Ne kasni čovjek u izgradnji apartmana, nego u nečemu u čemu još nitko nije uspio.
Ako i ne uspije to napraviti ili nečiji proizvod bude bolji ili izabran iz nekog drugog razloga kao dobitna kombinacija to ne bi bio neuspjeh, nego će čovjek ostati upamćen kao netko tko je bio u utrci par najboljih koji su uopće bili sposobni sudjelovati u tome.
I onda su nečiji "argumenti" da je to osigurao nekretninom u okolici Zagreba.
kolko si u pravu i s kolko argumenata raspolazes pokazujes zadnjom recenicom.
Čovječe tvoji su argumenti da čovjek prepakira baterije iz Kine i da su to kupili Goldman Sachs i ostali. Za Porsche si napisao da dobivaju nekretnine, što ostali dobivaju? Radi se o stotinama milijuna eura. Nemaju boljih pozicija u svijetu nego su profitirali kupiti u okolici Zagreba? Ti to ozbiljno? Koji je razlog za to?
Nešto o robo-taxijima i argumentima.
Pročitaj ovo ispod pa napiši što nije točno i koje ti to argumente imaš.
U svojoj zabavno-informativnoj emisiji Stanje nacije, koja je novost svog formata, novinarska zvijezda Zoran Šprajc prozvao je inovatora Matu Rimca zbog probijanja rokova vezanih za projekt Robo-taxija.
Sam format Stanja nacije izuzetno je inovativan na ovom području, a sličan je i formatu Johna Olivera – tzv. zabavnim vijestima. Takve su vijesti nastale iz globalno popularnih Tonight Show emisija koje su obično u uvodu imali nešto između stand up-a i vijesti gdje bi domaćin pretresao aktualna događanja.
Može li Rimac pratiti Muska?
Možda se neki pitaju koji je cilj takvog formata. Priča je sasvim jednostavna – važno je pažnju privući sadržajem, a ne nužno informirati. Upravo zbog toga ne iznenađuje da su različiti napadi ili kontroverze usko vezani za ovaj format. Interesantno je primijetiti i da je ovaj format prvo nazvan “fake news” formatom zbog toga što njime ustvari ne dominiraju činjenice nego mišljenje samog autora.
prava je vijest koga je to Zoran Šprajc prozvao u svojoj emisiji. Iako je publika ovakvih formata starija publika, riječ je o obrascu koji im odgovara unatoč tome što teško prepoznaju što je mišljenje autora, a što činjenica.
činjenica da poduzetnik svjetskog glasa predstavlja Hrvatsku u utrci za ostvarenje Robo-taxija je uistinu znanstvena fantastika.
Šprajc je rekao kako nema još Robo-taxija ni na vidiku, a da je Mate već uzeo pare. Radi se, naravno, o sredstvima Europske unije upravo za inovacije, pa tako Republika Hrvatska treba zatražiti stanovite odgode iako inovacija još nije isporučena.
No, koliko sam osobno shvatio recentnu objavu Tesle, za očekivati je da realizaciju njihovog projekta nećemo dočekati prije 2030. godine. Po tome zaključujem da će i Rimčev projekt biti više puta odgađan. EU će naravno čekati realizaciju projekta koliko god treba jer se inovacije isplati čekati.
A zašto je to tako? Naime, ne sudjelujemo mi u ničemu ovom već sudjeluje on. Za razliku od onoga što kolega Šprajc zabavno ističe, ne koristi Rimac naš novac nego novac iz EU fonda za inovacije jer i Europska unija zna da su inovacije ključ ekonomskog prosperiteta, kako hrvatskog tako i onog u EU. Realnost je takva premda postoji određeni rizik da inovacije ne uspiju nego da čak samo dođu do određene razine uspjeha.
Što se tiče medijskog praćenja projekta Robo-taxija, ja bih Rimcu za poticaj radije govorio da je Musk bliže cilju, a ne da vrati novce. To mi se nekako čini stimulativnije kada je pakiranje vijesti u pitanju, a naravno da želimo pomoći da inovacija ugleda svjetlo dana jer hoće – bilo na ulicama Zagreba ili Austina u Texasu.
Cijenite svoje inovatore, njegujte ih i gurajte naprijed jer će vam inače otići u druge sredine gdje ih više cijene. Je li netko rekao Nikola Tesla? Da se sada vratim na početak. Rimcu i treba i ne treba zamjeriti što ne komunicira projekt svako toliko. Prvo, treba razumjeti da nije lako u poslu imati, a posebno u komunikaciji, konkurenciju u Elonu Musku. S druge strane, kao što je njegov proizvod par excellence, takva mu treba i komunikacija.
Porsche ugasio Rimčev brend Greyp - Index.hr
Još u veljači njemačka je matica objavila da iz sudskog registra miče brend Greyp i zamjenjuje ga svojim Porsche eBike Performanceom, a sada su skroz ugasili i brend Greyp unutar Porsche eBike Performancea.
Ukratko čovjek je dao Greyp za Bugatti, nije loše.
Nadmudrivanje sa budalom je kao hrvanje sa svinjom u blatu ..... nakon nekog vremena skužiš da svinja uživa.
Ja sam došao do zaključka da si ti budala iz ove izreke koju si zalijepio ispod svih svojih postova. To dođe kao neko upozorenje?
Navijam da mu taj kamp napokon pocne radit i da zaradjuje pa da se skine vise s drzavne sise.
a novce od ulagace slobodno nek spaljuje. bar mu to ide
Javi se Porscheu i Goldman Sachsu zaradit ćeš dobru lovu kad im srušiš analizu Rimca svojom analizom. Nek spase ljudi novac ako još mogu.
mozda je tebi tudje misljenje bitnije od tvojeg al meni ak kazes da ces nesto napravit i ne napravis onda za mene to nisi napravio ma koliko god "strucnjaka" kazalo da jesi.
Ne radi se tu o tuđem mišljenju nasuprot mome ili tvome, nego da je čovjek koji je zamjenik predsjednika izvršnog odbora Porschea to izjavio, čovjek koji mora paziti na renome firme u kojoj radi i o tome da je taj isti Porsche dao 55% Bugattia Rimcu. Koliko je vjerojatno da je to izjavio za nekoga tko "prepakira baterije iz Kine"?
"The deal was worth $2 billion. Under the terms of the deal, Rimac will own 55% of Bugatti, while Porsche, which is also part of the Volkswagen Group, will own the remaining 45%."
Što se tiče poslovanja s gubitkom, ništa čudno, Tesla je do prije par godina radio s gubitkom.
Tesla's Profits Are Not From Selling Cars | The Motley Fool
Da budemo jasni, Tesla je izvijestio o dobiti za 2020. godinu prema općeprihvaćenim računovodstvenim načelima ( GAAP ), što je obilježilo prvu punu godinu profitabilnosti tvrtke. Ali taj profit nije proizašao iz osnovne djelatnosti proizvodnje automobila. Tesla je prošle godine rezervirao ogromnih 1,58 milijardi dolara prihoda od prodaje regulatornih kredita , više nego prethodne tri godine zajedno. Teslin neto prihod od 721 milijun dolara u 2020. pretvara se u značajan gubitak ako se povuče prodaja regulatornih kredita.
Pojedine američke države dodjeljuju regulatorne zasluge proizvođačima automobila za prodaju električnih vozila. Proizvođači automobila moraju steći minimalni broj ovih kredita kako bi udovoljili regulatornim zahtjevima. Ti se krediti mogu kupiti i prodati, tako da proizvođač automobila koji ne prodaje dovoljno električnih vozila može kupiti kredite od drugih proizvođača automobila koji to čine.
ktome pa taj fond ce i dalje ulagat u petrokemiju-fortenovu-brodogradilista-rimca
Sve probrane firme. Neznas koja bolje stoji od koje .
Imaš ovdje najveće investitore u Rimac Group:
Who Owns Bugatti Automobiles? (businessmodelanalyst.com)
Mate Rimac 37%
SoftBank Vision Fund 20%
Goldman Sachs Asset Management 18%
Porsche 24%
InvestIndustrial 12%
Po tvome mišljenju zašto su ovi uložili: a) pod šapom su HDZ-a
b) nose bijele čarape (rođe iz Ercegovine)?
Ili možda si ti slijep pored zdravih očiju, emocije ti isključile razum...?
Evo što kaže Lutz Meschke, zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Porsche AG-a i član Izvršnog odbora za financije i IT:
"Oduševljeni smo što je Rimac stekao istaknute nove ulagače i optimistični smo glede nastavka razvoja ove uzbudljive tvrtke", kaže Lutz Meschke, zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Porsche AG-a i član Izvršnog odbora za financije i IT. "Već smo bili uvjereni u potencijal tvrtke u 2018. godini i zadovoljni smo što nam je naša predanost omogućila da doprinesemo njezinu napretku i trenutnom uspjehu." Porsche je prvu investiciju u Rimac ostvario 2018. godine i sukcesivno je povećao svoj interes. "S novim ulagačima na brodu, Rimac nastavlja širiti svoju poziciju u elektromobilnosti, čineći ga još jačim partnerom Porschea", kaže Lutz Meschke.
Porsche participates in further Rimac funding round - Porsche Newsroom
Pitanje je isto kao prije: HDZ ili rođo?
Rekao bih da se nas ne tiče nikakva recesija u Njemačkoj i Italiji 😀
No to su velike države, njih možemo gledati kao izvor budućeg rasta! Koliko god tržišta da imamo, mnoga velika su još daleko od zasićenih, mjesta za rast udjela na pretek.
Pa to je čovjek i rekao, da ih se recesija u Njemačkoj ne dotiče jer tamo imaju ugovorenih poslova s obzirom na svoje kapacitete za sljedeće 3 godine i da rade na povećanju proizvodnih kapaciteta kako bi mogli zadovoljiti tržišne potrebe, koje su očito veće od njihovih trenutnih mogućnosti.
Već par dana nema "drukanja", pa da prenesem "drukanje" predsjednika uprave Končara Gordana Kolaka.
Spomenuli ste Njemačku i Italiju kao ključne trgovinske partnere. Znamo da njihova gospodarstva usporavaju, njihova ekonomska aktivnost trenutačno slabi. Hoće li to negativno utjecati na vaše poslovanje?
Analize koje se pojavljuju u zadnje vrijeme pokazuju i stanje tehničke recesije u Njemačkoj. Međutim, u isto vrijeme mi bilježimo book-to-bill omjer u odnosu na njemačko tržište od 3,2. To znači da smo u tom zadnjem periodu tri puta više ugovorili poslova u Njemačkoj nego što smo ih realizirali. Uvjetno rečeno, to pokazuje da smo mi gotovo za sljedeće tri godine bukirali to njemačko tržište.
Dakle, njemačka recesija vas zasad ne dotiče?
Skoro pa ne.
S obzirom na snažno usmjerenje od 90 posto prema vanjskim tržištima, Končar D&ST zauzima stabilnu i povoljnu poziciju u trenutnom tržišnom okruženju. U cilju održavanja koraka s intenzivnom potražnjom, tvrtka intenzivno ulaže u proširenje proizvodnih kapaciteta, osiguravajući tako dugoročnu sposobnost zadovoljavanja tržišnih potreba.
Končar Grupa puno investira. Jesu li investicije unutar grupe na neki način stvorile određeni problem u smislu likvidnosti ili neke možda povećane zaduženosti?
Mi imamo sasvim solidnu poziciju i naš neto dug je negativan, što uvelike govori da i dalje uspijevamo financirati sve s vlastitim sredstvima.
Razmatrate li neke nove akvizicije unutar Grupe u 2024. godini?
U svakom slučaju, razmatramo.
Živimo u vremenu velike tehnološke akceleracije, pogotovo u svjetlu umjetne inteligencije. Koja će biti najveća promjena za elektroindustriju u idućim godinama?
U ovom razgovoru govorili smo o mrežama u njihovu standardnom smislu. Čak bih rekao konzervativnom smislu prijenosa te energije od točke A do točke B i osiguranja kvalitetnih i dostatnih dalekovoda, odnosno kapaciteta za prijenos energije. Međutim, ono o čemu mi u budućnosti moramo razmišljati je upravo ta distribuirana proizvodnja. Vi danas imate proizvodnju električne energije gotovo na svakom krovu, a onda je i distribucija te energije puno kompleksnija u odnosu na ono što imamo danas. U tom kontekstu upravljanja takvom jednom složenom distribucijom sigurno moramo promišljati o rješenjima za napredne energetske mikromreže.
The global electronic components market is projected to grow by 8.5% annually over the next five years, potentially reaching a valuation of 595 billion by the year 2028. The power transformer sector, meanwhile, is not far behind, with a projected 7% growth rate over the upcoming nine years, primarily fueled by burgeoning demand in commercial and industrial applications.
"Jednostavni prikaz primanja onih koji rade i onih koji ne rade od 2024. godine:
Samac – Prihodi kućanstva ako prima Bürgergeld 966 eura, prihodi kućanstva ako radi za minimalnu satnicu 1.498 eura, razlika 532 eura
Samohrani roditelj s jednim djetetom (14-17 godina) – Prihodi kućanstva ako prima Bürgergeld 1.701 eura, prihodi kućanstva ako radi za minimalnu satnicu 2.465 eura, razlika 764 eura
Obitelj s troje djece – Prihodi kućanstva ako primaju Bürgergeld 3.514 eura, prihodi kućanstva ako rade za minimalnu satnicu 3.960 eura, razlika 446 eura."
Puno pametnije i bolje nego ovo:
Homeless Population by State: Latest Insights into US Homeless Crisis - YouTube
Za one koji su bili najglasniji oko brutto 2, pa onda razglabali o tuđem novcu, gdje bi ga trebali uložiti ( ne beton, nego dionice), a sada su na porezima razmislite kako je imati takve susjede, ili da imate poslovni prostor ili stan za iznajmljivanje u njihovoj blizini. Ne pričam o ljudskosti, empatiji jer o tome ništa ne znate.
I pogledajte kada se najviše raspravljalo na navedenim temama, baš nekako slučajno onih dana, crvenih na berzi, kada se mora naći krivac i netko manje pametan od vas.
S obzirom da je tema birtija da ne bi skretao s teme ubacit ću i pivo za lakše čitanje brojki Burgergelda, ali i minimalnih plaća (sigurno poslodavci u Njemačkoj ne plaćaju poreze).
Pozdrav adminu
Kod nas fali i medijske pokrivenosti tržišta kapitala pa prosječnog čovjeka ništa ne potakne da krene razmišljati u tom smjeru.
Ali zato ne fali svakodnevnog ponavljanja kako kod nas ničega osim turizma i nema.
HUP-ovci su donedavno pričali isključivo o tome kako država sve uzme pa su svi na rubu propasti, uz obavezno spominjanje kako i on razmišlja da odustane i zatvori firmu i čuveno bruto 2, nakon kojeg bi uposlenik (nebitno koje struke, bijeli ili plavi ovratnik) trebao kupiti dionice, pogotovo kada mu objasne (do nedavno dok nije falilo radne snage) da on ima tajanstveni bruto 2 (koji nikada ne izračunaju ) manji od neto plaće na zapadu zbog poreza, a ne zato "jer ima 'ko će za manje, ako nećeš ti" i nedovoljno investicija u biznis kako bi se bilo konkurentno. Ne zarađuju li kod nas najviše firme koje investiraju u posao i radnici im imaju pristojne plaće, bez obzira da li su izlistane ili ne, a porezi i birokracija isti kao i za one koji to ne rade?
Šlag na torti forumi na kojima se donedavno slavilo svaki pad, jeftina kupnja. Netko gleda sa strane i vidi kako cijena pada, a forumaši oduševljeni prva pomisao naravno što dalje od "proizvoda" po kojem svi pljuju i poduzetnici i imaoci dionica, (dokup) i oni koji čekaju jeftinu kupnju.
A za to vrijeme betonu ne pada cijena, a ako se iznajmljuje ne računa se povrat investicije kada zaradiš koliko si platio beton, kako se uglavnom ovdje piše, beton nikada ne vrijedi nula nečega, nego ga i nakon 30 godina rentanja i održavanja možeš dobro unovčiti.
Zbilja čudno, prevladava narativ kako firme zbog visokih poreza ne mogu ništa zaraditi, kako je burza lokva u kojoj je sve naštimano i kako toga ima samo kod nas a ljudi ipak ne žele uložiti novac. Kako to?
Možda jedino kada bi bilo više transparentih kraljica koje žele dokapitalizaciju ali ne napišu ni slova zašto, posuđuju novac i opet ni slova zašto. To je kao da ti u trgovini kažu da na kasi ostaviš određenu cifru, ali ti ne kažu što dobijaš, ti se nadaš velikom tv-u, ali možda dobiješ samo stiropor i praznu kutiju. To bi trebalo biti pametnije i sigurnije od kupnje betona?
Nije problem što ima takvih firmi, nego što je to kraljica, kao što nije problem biti kritičan, ali to da educirani ulagači, investitori prenose isključivo indeks, osim kada doslovno nacrta broj gostiju i cijene u turizmu kroz godine, a u najširem luku zaobilaze arhivanalitika gdje stručno analiziraju stvari s vlastitim izračunima, grafikama i linkovima na relevantne adrese po meni je.
Pozdrav adminu
Redovito se prenosi Index kada nešto generalizira i pljuje, jednom kada ima dobar text o cijenama i turizmu nitko ga nije snimio.
Nacrtano tako da zaista moraš biti "opegeovac" iz Danice (Podravka će se svesti na OPG) koji čita s "razumijevanjem" i po mogućnosti "brutaš" (znaš ti koliko je bruto2!) pa da i dalje trubiš o cijenama u turizmu, tržišnoj utakmici ...
Cijene nisu problem hrvatskog turizma. Cirkus koji se radi je besmislen - Index.hr
"Medijski naslovi su puni analiza kuglice sladoleda u turističkim mjestima, u televizijskim reportažama dominira novinarsko obilaženje gradova i povlačenje turista za rukav da ih se pita njihov stav o sladoledu, ekonomske analitičare se zove u gostovanja da iskažu svoj stav o "stvarnoj vrijednosti" kuglica. Mediji jako dobro znaju koje teme su im najgledanije, i koji naslovi najčitaniji, pa sasvim racionalno prate duh naroda, ono što je u određenom trenutku gledateljima/čitateljima najinteresantnije. I ekonomski analitičari pokušavaju prilagoditi svoje stavove dominantnom društvenom stavu"
"Godinama je cijena kave obavljala istu funkciju kao ove godine cijena kuglice sladoleda. Radi se samo o varijaciji na vječnu temu, nacionalnu opsesiju pitanjem hoće li Nijemci, Austrijanci, Slovenci i drugi smatrati da je određena cijena previsoka, te biti iznenađeni i uvrijeđeni ako procijene da je.
Komentari uglavnom slijede istu šablonu. Prvo se izrazi šok cijenom kave (ove godine kuglice sladoleda) i to na nekoj najfrekventnijoj turističkoj lokaciji, zaključi se da je to previše na osnovu odokativne osobne procjene i bez informacije o tome ima li dovoljno kupaca po toj cijeni, zatim se predvidi veliki pad broja dolazaka i krah sezone, a završni čin je recitiranje pokore u nekom od oblika fraze: "Neka, tako nam i treba kada previše dižemo cijene."
Kada se sve navedeno podigne na razinu cijelog društva, a stvarno se radi o društvenom fenomenu koji se ponavlja u razgovorima između građana, u medijima, među "analitičarima", i u govorima političara, poprima kvazireligijska obilježja. Grijeh (previsoke cijene), kazna (krah sezone), i kajanje (tako nam i treba, sami smo krivi). Kult turizma u Hrvatskoj."
Unatoč tome što se svake godine previđa krah sezone zbog previsokih cijena, istina je sasvim drugačija. Izuzetak su godine pandemije, ali to nije imalo nikakve veze s cijenama kuglica sladoleda i kave. Iako, ako slijedimo kvazireligijski obrazac kulta turizma, onda bi pandemija mogla biti oblik kazne kakvog božanstva turizma zbog rasta cijena.
Turizam u Hrvatskoj iz godine u godinu obara rekorde (izuzev spomenutih godina). 2019. je bila bolja od 2018., koja je bila bolja od 2017., a ona je nadmašila 2016., i tako već godinama. Govorimo o povijesno dobrim rezultatima ne samo od nezavisnosti Hrvatske, nego od kada postoji turizam u njoj. 90-e su u mnogočemu unazadile Hrvatsku (rat turistima nije baš privlačna atrakcija), ali brojke turista su već 2010. bile veće nego 1985., a do 2015. je i broj noćenja premašio brojke iz 80-ih.
U 2019. je ostvaren 21 milijun dolazaka, 6 milijuna više nego 2015., i 14 milijuna više nego 2000. Naravno da je veliki rast dolazaka pratio i rast cijena, jer je prostor ograničen. Kako je Hrvatska postajala sve poznatija kao turistička destinacija, kako je sve više rasla potražnja za odmorom u Hrvatskoj, kako se širila turistička ponuda, tako su rasle i cijene. Ništa neobično u tome, sasvim logično i očekivano. Šokiranje rastom cijena u djelatnostima vezanima za turizam iz godine u godinu je besmisleno, jer taj rast prati rast potražnje. Da je situacija suprotna, tj. da cijene rastu iako broj dolazaka i noćenja pada, onda bi eventualno postojao razlog za analizu.
Uz to treba naglasiti da su, osim temeljnog zakona ponuda i potražnje, cijene ove godine dodatno veće zbog visoke inflacije u cijeloj Europi kroz prošlu godinu, a koja se nastavila i kroz ovu.
U konačnici, ne samo da cijene u hrvatskom turizmu rastu iz sasvim razumnih razloga nego Hrvatska uopće nije toliko skupa. Dakako, nije jeftina, ali cijene ne odstupaju značajno od cijena u konkurentskim državama poput Grčke, Španjolske i Italije. Usporedba s državama poput Crne Gore, Albanije i Turske nije primjerena, jer je Hrvatska članica EU i geografski bliža destinacija.
Od svih problema turizma u Hrvatskoj, kojih definitivno ima, cijena je najmanji. Dapače, uopće nije problem. Da bismo razumjeli zašto je to tako, trebamo znati što cijena je, a što nije, što pokazuje, a što ne.
Cijenu dominantno određuje potražnja, a s tim Hrvatska nema problema, kao što se vidi iz podataka o rastu broja dolazaka i noćenja. Cijena nije ni nekakva moralna kategorija da se određuje koliko bi "poštena cijena" trebala biti, ona ima svoje mehanizme i lako se korigira.
Posebno to vrijedi za turizam, jer se cijene apartmana, restorana, kafića i ostalih usluga mogu vrlo brzo prilagoditi novim uvjetima. Koliko je potrebno iznajmljivaču da na Airbnb-ju smanji cijelu noćenja, kafiću da smanji cijenu kave, slastičarnici da smanji cijenu sladoleda itd.? To mogu vrlo brzo, i te djelatnosti mogu brzo reagirati ako primijete da im visoke cijene narušavaju profitabilnost.
Mehanizam cijena je i signal. Daleko najveći problem turizma u Hrvatskoj je visoka sezonalnost, činjenica da se više od 60 posto dolazaka ostvaruje u srpnju i kolovozu. S obzirom na toliko snažan pritisak potražnje u srcu sezone, sasvim je racionalno da i cijene budu daleko veće.
Smanjivanje sezonalnosti, tog najvećeg problema hrvatskog turizma, moguće je upravo cjenovnim mehanizmom. Ništa katastrofalno se ne bi dogodilo ni da se smanji broj dolazaka u srpnju i kolovozu, a poveća u ostalim mjesecima. To bi smanjilo sezonalnost. A to se može postići upravo cijenama, i to bez ikakve centralno planirane državne regulacije, koja bi vjerojatno napravila više štete nego koristi.
Šizofrena situacija, u kojoj se Hrvati s jedne strane žale da im dolaze turisti niske platežne mogućnosti koji rade probleme po turističkim mjestima (pijanstvo, javno uriniranje, buka), a s druge strane se samobičuju u kvazireligijskoj pokori zbog toga što smatraju da su cijene prevelike i nisu priuštive takvim istim turistima, (djelomično) se rješava upravo rastom cijena.
Visina cijena uopće ne bi trebale biti tema, jer rastu zbog objektivnih razloga, i djeluju kao korektiv strukturnih problema turizma u Hrvatskoj. Na njih ne treba gledati kroz prizmu morala i "poštenih cijena", jer s tim faktorima nemaju veze. Oni koji se bave turističkim djelatnostima će spustiti cijene kada primijete da im zbog toga pati poslovanje, u to možete biti sigurni.
Trebalo je naravno vertikalno polijetanje, a ne horizontalno.
I samo još jedna stvar u vezi raznih Daytonskih sporazuma, u Bosni je on dao pola države onome tko je započeo rat, ta polovica vodi politiku srpskog sveta što je u suprotnosti s interesima države u kojoj se nalazi.
Takvi sporazumi šalju poruku budućem agresoru, ako ne uspiješ okupirati cijelu susjednu državu tu su razni sporazumi koji će čuvati ono što si okupirao, a ti možeš svoju vojsku povući i pripremati se za sljedeću "obranu od fašističkog režima susjeda" ili "provokacije s zapada".
I tako istina malo po malo izlazi na svijetlo, a uporna medijska pompa o velikoj ofenzivi pada u vodu, ma koliko god stizalo hardware sa Zapada. Fantazije da Ukrajinci mogu Ruse pobjedit više ne doživljavaju niti najjače otrovani Index-novinarstvom. Po mom mišljenju Ukrajina je nova XXXL BiH, a ovo se neće riješit dok se unutar RU ne dogode promjene u vidu neke funkcionalne demokracije i totalnog zaokreta u politici. Za 5-10-20 godina. U svemu ovome, EU mora na kraju ljeta zauzet stav i sama sa sobom razjasnit što zapravo želi.
Slažem se da je novi Dejtonski sporazum jedini način za okončanje ove agonije
Pa koja to istina izlazi na vidjelo?
Da Rusi iako su se prije rata bez da im itko trese kavez hvalili da imaju superiorne avione (horizontalno polijetanje), najbolji tenk, superiorne rakete nisu u godinu i po rata uspjeli okupirati ni tisućiti dio onoga što su planirali u 10-tak dana?
Ili možda da im je vojska toliko dobra i motivirana da su za okupaciju jednog jedinog grada trebali angažirati kriminalce iz zatvora kojima je trebalo 8 mjeseci za to?
Ili možda da su i Ameri u Vijetnamu, a i Rusi u Afganistanu popušili, oba protivnika su bili slabiji od Ukrajine?
Promjene u Rusiji će se dogoditi kada i u Srbijatriji ili Kini, nikada.
Daytonski sporazum je kao trebao smiriti Srbijatriju pa je to nije spriječilo da na Kosovu pokuša iseliti ili pobiti sve nesrbe.
Ustalom što je Daytonski sporazum riješio? Ništa. U Bosni nema rata samo zato jer Srbijatrija nije vojna sila veličine Rusije, visoki predstavnik u Bosni nešto i može napraviti, ali što bi mogao nametnuti Rusiji?
Daytonski sporazum za Ukrajinu bi samo bio signal za Rusiju da u budućnosti može okupirati dio Poljske, Baltičke države, dio Finske ...
Po toj logici i NATO bi se trebao zapitati treba li riskirati nuklearni rat (koji ni ruski vladari ne žele) ili se Dayonski sporazumjeti i u Poljskoj ...
EU se treba zapitati da li je bolje da se rat vodi samo u Ukrajini, pogotovo jer je tamo narod odlučan osloboditi okupiran teritorij ili želi nagraditi okupatora i nastaviti trgovati s njim do sljedećeg rata i tako svakih 10-tak godina.
Plus bi to bila jasna poruka i Kinezima i svim ostalim mnogoljudnim državama (velika tržišta ) da se "brane i oslobađaju teritorije koje su od uvijek njihove ali".
Nije baš teško zaključiti što je bolje.
Možda udio turizma ima neke veze s duljinom obale i brojem stanovnika.
Hrvatska ima dulju obalu od Španjolske i od Francuske.
Hrvatska ima 5835 km (4 mil stanovnika),
Francuska 4853 km (65 mil stanovnika),
Španjolska 4964 km (46,7 mil stanovnika), a
Slovenija 47 km (2 mil stanovnika) obale.
Da li bi nam turizam toliko doprinosio da imamo 100 km obale (2x obale Slovenije, ima nas 2 puta više)?
Map of Coastal Countries of Europe, List of European Countries with Coastlines (mapsofworld.com)
Sve to u bogatoj Njemačkoj s jakom industrijom, ali u siromašnoj državi "koja živi samo od turizma" kao nema potrebe za tim i kontraproduktivno je.
Nešto o tome kako su Njemci "spašavali industriju"
"Privatna domaćinstva, ali i mala i srednja poduzeća u Njemačkoj, trebala bi dobivati određenu količinu struje po povoljnoj cijeni. Sve što je iznad ove osnovne potrošnje - plaća se po tržišnim cijenama. "
"Da bi subvencionirale osnovnu potrošnju struje, energetske tvrtke trebale bi se odreći dijela profita."
"Jer u EU vrijedi pravilo da najskuplja elektrana određuje cijenu struje, a trenutno su to elektrane na plin. Ovakav tip tržišta, merit order, mnogim energetskim kompanijama generira značajan dodatni prihod, piše Deutsche Welle.
Njemačka vlada pak govori o 'slučajnom profitu' i planira ga djelomično oduzeti tvrtkama."
"Takozvani paušal za energiju u visini od maksimalno 300 eura, koji će u rujnu biti isplaćen svim zaposlenima, bit će proširen i na umirovljenike, a studenti će dobiti 200 eura. Novac će biti isplaćen 1. prosinca 2022."
"Predviđeno je da se krug korisnika subvencije za stanarinu proširi sa sadašnjih 640.000 na oko dva milijuna ljudi. Od rujna do kraja prosinca 2022. korisnici ove vrste socijalne pomoći dobit će drugu subvenciju za grijanje i to: 415 eura u domaćinstvu u kojem živi jedna osoba, 540 eura za dvije osobe, a za svaku dodatnu osobu u domaćinstvu još po 100 eura. Nakon toga, od siječnja 2023., ova povećanja bit će trajno integrirana u subvencije za stanarinu, piše Deutsche Welle."
"Poslije završetka projekta karte za devet eura vlada se zalaže za novu nacionalnu kartu za lokalni javni prijevoz i za to namjerava osigurati 1,5 milijardi eura - ako savezne pokrajine osiguraju isti iznos. Mjesečna karta trebala bi koštati između 49 i 69 eura."
"Ako poslodavci žele financijski podržati svoje zaposlene zbog visokih cijena energenata, onda se na taj iznos neće plaćati porez i doprinosi - do iznosa od 3000 eura. Svrha ovih bonusa je sprečavanje da inflacija potakne zahtjeve za većim plaćama, a time i povećanje cijena."
"Ministar financija Christian Lindner (FDP) naglašava da paket mjera košta 65 milijardi eura, ali će savezna vlada morati izdvojiti samo 32 milijarde eura. Razlika bi trebala biti pokrivena 'slučajnim profitom' energetskih tvrtki i uplatama saveznih pokrajina."
naša industrija su apartmani na moru koji zimi ne rade pa se ne griju
a ono nešto sitnih obrta je Stožer pozatvarao u koroni pa je propalo, bankrotiralo
čak i ako gledaš relativno, to je nekih 6% njemačkog BDPa pomoći, dakle nije neka velika razlika jer nijemci imaju ogromnu industriju koju je trebalo spašavati
Zaboravite BDP +7,7%, to je daleka prošlost – Arhivanalitika
Autor je Velimir Šonje.
Što se tiče razumijevanja, ti si protiv intervencije, ali si za spašavanje industrije.
Razlika?
U kakav turizam ubrajaš Končar, SPAN, Podravku, Rimca, DOK-ING, ... kampovi ili privatni iznajmljivači soba ili hoteli s 3 zvjezdice?
Više bih volio da je u RH prosječna plaća 2000 Eura i da nas ima kao nekada 4.8 milijuna nego da plaćamo najnižu cijenu plina i struje a onda političari sa 900 mil. naših Eura krpaju rupe da uhljebi u HEPu nebi ostali bez prihoda, a privatizaciju spominju kao vraga iz pakla
U Njemačkoj imaju 2000 eura plaću, pa je država ipak intervenirala s 265 milijardi eura, njihovih poreznih obveznika, nisu političari dali svoj novac.
Jedno je imati mišljenje da država treba ili ne treba intervenirati, a drugo je kada se ignoriraju činjenice (intervencija svugdje) pa bi isti ljudi koji su protiv intervencije isto tako bili protiv slobodnog tržišta, kada svi ostali interveniraju. To nije mišljenje. Da bi nešto bilo mišljenje mora biti dosljedno, principjelno, može se ili intervenirati ili ne, čovjek može biti za ili protiv i to je OK.
Problem je što su kod nas oni koji najviše njurgaju uvijek kontra, ako se intervenira oni su protiv intervencije, ali bi isto tako bili i protiv slobodnog tržišta da država nije intervenirala. To je problem.
Ako su svi intervenirali ili niskom cijenom energenata ili su imali tržišnu cijenu energenata pa su im na neki način vraćali novac onda je jedino normalno da to i naši naprave. Ne zbog uhljeba nego zbog konkurentnosti firmi i omogućavanja ljudima s malim primanjima da prežive i rade promet ne samo firmama kojima plaćaju režije.
naša industrija su apartmani na moru koji zimi ne rade pa se ne griju
a ono nešto sitnih obrta je Stožer pozatvarao u koroni pa je propalo, bankrotiralo
čak i ako gledaš relativno, to je nekih 6% njemačkog BDPa pomoći, dakle nije neka velika razlika jer nijemci imaju ogromnu industriju koju je trebalo spašavati
