oko sebe hoće demone, jer je odvažna. Problem je samo što u demonološke kategorije ulazi svatko tko ne misli kao ona. Još veći je problem što nižepotpisani ima jak utisak da ona uopće ne misli. Dakle, nitko ne misli kao ona.
Stoga Sandra je Benčić, ovisno o tome koliko je politički uspješna, uvijek na rubu otkliznuća u nesreću. Ona svakako stoga mora ozbiljno poraditi na tome da ni pod koju cijenu ne ispuni svoju ambiciju i postane premijerka Republike Hrvatske.
Neka u sljedećih 5 godina odradi "samo" kao u prošlih 5.
S 124,63 na 1340, znači s 1340 na 14400.
Za VLEN
Za VLEN od barem 2020. je bilo tako svake godine.
Za ovo drugo išao sam na pristojniju varijantu da to radiš nesvjesno, ali moguće je koristiš pregrijanost USA burze, pa pljuješ kako bi ti jeftino kupio.
Ja inače loše čitam druge, a većina ljudi je svjesna svojih postupaka i razloga djelovanja, pa sam sigurno u potpunosti promašio i kad si ti u pitanju.
Molba i dalje stoji. Bez obzira na razloge, s obzirom da crni oblaci dolaze sa USA burze, ako može crnjači na temi koja je rezervirana za strane burze.
Hvala.
Računovođa imam jednu zamolbu.
Izgleda da ti svake godine kada zaključiš da je USA burza pregrijana dolaziš crnjačiti na ZSE i pljuvati po svim dionicama osim VLEN koji imaš i za koji se čudiš što nije prepoznat kao podcijenjen od malih ulagača, ali i od fondova.
Zamolba je sljedeća: ili crnjači na USA forumima, jer tamo si i dobio potrebu za crnjačenjem ili barem piši na temi Ideje za trgovanje na inozemnim tržištima.
Hvala.
Nije sve tako crno.
EBITDA
2022. 6 101 000
2023. 7 806 000
Prekinuto poslovanje*; Stavka normalizacije MFIN** -6 648 000
*U skladu s međunarodnim financijskim standardima stavke računa dobiti i gubitka i izvještaja o financijskom položaju Grupe i Društva u prethodnom
razdoblju odnosno u 2022. godini i isto tako u 2023. godini usklađeni su za financijski efekt spomenute transakcije odnosno prekinutog poslovanja.
** Društvo je vrijednosno uskladilo potraživanje prema Ministarstvu financija/RH iz 2016. godine temeljem zaprimljene nepravomoćne presude iz
studenog 2023. godine u sudskom postupku P-2053/2018 kojom je odbijen tužbeni zahtjev Društva. Unatoč navedenome, Društvo je pokrenulo žalbeni
postupak protiv prethodno navedene nepravomoćne presude te temeljem uvjerenja koje počiva na dosadašnjoj sudskoj praksi i dalje smatra da postoji
realna osnova za uspjeh u predmetnom sudskom postupku i naplata tražbine od Ministarstva financija/RH.
Ukupno financijski dug
2022. 8.285 000
2023. 11.956 000
Novac
2022. 3.784 000
2023. 12.345 000
Neto financijski dug
2022. 4.501 000
2023. -389 000
Ericsson Nikola Tesla najavljuje akvizicije | SEEbiz.eu
"Ove godine, poznato je, tehnološka jedinica za izgradnju i održavanje HT mreže iz Ericsson Nikola Tesla Servisa prelazi u Hrvatski Telekom. Ericsson Nikola Tesla time će ostati bez otprilike 55 milijuna eura, koliko su računali da bi tim poslom uprihodili ove i naredne dvije godine.
Kovačević ističe da gubitak tih prihoda neće uspjeti nadoknaditi u samo jednoj godini. Međutim, navodi “da smo potpisali taj ugovor, on bi ove, a djelomično i sljedeće godine, imao negativan utjecaj na našu operativnu marginu. Naš fokus je na profitabilnim biznisima. Očekujemo da ćemo do 2026. tu rupu u prihodima pokriti, a možda i premašiti”, kaže Kovačević."
Bobek: Končar može zadovoljiti golemu europsku potražnju | Bloomberg Adria
"Končar Grupa je zabilježila značajan rast prihoda od prodaje i značajan rast ugovorenih poslova u protekloj godini, a sve to na krilima energetske tranzicije. Bobek navodi da u srednjoročnom razdoblju očekuju snažan rast, te da tvrtka Končar D&ST, kao perjanica Grupe radi na poprilično popunjenom kapacitetu i da su otvoreni za nove prilike i nova tržišta.
"U samom društvu trenutačno traje jedan investicijski ciklus, koji je dijelom usmjeren na to da riješi logističke kapacitete i poveća proizvodne kapacitete u roku od dvije do tri godine", kaže Bobek."
Ovdje je najveći "problem" kao i kod Podravke bias forumaša. Bez obzira na činjenice biti će pljuvanja i umjesto borga spominjat će se Vujnovac, dokapitalizacija i slično.
Do prije par godina se na ovom istom forumu tvrdilo i kako je istiskivanje malih dioničara moguće samo kod nas. Pa je nakon par stavljenih linkova nakon kojih se nastavilo tvrditi isto (jer se nije pročitalo) Ledica kopirala kako je to "prema pozitivnim zakonima " EU i kako je čak taj prag u Njemačkoj dugo bio 75%.
Umjesto uvjeravanja postavit ću pitanje.
Recimo da ste investitor i da vam kompanija XY duguje novac, koji ne može vratiti jer je dug puno veći od vrijednosti kompanije, odlučujete se za konverziju duga i dokapitalizaciju.
Recimo da je odnos duga i dioničkog kapitala kompanije (ne tržišna kapitalizacija, jer ona može biti veća jer postojeći dioničari očekuju da će netko uložiti novac i onda kupiti taj isti novac od njih, čitaj njihove dionice) 4 : 1.
Investiramo | DLKV - Pregled Dionice | Dalekovod d.d.
Kraj 2021. zamjena mjesta dioničkog kapitala i duga. Recimo da ste to vi napravili svojim novcem, kako bi po vama bilo pravedno da dođete do dionica:
1. izdavanjem novih dionica, tako da broj koji vi dobijete odražava omjer novca koji ste uložili i novca (dioničkog kapitala) od prije
2. kupovinom dionica od starih dioničara - a. uz premiju
b. po fer cijeni
c. uz popust?
Admiralstock je pisao o pristajanju fondova da ne naplate dugove, paljenje našeg novca i sl.
Kako naplatiti dug od kompanije koja nema s čime platiti?
Banke čiji je posao posuđivanje novca s kamatom i koje su u puno boljoj situaciji od fondova svake godine unaprijed znaju da će pristati da ne samo da ne zarade na posuđenom novcu nego da će nekima oprostiti većinu svoga novca, rezervacije na loše kredite.
Ovdje je pitanje da li je vjerojatnije da će Končar koji rastura desetljećima srediti i Dalekovod ili će jedan direktor koji je iz DLKV prešao u KOEI uništiti cijeli Končar?
Ako je ovo prvo vjerojatnije onda treba pričekati i rezultati će se vidjeti nakon nekog vremena.
Ako će se oslanjat na poslove u HR bolje im je da idu u likvidaciju i podijele imovinu dioničarima. Ovo što rade u HR je sitno
Harpun je stavio link, ali očito nitko ne čita. Evo linka još jednom i da se ljudi ne muče copy paste najzanimljivijih dijelova iz teksta po drugi put.
Tvrtko Zlopaša (Dalekovod): Naši zaposlenici nemaju potrebu tražiti drugi posao (lidermedia.hr)
"S obzirom na to da je riječ svakako o javno objavljenim podacima vrijednosti ugovora jer ih objavljuju investitori – javni naručitelji, možemo sumirati da je trenutačno riječ o ukupno ugovorenim poslovima u Dalekovodovoj knjizi narudžbi u vrijednosti većoj od 300 milijuna eura."
"Nemate dovoljno radnika?
– Trenutačno imamo, međutim, svjesni smo da ćemo se morati dodatno kontinuirano pojačavati s obzirom na to da je u pitanju visokostručna, ali ipak radno intenzivna djelatnost te s obzirom na očekivani intenzitet aktivnih projekata i obujam očekivanog posla koji se planira na svim tržištima sljedećih godina."
"Nakon višegodišnjih teškoća čini se da se za Dalekovod naziru lijepa vremena. Njegovu ponudu za posao elektromontažnih radova na dionici CB Dockasberg – Rissuden švedski investitor Svenska kraftnät, nacionalna kompanija za prijenos električne energije, odabrao je prije Božića kao najpovoljniju. Riječ je o elektromontažnim radovima na novom dalekovodu na sjeveru Švedske naponskog nivoa 400 kilovolta u ukupnoj dužini 85 kilometara kao dio projekta ‘Aurora Line‘. Nešto malo prije toga Dalekovod je potpisao ugovor s norveškim investitorom Statnettom, kompanijom za prijenos električne energije, za posao gradnje novog 420-kilovoltnog dalekovoda na dionici Skaidi – Hyggevatn u ukupnoj dužini 54 kilometra. Projekt je to koji se nastavlja na uspješno završenu dionicu između trafostanica Skillemoen i Skaidi, a specifičan je po tome što će se, zbog pozicije na krajnjem sjeveru Norveške, graditi u arktičkim vremenskim uvjetima."
"Skandinavija i Njemačka najviše će ulagati u mrežu. Riječ je o desecima milijardi eura ulaganja u sljedećih 15-ak godina. Posljednjih godina naša grupa prosječno ostvaruje nešto manje od 200-tinjak milijuna eura godišnjeg prihoda, dakle goleme su mogućnosti za rast."
"Inače, u prethodnim godinama oko 75 posto prihoda ostvarivali smo u inozemstvu, a preostalih 25 posto na domaćem tržištu."
"Saznali smo da su spomenuti novi ugovori samo početak sličnih projekata. Naime, u Skandinaviji i Njemačkoj u sljedećih 15-ak godina najavljeni su slični projekti vrijedni desetke milijardi eura. Osim toga, Dalekovod će u sljedećih desetak godina biti angažiran i na elektrifikaciji željeznica, što je njegova druga niša. Dobro posluju i kompanije u sklopu Dalekovod Grupe – glavne su Proizvodnja metalnih konstrukcija, Proizvodnja ovjesne i spojne opreme, Dalekovod EMU, u čijem je sklopu baždarnica na Korčuli, te Dalekovod Projekt, a treba spomenuti i Dalekovod Ljubljana i Dalekovod Mostar"
"Industrija u kojoj se Dalekovod Grupa natječe očekuje veliku konjunkturu u budućem razdoblju iz nekoliko ključnih razloga: relativno stara prijenosna mreža koja zahtijeva obnovu; pomak prema obnovljivim izvorima energije i općeniti trend prijelaza s energije proizvedene iz tradicionalnih fosilnih izvora na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora te provođenje natječaja odgođenih u prethodnim razdobljima zbog pandemije COVID-19. Osim toga, osim u gradnji dalekovoda, aktivni smo i u drugoj niši – elektrifikaciji željeznica, u koje će se u sljedećih desetak godina izrazito mnogo investirati."
– S obzirom na to da je dominantno riječ o investicijama u dalekovode i trafostanice visokog napona, riječ je o nacionalnoj kritičnoj energetskoj infrastrukturi pa su investitori nacionalni operateri prijenosnih ili distribucijskih sustava, odnosno javni naručitelji"
"Osim Skandinavije, na kojim ste još tržištima?
– Prije dvije godine vratili smo se na njemačko tržište i ondje očekujemo kontinuitet i rast aktivnosti i u idućim godinama. Poslujemo i u našoj regiji: u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, te Ukrajini, a naše proizvodne kompanije isporučuju svoje proizvode i na druga tržišta poput zemalja Arapskog poluotoka, Pakistana i dr."
